Naslovnica
Likovni natječaj ''Straničnik''
- Hitovi: 139
Povodom Mjeseca hrvatske knjige Gradska knjižnica ''Juraj Šižgorić'' u Šibeniku već godinama raspisuje likovni natječaj ''Straničnik'' koji je namijenjen učenicima osnovnih škola. Ovogodišnja tema bila je posvećena narodnim poslovicama, a učenici su imali zadatak od starijih članova svoje obitelji saznati kakvu poslovicu ili mudru izreku, zabilježiti je na komad papira i likovno ilustrirati, razmišljajući o njihovu značenju i vrijednosti.
U natječaju je sudjelovala Petra Hodak, učenica 2. razreda PŠ Saborsko, koja je ilustrirala poslovicu ''Bolje nek propadne selo nego običaji!''. Petrin rad bit će tijekom Mjeseca hrvatske knjige izložen u šibenskoj gradskoj knjižnici, a prosudbeno povjerenstvo nagradit će tri najbolja rada. Petra sretno!
Maja Knežević Djak, školska knjižničarka
Glavna značajka vremenskih prilika danas je "neugodna" južina i toplina
- Hitovi: 183
Južina je i toplo je, vrlo neugodno vrijeme za meteopate: vrtoglavica, glavobolja i dr. Najniža dnevna temp. iznosila je 11.6 °C u 07:34, a najviša 22.1 °C u 12:59.
Naplavina zemlje i mulja zatrpala izvor Kuselj
- Hitovi: 357
Ovo je "vrhunski" rezultat totalne nebrige za ovaj izvor, na koju ukazujem već godinama. Ovako nešto se nije dogodilo nikada u prošlosti. Svu ovu zemlju je donijela voda koja se prelijevala iz bušotine. Ovo je posljedica devastacije ovog izvora prilikom nemarnih radova za potrebe vodoopskrbe Kuselja, Biljevine, a tog sušnog ljeta i za zalijevanje Lukinih jagoda i voćki. Sve je tada napravljeno na brzinu, traljavo i neodgovorno, po planu bivšeg načelnika Općine Luke Hodaka (stručnjaka za sve). Već dvije godine se iz ove bušotine ne crpi voda za vodoopskrbu, a brigu o bušotini i izvoru ne vodi nitko, osim lokalnog stanovništva u smislu košnje trave i povremenog čišćenja korita i vodotoka. Sadašnja vlast je škola Luke Hodaka pa ne treba ni očekivati bolje.
Jesen na Jesenici
- Hitovi: 136
Sunce nam se vratilo,... oh kako odmah sve živne pod njegovim toplim zrakama. Sunce i voda su izvor života na zemlji. Ovih dana smo svjedoci poplava kao prirodnih nepogoda, a ljetos smo imali nesnosne vrućine, zvona zvone na uzbunu već odavno, posljedice poremećaja ravnoteže u prirodi su sve dramatičnije, žrtve su sve više ljudski životi! Sunce i voda kao izvori života "odjednom" postaju opasnost svemu živom što bi nas sve trebalo ozbiljno zabrinuti. Ako čovjek ne dopusti da se vrati ravnoteža u prirodu i sam će nestati s lica ove zemlje.
Izvor voda Saborsko - obilazak i snimanje iz zraka
- Hitovi: 170
Izvor rijeke Jesenice (veliko vrelo) Foto: Josip Anušić
Gdje je nestao prvootkriveni - ”Gavranov” stećak iz Plaškog?
- Hitovi: 333
Povijesno-arheološka struka uvriježeno smatra kako je u Plaškom, 1900. godine prigodom uređenja korita rječice Dretulje, pronađen samo jedan stećak. U napisu ”Plaški zaslužuje povratak jedinstvenog spomenika - kamenog stećka” (* 1) istaknuto je da taj spomenik, po mnogo čemu jedinstven i značajan, ”.... zaslužuje da se, iz Povijesnog muzeja Hrvatske, u čijoj zbirci kamenih spomenika se čuva, vrati u mjesto svojeg nalaska. Ako i ne kao izvorni spomenik, a onda svakako kao njegova vjerna ”preslika”.”. Ujedno je u napisu naglašeno: ”Uz ovu, vrijedilo bi ispuniti i drugu zadaću, pronaći nestali drugi plaščanski stećak, i ukoliko je očuvan, dodijeliti i njemu zasluženo mjesto u javnom životu Plaškog.”.
