Naslovnica

Povodom tv emisije "Preporoditelji" objavljujem: Vilharova pilana u Saborskom 30-tih

Hitovi: 132

Godine 1932. Ivan Vilhar izgradio je veliku pilanu u Saborskom (slika gore).

Godine 1932. vrše se pripreme za izgradnju velike pilane u Saborskom. Gradi je Ivan Vilhar iz Prezida - Gorski kotar. U tim je pripremama najveći problem bio dopremiti veliki parni kotao i stroj. Taj veliki pogonski stroj dopremljen je vlakom do Blata. Prijevoz od Blata do Saborskog trajao je deset dana. Ta velika crna grdosija postavljena je na drveno postolje u obliku saonica, na kojem je vožena do Saborskog. Za povlačenje toga tereta trebalo je upregnuti deset pari konja. Dan se smatrao uspješnim ako bi se prešlo nešto više od jednog kilometra.

Opširnije... 1 komentar

Saborsko - kretanje broja stanovništva kroz povijest

Hitovi: 110

Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century)

Saborsko 1871. – karta i povijesni podaci

Nakon odlaska Turaka Saborsko se ponovno naseljavalo, a 1726. godine započela je gradnja crkve na temeljima stare crkve iz 15. stoljeća. S vremenom se povećavao broj stanovnika i kuća.

Na Vojnoj karti iz razdoblja 1763.–1787., odnosno prilikom prve numeracije kuća 1780. godine, Saborsko ima 42 kuće i oko 600 stanovnika. Kućni brojevi počinju od Hodaka (Funtane) i protežu se do Borika.

Opširnije... 1 komentar

Rano proljeće

Hitovi: 115

Temperature zraka su danas bile u skladu s ranim proljećem, jutros je nakon vedre noći bilo mraza -2.1 °C u 06:43, a popodne je bilo ugodnih 14.4 °C u 14:08. Kukurijek se jutros malo smrzao, a kasnije mu je bilo sasvim ugodno.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Porijeklo i migracije prezimena Dumenčić

Hitovi: 136

PREZIMENA STANOVNIKA GRADA I OTOKA RABA OD XV. DO XX. STOLJEĆA

10) Knjiga krštenih Mundanija, broj 348 (1871.–1898.): Antešić,  Barčić,  Beg,  Blagdan,  Bunić,  Cehinar,  Ćuća,  Debelić,  Dudić,  Dumičić, Faflja,  Furić,  Gabrić,  Galić,  Godinić,  Guščić,  Ivić,  Kaštelan,  Krišković,  Krstačić,  Krstaš,  Krstinić,  Lisičić,  Lupić,  Macolić,  Maškarin,  Matičić,  Pahljina,  Pičuljan,  Plajer  (Plajar),  Sušić, Šćerbe, Španjol, Valovičići Žintil.

Dvojna prezimena u matičnoj knjizi krštenih Mundanija broj 348 (1871.–1898.): Krstina  detto  Taraboća,  Krstinić  detto  Taraboća,  Krstinić  detto  Biskup,  Grgurić detto Dumenčić, Dumenčić detto Grgurić, ...

(Slika lijevo selo Mundanije na otoku Rabu izvorište prezimena Dumenčić)

U selu Mundanije početkom  XX.  stoljeća (1910. g.) ima 97 kuća u kojima živi 683  stanovnika,  i  svi  su  Hrvati.  1948.  g.  tu  živi  1072,  a  1971.  g.  620  stanovnika.  Prezimena:   Antešić,   Barčić,   Beg,   Blagdan,   Brna,   Bučić, Ćuća,   Debelić,   Dudić, Dumenčić,  Dumičić,  Faflja,  Forić,  Furić,  Gabrić,  Galić,  Godinić,  Grgurić,  Kaštelan, ...

Opširnije... 1 komentar

Tragom višestoljetnog zapisa o nalazu ”iznimno velikih ljudskih kostiju” u špilji Bidrilovka (Vidrilovka) u Pišteniku

Hitovi: 126

Prosvjetni radnik i pisac Franjo Julije Fras (Franz Julius Fras, 1794-1868.) u knjizi ”Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze”, objavljenoj 1835. godine (cjeloviti prijevod na hrvatskom jeziku, ”Topografija Karlovačke Vojne krajine”, objavljen 1988.) ostavio je zanimljivu zabilješku o špilji nedaleko naselja Jesenica u Lici: ”Nadalje se tu u Pišteniku nalazi špilja 10 hvati dugačka a 5 široka. Tu su nađene iznimno velike ljudske kosti. Inače je suha i nema drugog izlaza.”.

