Naslovnica

Vedra i hladna noć nad Plaškim - foto Josip Anušić

Objavljeno: 27 Rujan 2020

Hitovi: 127

Kišna subota 26. rujna 2020., a na večer se razvedrilo. Snimci nastali s Canon M50, slikano sa tronošca (stativa) ekspozicijom 25'' i 30'' pri različitim ISO postavkama.

Danas u Saborskom

Objavljeno: 25 Rujan 2020

Hitovi: 503

Trenutno se u Saborskom radi na sanaciji vodovoda, javnoj rasvjeti i vatrogasnom domu. Lipe na Kuselju dobile novi izgled. Kuselj i Biljevina su danas popodne ostali bez vode.

Vukovići

Objavljeno: 25 Rujan 2020

Hitovi: 161

Postoje brojne nesrodne rodovske zajednice istog prezimena rasprostranjene na cijelom području Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine i Srbije. Ima ih mnogo u austrijskom Gradišću, kamo su se iselili tijekom turskih opasnosti. Vukovići žive i u Makarskoj, oko Sinja, Drniša, Imotskog, Knina i Slunja. U Imotskoj krajini njihovo stanište bilo je Vukov Dolac, pa otuda i kasniji pridjevak »od Vučiji-dola«. Prezime se prvi puta spominje 1129. u darovnici zadarskog biskupa.

U Ogulinsko-modruškoj udolini rodovska zajednica Vukovića pojavljuje se u 16. stoljeću. Tu se prvi put spominje u ispravi kneza Vuka Krste Frankopana iz 1630. građanin Bartol Vuković.

Ova rodovska zajednica tijekom velikih naseljavanja od 1689. naseljava brinjski kraj (Mali Kut, Lipice, Brinje, Jezerane, Stajnica), Kordun: (Drežničko Selište, Gornji Lađevac, Smoljanac) i Saborsko. U Selište kod Drežnika (općina Rakovica) naseljavaju Vukovići iz brinjskog kraja, vjerojatno iz Stajnice, koji imaju dodatno prezime Murković, a ovo prezime je nosio jedan od podmaršala u miru cara Franje Josipa, Ivan Vuković-Murković. Njegov se djed Nikola Murković doselio iz Stajnice u Rakovicu kod Slunja.

Povijest Selišta Drežničkog

Objavljeno: 22 Rujan 2020

Hitovi: 5812

PONAVLJAMO članak od 13. prosinca 2016. jer je vrlo važno znati svoje porijeklo.

Danas je u Selištu Drežničkom predstavljena knjiga "Povijest Selišta Drežničkog" autora Drage Brajdića, koji i sam potječe iz Selišta, a sada živi u Zaprešiću.
Načelnik Općine Rakovica g. Franjković pojasnio je u uvodnom govoru kako je došlo do pisanja ove knjige i zahvalio se autoru što je pune tri godine marljivo istraživao po arhivima i uspio napisati knjigu o povijesti jednog malog naselja Selišta.

"Nakon oslobođenja Drežnika krajem 18. stoljeća, stanovnici tadašnjeg Orihovog Selišta najvećim će dijelom sudjelovati u naseljavanju čitavog kraja.

Nema sela u Drežničkom kraju bez Bićanića, Vukovića, Conjara, Hodaka i Krizmanića."

Zanimljivost je isto tako da su prvi naseljenici u Selište nakon oslobađanja od Turske bili upravo stanovnici Saborskog, koji su se spontano počeli naseljavati u Selište, uglavnom mlađe obitelji, koji su bili i čuvari granice prema Turskoj.

Jesenička tvrđava

Objavljeno: 22 Rujan 2020

Hitovi: 3302

Uz dostupnu literaturu, temeljito su analizirani svi crteži na kojima je prikazana jesenička tvrđava. Nažalost, nije pronađen niti jedan crtež koji prikazuje stranu tvrđave okrenutu prema Boriku.

