Naslovnica
Stari grad Modruš
- Hitovi: 117
Prvi mraz ove jeseni
- Hitovi: 337
Kuselj - prvi mraz ove jeseni, na Zavižanu je pao i prvi snijeg 10 cm.
Vedra i hladna noć nad Plaškim - foto Josip Anušić
- Hitovi: 197
Kišna subota 26. rujna 2020., a na večer se razvedrilo. Snimci nastali s Canon M50, slikano sa tronošca (stativa) ekspozicijom 25'' i 30'' pri različitim ISO postavkama.
Danas u Saborskom
- Hitovi: 637
Trenutno se u Saborskom radi na sanaciji vodovoda, javnoj rasvjeti i vatrogasnom domu. Lipe na Kuselju dobile novi izgled. Kuselj i Biljevina su danas popodne ostali bez vode.
Povijest Selišta Drežničkog
- Hitovi: 5846
PONAVLJAMO članak od 13. prosinca 2016. jer je vrlo važno znati svoje porijeklo.
Danas je u Selištu Drežničkom predstavljena knjiga "Povijest Selišta Drežničkog" autora Drage Brajdića, koji i sam potječe iz Selišta, a sada živi u Zaprešiću.
Načelnik Općine Rakovica g. Franjković pojasnio je u uvodnom govoru kako je došlo do pisanja ove knjige i zahvalio se autoru što je pune tri godine marljivo istraživao po arhivima i uspio napisati knjigu o povijesti jednog malog naselja Selišta.
"Nakon oslobođenja Drežnika krajem 18. stoljeća, stanovnici tadašnjeg Orihovog Selišta najvećim će dijelom sudjelovati u naseljavanju čitavog kraja.
Nema sela u Drežničkom kraju bez Bićanića, Vukovića, Conjara, Hodaka i Krizmanića."
Zanimljivost je isto tako da su prvi naseljenici u Selište nakon oslobađanja od Turske bili upravo stanovnici Saborskog, koji su se spontano počeli naseljavati u Selište, uglavnom mlađe obitelji, koji su bili i čuvari granice prema Turskoj.
Jesenička tvrđava
- Hitovi: 3317
Uz dostupnu literaturu, temeljito su analizirani svi crteži na kojima je prikazana jesenička tvrđava. Nažalost, nije pronađen niti jedan crtež koji prikazuje stranu tvrđave okrenutu prema Boriku.
Iz crteža i slika kao i mjerila na nekima od skica dade se zakljčiti da je kaštel građevina četverokutnog izgleda. Utemeljen je na živom kanemu, ili temelji morajun biti duboki jer se znalo dogoditi da neprijatelji potkopaj prolaz ispod temelja i tuda provali. Zidovi su podignuti od jeseničkog kamena, a bili su debeli od 80 do 100 cm.
Približno kao što u Jesenici napravi kuću, štalu i dva šajera, pa unutar toga nastani ograđeno dvorište, takvo je dvorište postojalo i unutar kaštela. Vanjske dimenzije građevine bile su 100 x 120 m, širina same zgrade 12 m, što znači da su dimenzije dvorišta bile 76 x 96 m. Unutar dvorišta postojali su šterna i perivoj, koji je osiguravao ugodan boravak. Budući da je pokraj kaštela postojala pitka i stalna voda, šterna je podignuta zato da se nađe ako zatreba, odnosno zbog sigurnosti akoje kaštel opkoljen.
Donja Biljevina: Tragom kbr. 48 i mojih predaka
- Hitovi: 2099
1775. godine prilikom prve numeracije Saborsko broji 42 kuće (Hodak 1 - Šolaja 42). Profesor Holjevac u svojoj knjizi Ogulinska pukovnija (1746.-1873.) kaže da su kućni brojevi nakon prvog numeriranja 1775. godine davani redom kako su se gradile nove kuće.
Uz dopuštenje vojnog zapovjednika braća Marko (1795) (Josardin otac) i Ivica (1800) (Gašparov otac) su 1834. godine sa svojim obiteljima preselili iz Saborskog 8 (Senj) i izgradili Saborsko 48 (Donja Biljevina). Već u prvoj generaciji je s kbr. 48 iz Biljevine u Matovinsku Lisinu se odselio Jure (1824) Gašparov (1826) brat.
Toma Matovina (1800) (Ćakin djed) je iz Saborskog 8 (Senj) preselio u Gornju Biljevinu kbr. 107 /8 na Vrščić. Moja pretpostavka je da je i ostatak Gornje Biljevine (Čovini i Kakini) naseljen iz iste kuće tj. iz Saborsko 8 (Senj). Dok je Saborsko 9 ostalo u Senju i tamo su izgradili još kuća. Gruntovnica u Ogulinu potvrđuje da je Josardina kuća broj 69 bila zadnja izgrađena i evidentirana kuća u gruntovnici prije raspada Vojne Krajine 1873. godine. Kuća br. 48 je bila prva kuća u Donjoj Biljevini. Iz kuće br. 8 u Senju su potekli još i Martin (1770) kbr. 8, Nikola (1800) kbr. 71 Čavini , kbr. 72 Ante i Marija Špehar ..., Stipe (1808) kbr. 75 (Jeko Matičina-Mare Janjina), i kbr. 76 ...?
