Danas je u 20:56 - 21:48 sati na HTR-1 emitiran dokumentarni film "Krajačev san" u kojem smo, između ostalog,  mogli vidjeti prezentaciju  proizvodnje  šindre na tradicionalni način, proizvođača "Etno šindra" iz Saborskog.

''Krajačev san'' je priča o pastirskim stanovima na Velebitu. S kojim snijegom su otišli? Jesu li tad shvaćali da će rastancima i zadnjim pogledom prema udolinama i strmim visovima umrijeti posljednja nada za povratkom u rajsku dolinu? U snijegu okovanim suhozidima vijugaju staze kojima zimi nitko ne prolazi. U ogrlicama od kamena odmara znojem skupljana zemlja. Kad se snjegovi otope, čekat će pastire kao starci koji, povijajući se prema zemlji, uzaludno iščekuju da će im djeca doći. Tisućama godina ljudi su naseljavali Velebit. Zbog jake zime i snijega, sa stokom, sijenom i plodinama selili su se u niže predjele gdje je bilo toplije. Značajnije naseljavanje i izgradnja stanova, koji su ponekad bili skromni i dovoljni za zaštitu od kiše i vjetra, započinje dolaskom Bunjevaca u ove krajeve u drugoj polovici 17. stoljeća.

Oko tih nastambi, stanova, uređuju vrtove i njive. Kad čovjek zastane u gradnji, priroda nastavlja razgrađivati. Velebitski stanovi samuju prepušteni zaboravu. Hoće li ih iz tog zaborava vratiti Krajačev san o povratku Velebitu, koji bi mogao probuditi novi život u njegovom dvorištu, na Lubenovcu? Ili možda na Alanu? Ispod Krajačevog kuka ponovo je zasjeo otkotrljani kamen urušenih suhozida iz napuštenih lubenovačkih stanova. Je li ovo ostvarenje Krajačeva sna i njegova dobrodošlica svima kojima Velebit znači danas ono što je značio njemu onda, kada je štitio, grijao i podučavao one kojih više nema?

 

"Etno šindra" Saborsko obrt za proizvodnju šindre na tradicionalni način

 

22. i 23. 8. 2013. godine momci iz Proizvodnog obrta Etno Šindra Saborsko sudjelovali su na snimanju dokumentarnog serijala „Hrvatsko vodeno blago“ poznatog i priznatog autora i koproducenta HRT-a Mire Andrića. Serijal od 9 emisija obuhvaća sve posebnosti, značajke i prirodne ljepote svih nacionalnih parkova i parkova prirode diljem Lijepe Naše. Dosad je snimljeno i prikazano 4 emisije, dok je trenutno u tijeku paralelno snimanje i montaža dviju emisija u kojima će biti prikazani Nacionalni parkovi Sjeverni Velebit i Risnjak.

Razlog sudjelovanja naših momaka iz Etno Šindre u opisanom dokumentarnom filmu je upravo suradnja s tim Parkovima u proizvodnji i isporuci drvene šindre šimle* (*šimla-stari lički naziv za drvenu šindru, za one koji to još ne znaju), a kojom se planira pokriti pastirski stanovi na Velebitu.

Naime, prošle godine momci iz Etno Šindre sudjelovali su u proizvodnji i isporuci šimle na projektu obnove stare škole u Gornjim Kuparima te još jednog turističkog objekta unutar NP Risnjak, dok je glavni izvođač na projektu bila tvrtka Minigradnja doo iz Vodica poznata po širokoj referentnoj listi na obnovama i izgradnji objekata spomenika kulture te objekata pod zaštitom Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Nakon početne uspješne suradnje, tvrtka Minigradnja doo iz Vodica ove godine započela je s projektom obnove pastirskih stanova na vrhu Alan (1340mnv) u NP Sjeverni Velebit, a koji projekt je financiran izravno iz fondova EU. Istovremeno s projektom, planirano je i snimanje dokumentarnog filma na temu prirodnih i graditeljskih posebnosti te ljepota unutar NP Sjeverni Velebit.

