CRKVENO ZVONO/ PAVLI DE POLIS/ 1734/ VENECIJA materijal, tehnika: zvonovina (slitina bakra i kositra), željezo, pijesak (ili ilovača), kalupnik, taljenje, lijevanje, cizeliranje.

Opis: Zvono se sastoji od kape s kruništem na kojoj su pričvršćeni držači (tjeme i držači su naknadno zavareni!) i trupa s reljefnim prikazima. Trup zvona podijeljen je horizontalnim ukrasnim trakama koje dijele zakrivljenu plohu na četiri polja. Gornje polje kruništa ukrašeno je reljefnom trakom srcolikog palminog lista. U središnjoj plohi simetrično su izvedena četiri lika u plitkom reljefu: Golgota, sv. Juraj, Bezgrješno Začeće, i sv. Ivan Nepomuk.

Pod raspetim Kristom na križu je prikaz lubanje (Golgota) a nasuprot je lik sv. Ivana Nepomuka u svećeničkoj halji, s biretom na glavi, koji u rukama drži križ s Raspetim i palminu grančicu. Reljfni lik sv. Jurja na konju koji ubija zmaja prikazan je razvedeno baroknom obrisnom linijom kao i nasuprotni prikaz Immaculate.


U donjem dijelu zvona koji se blago izvija ispod reljefnih figura, nalazi se tekst odijeljen horizontalnim trakama. U gornjoj zoni tekst glasi: ♣ (cvjetić) GENS ZABORSKEN.▲PIGNVS.OFFERT-TIBI O BEATE IOANE NEPOMVCENE-LABORE BONI♣(cvjetić), a u slobodnom prijevodu: Saborski rod zalogom prikazuje tebi Sveti Ivane Nepomuče svoje brige i sreću.


U donjoj zoni tekst glasi: PAST▲PA VI. I DRASENOVIZ ET GEORGH SPEHAR PRAESBITERI ANNO MDCCXXXIV
Donji obod trupa s otvorom je blago ispupčen, ukrašen trostrukim horizontalnim trakama, ploha međuprostora je glatka, ukrašena jednom fitomorfnom kartušom unutar koje slijedi tekst:OPVS/PAVLI DE POLIS/VENETI


Zvono u Saborskom je signirano venecijanskom radionicom De Polis, autora Paola de Polisa. Tragom dostupnih pisanih izvora (Kamilo Dočkal, Naša zvona i njihovi lijevaoci, Zagreb 1942; Snježana Pavičić, Prilog poznavanju crkvenih zvona Hrvatske, Peristil 41-1998 str.43-50;S. Lina Slavica Plukavec, Zvona zagrebačke Prvostolnice-integralni dio europske kulturne baštine, Crkvena kulturna dobra, analceta 2, Nadbiskupija zagrebačka, Ured za kulturna dobra, 2004., str. 9-53) zabilježeno je djelovanje venecijanske obiteljske radionice zvono ljevača na području Istre, Modruške i Zagrebačke biskupije. 


Kako navode gore citirani autori, Joannes Baptista de Polis, najstariji član porodice izradio je zvono za Grižane 1611.g. (danas u crkvi sv. Martina u Grižanima), Bartolomes de Polis za Modruš i Gospić 1695. godine. O primjerku zvona iz Hrvatskog povijesnog muzeja ljevača Pavla de Polisa iz 1725. godine izvještava autor teksta Snježana Pavičić, (Peristil br.41-str.45) te po prvi puta navodi ime autora zvona - Pavla iz porodice de Polis. Drugo zvono istog autora nalazi se u Saborskom, s odrednicom iz 1734. godine a zvono potječe iz venecijanske ljevaonice.


Stoga možemo ustvrditi da je porodica De Polis tijekom 17 i 18. st. aktivno koristila venecijansku ljevaonicu za područje Modruške i Senjske biskupije iako su posjedovali ljevaonicu i u Trstu (braća de Polis lijevaju zvono 1656. godine za crkvu BDM u Krasnom; Antonius de Polis za crkvu BDM u Novigradu na Dobri 1695.godine. Haeredes (Eredi) de Polis radi za Modruš 1703. godine te Udbinu 1754. godine).


Reljef sv. Ivana Nepomuka na zvonu iz Saborskog potvrđuje tezu da je barokno zvono koje je izliveno 1734. godine bilo namijenjeno župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka. Zvono Pavla de Polisa sa reljefnim prikazom sv. Ivana Nepomuka blagoslovio je 24. I 1735. „ad portam ab occidente“ tj. pred ulazom u današnju kapelu, biskup Benzoni u nazočnosti generalnog vikara Wolfganga Čolića, (Josip Burić, Biskupije senjska i modruška u XVIII stoljeću Gospić Zagreb 2002 str.209; arh. sign FA 31 Biskupski arhiv u Senju) nakon njene obnove i produljenja crkve za prostor svetišta 1727. godine.


O postojanju zvona na preslici današnje kapele dokazuje i fotografija iz 1961. godine a snimljena je prilikom reambulacije terena djelatnika Konzervatorskog zavoda iz Zagreba, ali na žalost zvono nije bilo zapaženo kao predmet primjeren za analizu. Stoga ne možemo sa sigurnošću zaključiti da je upravo zvono iz 1734. bilo kontinuirano do Domovinskog rata na istoj poziciji, jer je u kanonskom zapisniku  iz 1979. godine. zabilježeno da se zvono nalazi u župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka. 


Na terenu u Saborskom na kapeli Rođenja BDM izvršena je usporedba s nacrtnom i rekonstruiranom preslicom u odnosu na naknadno pronađeno povijesno zvono, te je utvrđeno da zvono u cijelosti odgovara izvedenom otvoru na preslici. Stoga je postavljeno na izvorno mjesto- današnje kapele BDM, a povijesno barokne župne crkve sv. Ivana Nepomuka.

(Zvono je u agresiji na Saborsko 1991. bilo odnešeno iz Saborskog, no na sreću je nakon rata pronađeno na području Plaškog)

Komentari  

#1 Darko 2019-05-20 17:22
Dio naše povijesti.
Dali se zna u kom kontekstu se spominju Draženović i Špehar.
#2 Ivan 2019-05-20 19:21
DRASENOVIZ ET GEORGH SPEHAR PRAESBITERI ANNO MDCCXXXIV
Napisano na latinskom, malo sam istraživao...? Draženović i Špehar se spominju u kontekstu svećenika (prezbiteri) 1734. koji su vjerojatno to zvono naručili za našu crkvu. Zašto dvojica, neznam možda je jedan prethodnik, a drugi naslijednik. Crkva se počinje graditi 1726. a ovdje vidmo da je završena 1735. gradila se gotovo 10 godina pa su možda obadvojica svećenika gradila crkvu

You have no rights to post comments