U već spomenutom napisu objavljenom na portalu Budni Div prvi puta ukazano je na otkriće još jednog stećka u Plaškom. Za to otkriće, međutim, niti tadašnji niti kasniji stručnjaci nisu pokazali zanimanje. Dapače, jedina novinska objava u kojoj je otkriće spomenuto, iz 1901. godine, vrlo brzo je zaboravljena, baš kao i spomenik o kojem je izvijestila. Stoga se u napisu iz Budnog Diva napominje da nitko od stručnjaka, koji se u pisanim radovima bave poznatim muzejskim primjerkom stećka iz Plaškog, niti ne sluti da je u tome naselju postojao bar još jedan sličan spomenik: ”Istina je, međutim, da predmetni stećak nije jedini koji je otkriven na području Plaškog. Pronađen je svakako još jedan, čak i dosta veći, kojem se na žalost ne zna sudbina. Pisano svjedočanstvo s početka 20. stoljeća da je u Plaškom nekoć bio bar još jedan stećak, ujedno upućuje da je u ovom srednjovjekovnom naselju možda postojala i veća nekropola (grobište) stećaka, uz ili u blizini neke danas nepostojeće crkve. Postoje naznake da je netko od ondašnjih vodećih arheologa u Hrvatskoj znao za otkriće, no nisam pronašao trag da je o istome igdje ostavio bilješku, a kamoli da je taj drugi stećak istraživao.”.
Poplava oko riječice Vrnjike u Plaškom
- Hitovi: 224
Vrnjika se izlila iz svog korita i poplavila polja i ribnjak u Plaškom, Dretulja je, manje više, ostala u svom koritu, to su posljedice posljednje kiše koja je i u Ogulinu stvorila probleme. U nekim mjestima Hrvatske, a naročito u BIH je u samo dva dana pala tolika količina kiše koja u prosjeku padne u dva jesenska mjeseca. Poplava u Ogulinu link: OVDJE
Jugo nam donosi promjenu vremena
- Hitovi: 135
Jugo nam donosi promjenu vremena, sutra na siže obilna kiša i hladnije za 10-tak stupnjeva. Jutros je u 6 sati izmjereno 15°C, a maksimalna dnevna je iznosila 20.5 °C u 14 sati.
Fehim Spaho: "Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu" objavljenom u Hrvatskom kolu 1932.
- Hitovi: 193
Za proučavanje naše hrvatske prošlosti (piše Spaho) osobito je značenje, da nam se otvore i učine pristupnima turski izvori. Turska historijska literatura obiluje dragocjenim podacima iz hrvatske povijesti XVI.-XIX. vijeka, a da i ne govorimo o rukopisnim dokumentima, koji leže po raznim arhivima i u privatnim rukama, neproučeni i neobjavljeni. Takvo jedno veliko djelo svakako je Evlija Čelebijin putopis, koji u petoj i šestoj knjizi često spominje Hrvate i daje nam podataka iz našeg zivota u sedamnaestom vijeku. Evlija Čelebija, ili kako on sam sebe naziva Evlija Muhamed Zilli sin Dervisev "globetrotter" (sejjahi alem) rodio se u Carigradu 1611., a umro iza 1679. U toku od četrdeset godina (1631.-1670.) poduzeo je više velikih putovanja po tadašnjem turskom carstvu i izvan njega, a učestvovao je i u ratovima na Kretu, Hrvatsku, Mađarsku, Austriju i dr. pod sultanima Ibrahimom i Muhamedom IV.