Zaljubljenik u baštinu Plaškog i okolice Branko Šupica u ulaznom dijelu Bidrilove špilje (Foto: Noa Majetić)

Bidrilova špilja nalazi se u izuzetno nepristupačnom predjelu ”ljutog” krša (krasa). No, to nije priječilo rijetke pustolove, ali i mještane okolnih sela, da već i u vrijeme prije objave spomenute knjige posjećuju špilju u pokušaju otkrivanja njezinih tajni. Tek unazad pola stoljeća na red su došli istraživači, prvo speleolozi i tek nedavno arheolozi. Bez sumnje su u špilji zatekli daleko manje kostiju (iako ih i danas ima podosta), a moguće ne i one najveće, koje su odavno završile kao suveniri i izošci (nepoznatih) privatnih zbirki (* 1).
.
Da je među davnim posjetiteljima Bidrilove špilje bio i spomenuti Franjo Julije Fras, ustvrdili su članovi speleološke udruge ”Dinaridi - društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena (DDISKF)” iz Zagreba. Oni su tijekom priprema 2016. godine za speleoronilačku ekspediciju “Kameni zapisi - Plaški 2017” na špiljskoj sigi uočili urezane inicijale i godinu 1814., koji odgovaraju posjeti tada još mladog Frasa, kasnije školskog nadzornika Karlovačkog generalata (* 2).

S današnjim danom je započelo klimatološko proljeće

Hitovi: 176

Klimatološko proljeće traje od 1. ožujka do 31. svibnja. Najnovije dugoročne meteorološke analize objavljene na SWE upućuju na to da bi proljeće 2026. u Europi moglo biti promjenjivije nego što je uobičajeno. To znači češće ciklone, više oborina i nagle izmjene toplijih i hladnijih razdoblja. Iako sezonske prognoze ne daju točan raspored vremena po danima, jasno pokazuju smjer u kojem bi se vremenski obrasci mogli razvijati tijekom ožujka, travnja i svibnja.

Opširnije... 1 komentar

Ludo iskustvo spuštanja u špilju u kojoj se nalazi duboka jama

Hitovi: 289

Ovaj speleološki objekt ima dvije cjeline: špilju i jamu. Špiljski dio dug je petnaestak metara, strmo je položen prema dolje te završava ravnim dnom i dvoranom visokom četiri do pet metara. U sredini špilje, na polovici strmine, nalazi se okomita jama u obliku procjepa u stijeni. Kada se u nju baci kamen, pada slobodnim padom pet do šest sekundi prije nego što se začuje udarac o dno, iz čega se može izračunati da je duboka približno 120 do 180 metara. Lokacija ove špilje i jame je Gornja Biljevina, predio Vrščić.

Tijekom Drugog svjetskog rata u ovoj špilji je bila skrivena drvena građa za kuću.

Nedavno sam se u nju spustio uz pomoć užeta, potaknut ludim iskustvom iz djetinjstva. Naime, kada smo Pere i Joso Antini i ja imali petnaestak godina, u špilju smo sišli bez ikakve opreme. Spuštali smo se polako niz strminu uz desni zid, po krupnom i sitnom kamenju koje je bilo vrlo nestabilno. Kamenje nam se izmicalo pod nogama i kotrljalo prema dnu, pa smo često zastajali i sjedali kako se ne bismo poskliznuli. Do dna smo došli na svega metar od duboke jame koja se nalazila s naše lijeve strane. Znali smo za nju iz priča starijih, ali nismo točno znali gdje se nalazi. Dok smo silazili, Pere je išao prvi i bacao kamenčiće ispred sebe sve dok nismo čuli da je jedan počeo padati u dubinu. Bila je to velika ludost, ali je, na sreću, dobro završila.