Iz crteža i slika kao i mjerila na nekima od skica dade se zakljčiti da je kaštel građevina četverokutnog izgleda. Utemeljen je na živom kanemu, ili temelji morajun biti duboki jer se znalo dogoditi da neprijatelji potkopaj prolaz ispod temelja i tuda provali. Zidovi su podignuti od jeseničkog kamena, a bili su debeli od 80 do 100 cm.

Približno kao što u Jesenici napravi kuću, štalu i dva šajera, pa unutar toga nastani ograđeno dvorište, takvo je dvorište postojalo i unutar kaštela. Vanjske dimenzije građevine bile su 100 x 120 m, širina same zgrade 12 m, što znači da su dimenzije dvorišta bile 76 x 96 m. Unutar dvorišta postojali su šterna i perivoj, koji je osiguravao ugodan boravak. Budući da je pokraj kaštela postojala pitka i stalna voda, šterna je podignuta zato da se nađe ako zatreba, odnosno zbog sigurnosti akoje kaštel opkoljen.

Donja Biljevina: Tragom kbr. 48 i mojih predaka

Objavljeno: 21 Rujan 2020

Hitovi: 2076

1775. godine prilikom prve numeracije  Saborsko broji 42 kuće (Hodak 1 - Šolaja 42). Profesor Holjevac u svojoj knjizi Ogulinska pukovnija  (1746.-1873.) kaže da su kućni brojevi nakon prvog numeriranja 1775. godine davani redom kako su se gradile nove kuće.

Uz dopuštenje vojnog zapovjednika braća Marko (1795) (Josardin otac) i Ivica (1800) (Gašparov otac) su 1834. godine sa svojim obiteljima preselili iz Saborskog 8 (Senj) i izgradili Saborsko 48 (Donja Biljevina). Već u prvoj generaciji je s kbr. 48 iz Biljevine u Matovinsku Lisinu se odselio Jure (1824) Gašparov (1826) brat.

Toma Matovina (1800) (Ćakin djed) je iz Saborskog 8 (Senj) preselio u Gornju Biljevinu kbr. 107 /8 na Vrščić. Moja pretpostavka je da je i ostatak Gornje Biljevine (Čovini i Kakini) naseljen iz iste kuće tj. iz Saborsko 8 (Senj). Dok je Saborsko 9 ostalo u Senju i tamo su izgradili još kuća. Gruntovnica u Ogulinu potvrđuje da je Josardina kuća broj 69 bila zadnja izgrađena i evidentirana kuća u gruntovnici prije raspada Vojne Krajine 1873. godine. Kuća br. 48 je bila prva kuća u Donjoj Biljevini. Iz kuće br. 8 u Senju su potekli još i Martin (1770) kbr. 8, Nikola (1800) kbr. 71 Čavini , kbr. 72 Ante i Marija Špehar ..., Stipe (1808) kbr. 75 (Jeko Matičina-Mare Janjina), i kbr. 76 ...?

Izgubljeni članak: Jezero Begovac - Blata - reportaža

Objavljeno: 31 Kolovoz 2020

Hitovi: 418

Izgubljeni članak, Jezero Begovac - Blata, rujan 2015.

Ne sjećam se naslova...? Profesor dr. Rade Knežević, Željko Ogrizović i ja odlučili smo ući u ručno iskopani tunel koji se nalazi na sjevernoj strani jezera i utvrditi njegovu namjenu i dužinu. Ova naša mala ekspedicija je uspješno završila. Van smo izašli s novim saznanjima, obišli smo usput i malu pećinu, snimio sam zanimljive detalje i objavio opširan članak, naravno uz pomoć informacija koje sam prikupio od mještana i prof. Kneževića.

Krajem 2016. smo odlučili zbog slabe usluge i visoke cijene napustiti hosting.plus i stranicu preseliti na Webmedia. Realizacija preseljenja se odvijala početkom 2017. uz puno poteškoća. Bivši davatelj usluga nam nije htio preseliti bazu starih članaka sa svog hostinga na novi, što je značilo da ih moramo seliti ručno jedan po jedan što je posao od mjesec dana. Odustali smo od ručnog preseljenja svih članaka te odlučili preseliti samo najvažnije. Dakakako i ovaj nam je bio važan, nismo ga uočili, na njega me jučer podsjetio Ivan Vuković - Ravo kad smo se sreli u šetnji.