Izgubljeni članak: Jezero Begovac - Blata - reportaža
- Hitovi: 444
Izgubljeni članak, Jezero Begovac - Blata, rujan 2015.
Ne sjećam se naslova...? Profesor dr. Rade Knežević, Željko Ogrizović i ja odlučili smo ući u ručno iskopani tunel koji se nalazi na sjevernoj strani jezera i utvrditi njegovu namjenu i dužinu. Ova naša mala ekspedicija je uspješno završila. Van smo izašli s novim saznanjima, obišli smo usput i malu pećinu, snimio sam zanimljive detalje i objavio opširan članak, naravno uz pomoć informacija koje sam prikupio od mještana i prof. Kneževića.
Krajem 2016. smo odlučili zbog slabe usluge i visoke cijene napustiti hosting.plus i stranicu preseliti na Webmedia. Realizacija preseljenja se odvijala početkom 2017. uz puno poteškoća. Bivši davatelj usluga nam nije htio preseliti bazu starih članaka sa svog hostinga na novi, što je značilo da ih moramo seliti ručno jedan po jedan što je posao od mjesec dana. Odustali smo od ručnog preseljenja svih članaka te odlučili preseliti samo najvažnije. Dakakako i ovaj nam je bio važan, nismo ga uočili, na njega me jučer podsjetio Ivan Vuković - Ravo kad smo se sreli u šetnji.
Trenutno na stranici imamo samo članke unazad tri godine, iako postojimo već 12 godina. Ne možemo si priuštiti arhivu jer bi to iziskivalo svake godine sve više novca za plaćanje hostinga. S vremena na vrijeme 90% članaka brišemo i krećemo ispočetka i tako nam nepovratno nestanu i neki zanimljivi članci. Kako je tako je, bolje i više ne možemo.
Danas sam izvukao fotografije s hard diska, a tekst ću pokušati rekonstruirati po sjećanju i uz pomoć podataka koje imam od ranije. Članak ću dopunjavati u narednim danima... Jezero Begovac - Blata
Nove (krive) granice Parka u šumi Bršljanovica
- Hitovi: 464
Slika prva: granica Parka prije 2014. Slika druga: nova granica Parka 2014. Slika treća: najnovija granica Parka 2020.
Povod ovom članku je najnovija situacija oko granice Parka u šumi Bršljanovica kod Kuselja. Naime prema oznakama granice iz 2014. (slika druga) Hrvatske šume su nedavno vršile doznaku stabala za sječu. No iz Parka su im rekli da su ušli na njihovo područje...? Kako sad, što se promjenilo u zadnje dvije godine kad znamo da je Prostorni plan iz 2014. još uvijek na snazi, a iste te Hrvatske šume su na istom ovom području gdje sada moraju poništiti doznaku, vršile sječu sanitara i nitko nije reagirao? Jeli ovo najnovije crtanje granice i konačno šaranje lijevo-desno? U tijeku je: Izrada izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebnih obilježja NP Plitvička jezera
Povjesničar Ivan Vuković: Žrtva “ličkog Vukovara” Saborskog javnosti je poznata jednako kao žrtva nekog rata u Africi
- Hitovi: 1051
Kao jedan od mladih povjesničara istraživača Domovinskog rata, Ivan Vuković prvi se počeo baviti tragičnom sudbinom rodnog Saborskog još kao student. Ovaj Saborčan s novozagrebačkom adresom, 2015. godine završio je povijest na Filozofskom fakultetu (nastavnički i istraživački studij moderne i suvremene povijesti), a danas je nastavnik povijesti u dvije škole u Karlovačkoj županiji te se i dalje bavi istraživanjem Domovinskog rata.
Odakle interes za povijest i Domovinski rat?
Povijest mi je dala odgovore na mnoga pitanja. Kada poznajemo povijest, bolje razumijemo sadašnjost i promišljamo budućnost. Razumijemo procese koji su oblikovali sadašnjost. Stječemo znanja i vještine nužne za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta. Bolje razumijemo i vrednujemo nacionalno i lokalno povijesno i kulturno nasljeđe te potičemo pozitivan odnos prema drugim kulturama. Istovremeno, razvijamo maštu, kreativnost, povezivanje i logičko zaključivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih veza i snalaženje u vremenu i prostoru.
Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Matovina
- Hitovi: 731
Damir Milaković
Zagreb, travanj 2020. godine
Prezime Matovina
Prilog istraživanju jezičnog podrijetla, povijesne i geografske rasprostranjenosti prezimena Matovina
Cijeli članak je dostupan ovdje
Sažetak
U radu se na temelju malobrojnog objavljenog arhivskog materijala i publikacija prikazuje i analizira jezično podrijetlo bunjevačkog prezimena Matovina, njegova povijesna i geografska rasprostranjenost u Republici Hrvatskoj. Dati su i toponimi na području Republike Hrvatske i Crne Gore koji sadrže ime Matovina.
Ključne riječi: Matovina, prezime, ime, Bunjevci, Lika, Podgorje.