O svima svojim opažanjima i doživljajima u miru i ratu napisao je opsežno djelo u deset knjiga pod imenom Sejahatnama ili Tarihi sejjah. Ovo je djelo dugo ostalo nepoznato i turskoj i evropskoj javnosti. Prvi je put štampan u Carigradu 1843. mali izbor iz prve knjige pod naslovom Muntehabati Evlija Celebi. U Evropi je prvi Josip von Hammer objelodanio 1846.-1850. engleski prijevod prvih dviju knjiga, posto je u II. svesku svoga poznatog djela "Die Osmanische Staatsverfassung etc.", p. 450-470., donio iscrpan sadržaj iz prve četiri knjige. Hammer tada nije ni našao više rukopisa, pa je mislio da je Evlija Čelebija međutim umro i da nije ni dovršio svoga djela. Tek pod konac prošloga vijeka otkriven je u Pertevpašinoj knjižnici u Uskudaru (Skutari u Carigradu) potpun rukopis čitava Evlijina djela. Poznati turski nakladnik Ahmed Dzevdet, vlasnik i urednik "Ikdama" poduzeo se odmah da izda ovo veliko djelo pa je već 1897. tiskao prvu i drugu knjigu, a brzo iza toga treću, četvrtu i petu. Kada je iza toga bio malo zapeo s izdavanjem, pomogla je mađarska akademija nauka izdavanje šeste knjige. Iza toga nastaje dulja pauza u izdavanju ovog putopisa. Šteta je, sto je ovih prvih šest knjiga tiskano pod apsolutističkim režimom sultana Abdulhamida II., kada je cenzura bila vrlo stroga, pa su mnoga zanimljiva mjesta brisana. To se vidi najbolje po sedmom i osmom svesku, koji su izašli u novije doba, bez ikakve izmjene, pod slobodnim republikanskim režimom. Deveta i deseta knjiga jos čekaju da budu objelodanjene. U našem su jeziku prevodili dijelove, koji se tiču hrvatskih i srpskih zemalja; Dim. Čohadžić sejh Sejfudin Fehmi Kemura i Gliša Elezović iz originala, a Jov. Radonić iz mađarskog prijevoda od Dra Imre Karacsona, koji je cijelu šestu knjigu, a i jedan dio pete, protumačio i objavio 1904. u izdanjima Mađarske akademije nauka.
Pokrenuta istraga protiv komandanta JNA - Njegovi vojnici pobili civile i spalili selo
- Hitovi: 346
ŽUPANIJSKO državno odvjetništvo u Rijeci danas je izvijestilo da je zbog ratnog zločina u Saborskom, gdje je 1991. ubijeno najmanje 37 civila, pokrenulo istragu protiv bivšeg 82-godišnjeg komandanta JNA, srpskog državljanina, a neslužbeno se doznaje da se radi o Slobodanu Đorđeviću.
Tužiteljstvo je izvijestilo kako sumnja da je okrivljeni 82-godišnjak tijekom oružanog sukoba između pripadnika hrvatskih oružanih i policijskih snaga s paravojnim formacijama tzv. Republike SAO Krajine kao komandant JNA postupio protivno odredbama međunarodnog prava.
Navode da je u cilju uništenja legalnih vojnih postrojbi Republike Hrvatske smještenih na prostoru Saborskog, okupacije te protjerivanja i uništenja preostalog hrvatskog stanovništva na tim prostorima, zapovjedio napad na mjesta Borik, Saborsko, Funtana, Panjići i Kuselj.
"Propustio je spriječiti nezakonita postupanja i kazniti počinitelje"
Njemu podčinjeni oficiri, iz više paravojnih formacija, na temelju te zapovijedi 12. studenog 1991. izvršili su organizirani napad na Saborsko i okolna mjesta te su iz raznovrsnog topničkog i raketnog oružja, potpomognuti avionima, neselektivno, bez odabira vojnih ciljeva, uništavali nebranjene civilne objekte i stanovništvo.