Opširnije... 1 komentar

Ivan Vuković: Porijeklo stanovnika Saborskog

Hitovi: 227
Saborsko (još 1880. iskazano pod imenom Zaborsko) se prvi put spominje 1486. u Modruškom urbaru, kao već tada znatno opustjelo. Najkasnije od 1528. pa sve do početka 18. st. je potpuno pusto i porušeno. Stari stanovnici (Zaborci) bili su frankopanski kmetovi, čakavci, iseljeni u sigurnije frankopanske posjede. Tragove iseljavanja imamo u imenu Zaborsko Selo kraj Netretića i prezimenima Zaborski i Zaborac.
.
Oslobođenjem Like i Krbave od Turaka, nakon 1699. stječu se uvjeti za ponovno naseljavanje Saborskog. Kolonizirano je do 1726., kada je na ruševinama srednjovjekovne crkve nadograđena nova (danas kapelica na groblju).
.
Nemamo pisane povijesne izvore iz tog doba o porijeklu stanovništva Saborskog, ali imamo često nepouzdane: narodnu predaju i kasnije naknadne izvore. Imamo i znamenitu podjelu na "peterostruki narod" u Lici i Krbavi koju prvi 1702. spominje senjsko-modruški biskup Brajković (Hrvati, Bunjevci, Turci, Kranjci, Vlasi). Nabrojit ću porijeklo stanovništva redom po najčešćim prezimenima (ili kako Saborčani kažu plemenima) do 2. svj. rata, od najčešćih Vukovića i Matovina pa nadalje.

Quo vadis, Croatia? / Kamo ideš, Hrvatska?

Hitovi: 233

DAVOR VALENTIĆ - Ta toliko slavljena Francuska revolucija postala je smrtna presuda mnogim vrijednostima;  ona  je  u  nasilju  i  krvi  ustoličila  laicizam,  precijenjen  individualizam, sekularno društvo i njegovu državu; jednostavno otela ovlasti neba te ih  izručila  svetkovini  profanosti.  Između  Neba  i  Zemlje  uguralo  se  neznanje, oholost,  a  potom  je  stigla  prava  histerija:  nesumnjiva  vjera  u  napredak.  Da  bi se ljudsko stado podaništva pretvorilo u narod, izmišljena je, i onda tisućama puta  upotrijebljena,  opaka  naprava  –  giljotina.  U  isto  je  vrijeme  promovirana opasna  i  prevarantska  sorta  ljudi  –  politikanti.  No,  opojnoj  ideji  jednakosti  i slobode  potkrala  se  opaka  greška:  nova  se  država  okomila  na  Boga  umjesto da obuzda uzoholjeno visoko svećenstvo; obrušila na neprihvatljive privilegije dvora postupno stvarajući još veće i odvratnije tiranije. Podaništvo pretvoreno u narod priželjkivalo je ravnopravnost i jednakost u vlasti, makar i mrvicu državne siline. I stvoren je društveni ateizam, službena vjera u nevjeru.

Opširnije... 1 komentar

Vrijeme se nakon dugo vremena konačno stabiliziralo

Hitovi: 215

Današnji raspon temperature zraka 1.9 °C u 05:03 - 14.8 °C u 13:27 ...

Opširnije... Dodaj novi komentar

Tragovi prošlosti u zemljišnim knjigama

Hitovi: 186

I iz zemljišnih knjiga (katastra) može se iščitati povijest nekog naselja. Uložio sam trud i prolistao katastar K.O. Saborsko. Katastar mi se odmah učinio vrlo zanimljivim po pitanju naziva parcela, koji govore mnogo o povijesti Saborskog.

U katastru se mogu pronaći parcele poput: Franjkovićka (slika lijevo), Butorka, Brajdićka, Spudićka, Antolićeva kosa, a nazvane su prema prezimenima Franjković, Butorac, Brajdić, Spudić i Antolić, kojih u Saborskom već odavno nema. Spudića i Antolića nema već više od 60 godina, a ostalih triju prezimena nema više od 150 godina, no nazivi su ostali te nam svjedoče da su ondje nekada živjeli i bili zemljoposjednici.

Po nazivima parcela može se prepoznati i kojim su dijalektom govorili naši preci. Znamo da je naš govor mješavina čakavskog i ikavsko-štokavskog narječja. U tim dijalektima nalazimo i nazive parcela poput: Bilica, Biljevina, Bilo, Brig, Vrilce, Vrilo, Žliba, kao i Beli potoci, Belac, Beli vrh, Leske …

Nazivi parcela djelom po katastru, a djelom po narodnoj predaji govore nam što se na njima uzgajalo ili čemu su služile: Bujadnica, Gaj, Guvnišće, Ječmenova draga, Krumpirova draga, Lokva, Močila, Pašnjak, Stanišće, Torine, Voćar, Vrtal, Zeljava draga, Zeljišće ...

Opširnije... Dodaj novi komentar
  1. Crna Uvala (Uvala) je stari naziv Skrade
  2. U Saborskom od noćas pada slab snijeg
  3. Saborsko 80-tih godina prošlog stoljeća
  4. Strare fotografije iz Saborskog
  5. Na Eurosong smo poslali pjesmu koja se referira na običaj sicanja - tradicionalnog tetoviranja djevojčica