Trenutno na stranici imamo samo članke unazad tri godine, iako postojimo već 12 godina. Ne možemo si priuštiti arhivu jer bi to iziskivalo svake godine sve više novca za plaćanje hostinga. S vremena na vrijeme 90% članaka brišemo i krećemo ispočetka i tako nam nepovratno nestanu i neki zanimljivi članci. Kako je tako je, bolje i više ne možemo.

Danas sam izvukao fotografije s hard diska, a tekst ću pokušati rekonstruirati po sjećanju i uz pomoć podataka koje imam od ranije. Članak ću dopunjavati u narednim danima... Jezero Begovac - Blata

Nove (krive) granice Parka u šumi Bršljanovica

Objavljeno: 19 Kolovoz 2020

Hitovi: 455

Slika prva: granica Parka  prije 2014.            Slika druga: nova granica Parka 2014.            Slika treća: najnovija granica Parka 2020.

Povod ovom članku je najnovija situacija oko granice Parka u šumi Bršljanovica kod Kuselja. Naime prema oznakama granice iz 2014. (slika druga) Hrvatske šume su nedavno vršile doznaku stabala za sječu. No iz Parka su im rekli da su ušli na njihovo područje...? Kako sad, što se promjenilo u zadnje dvije godine kad znamo da je Prostorni plan iz 2014. još uvijek na snazi, a iste te Hrvatske šume su na istom ovom području gdje sada moraju poništiti doznaku, vršile sječu sanitara i nitko nije reagirao? Jeli ovo najnovije crtanje granice i konačno šaranje lijevo-desno? U tijeku je: Izrada izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebnih obilježja NP Plitvička jezera

Povjesničar Ivan Vuković: Žrtva “ličkog Vukovara” Saborskog javnosti je poznata jednako kao žrtva nekog rata u Africi

Objavljeno: 14 Lipanj 2020

Hitovi: 1027

Kao jedan od mladih povjesničara istraživača Domovinskog rata, Ivan Vuković prvi se počeo baviti tragičnom sudbinom rodnog Saborskog još kao student. Ovaj Saborčan s novozagrebačkom adresom, 2015. godine završio je povijest na Filozofskom fakultetu (nastavnički i istraživački studij moderne i suvremene povijesti), a danas je nastavnik povijesti u dvije škole u Karlovačkoj županiji te se i dalje bavi istraživanjem Domovinskog rata.

Odakle interes za povijest i Domovinski rat?

Povijest mi je dala odgovore na mnoga pitanja. Kada poznajemo povijest, bolje razumijemo sadašnjost i promišljamo budućnost. Razumijemo procese koji su oblikovali sadašnjost. Stječemo znanja i vještine nužne za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta. Bolje razumijemo i vrednujemo nacionalno i lokalno povijesno i kulturno nasljeđe te potičemo pozitivan odnos prema drugim kulturama. Istovremeno, razvijamo maštu, kreativnost, povezivanje i logičko zaključivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih veza i snalaženje u vremenu i prostoru.

Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Matovina

Objavljeno: 22 Travanj 2020

Hitovi: 722

Damir Milaković
Zagreb, travanj 2020. godine

Prezime Matovina

Prilog istraživanju jezičnog podrijetla, povijesne i geografske rasprostranjenosti prezimena Matovina

Cijeli članak je dostupan ovdje

Sažetak

U radu se na temelju malobrojnog objavljenog arhivskog materijala i publikacija prikazuje i analizira jezično podrijetlo bunjevačkog prezimena Matovina, njegova povijesna i geografska rasprostranjenost u Republici Hrvatskoj. Dati su i toponimi na području Republike Hrvatske i Crne Gore koji sadrže ime Matovina.

Ključne riječi: Matovina, prezime, ime, Bunjevci, Lika, Podgorje.