Uloga momaka iz Etno Šindre u dokumentarnom filmu je prezentirati svijetu kako se odvija cjelokupan proces proizvodnje šimle na tradicionalan način, a kako to oni i obično rade u svojoj radionici, no u ovoj prigodi lokacija snimanja je bila upravo na vrhu Alan (1340mnv) kod pastirskih stanova koji se tek trebaju obnoviti. Tom prigodom momci su prikazali vještine izrade šimle kako se je nekad radilo, a ujedno i kako su upravo oni jedini u Hrvatskoj sačuvali i njeguju vještine i tajne tog zanata sve do danas.

Nakon radionice, spojivši ugodno s korisnim, momci Etno Šindre isporučit će šimlu, koja će se ugraditi na krovove pastirskih stanova na Velebitu. Nakon završenog cjelodnevnog snimanja u NP Sjeverni Velebit, momci su se uputili kućama u Saborsko, gdje se odvijala sljedeća faza snimanja odabira i eksploatacije stabla prikladnog za ručno kalanje  šimle. Autorovoj želji da se ta faza snimi u šumama uokolo sela odakle dolazimo, udovoljio je g. Krešo Delić upravitelj Šumarije Saborsko-Plaški te odobrio i organizirao snimanje u  gospodarskoj jedinici Bršljanovica na lokalitetu poznatom po nazivu od davnina „Vilharov lager“, koji svojom drvnom sastojbinom obiluje stablima prikladnim za kalanje šimle. Nakon početnog obilaska lokaliteta, na idealnoj mikrolokaciji u vrtači zaklonjenoj od vjetra pronađeno je stablo bez grana s vidljivim vanjskim plošnim izgledom te blagim i neznatnim zavijanjem korijenskog žlijeba ulijevo duž stabla, a koje karakteristike uz osluškivanje osebujnog zvuka udarca tupog dijela sjekire o stablo te zatesavanja stabla tzv. „španjanja“ daju nedvojbene naznake kako je upravo odabrano stablo prikladno za kalanje šimle.

Nakon obnove pastirskih stanova, ugradnje pokrova od šimle, kada će biti snimljeni i posljednji kadrovi za dokumentarni film o NP Sjeverni Velebit, očekuje se i ubrzo premijerno prikazivanje, čime će se naše Saborsko prikazati u svjetlu jedinstvenog mjesta gdje se do danas sačuvalo to nematerijalno kulutrno bogatstvo proizvodnje šimle na tradicionalan način.

prijevoz repromaterijala i alata za izradu šimle

Josip krizmanić Gude priprema panj za "deljanje"

pripreme za snimanje su u tijeku

snimanje je počelo, Milan Rakinićev na batu, Pere Pave Cujina kala zgontove, Gude, rasteže zgontove, mladi Petar Vuković skida koru sa zgontova

Milan Rakinićev i Gude prilikom deljanja šimle

Josip Krizmanić Gude i njegovih "pet minuta" slave ispred kamera

okrijepa u pauzi između snimanja

nastavak snimanja u Bršljanovici, (Miro Andrić sa suradnikom, djelatnici šumarije Saborsko-Plaški i djelatnici Etno Šindre).

Tomislav Vučić i Gude traže stablo prikladno za šimlu

Roman i Jole vrijedni i iskusni sjekači šumarije saborsko Plaški

Roman dobija posljednje upute pred snimanje sječe stabla

Roman sa Go pokretnom kamerom na prsištu

zajednička fotografija nakon rada sa vrijednim djelatnicima Šumarije Saborsko-Plaški.

Reportažu pripremio Tomislav Vučić

Komentari   

-1 #1 Tomo 25-02-2017 21:17
Nebi ovdje komentira, malo sam umoran, od komentiranja, a prepustit cu komentare svojima crvenim ljubiteljima neka se oni malo jave koji su sveznajuci haaa, Ovi sto pucaju iza busije kao njihova braca po ponasanju prekodrinasi. Bravo radnici vi koji ste si nasli posal i lipo se zabovljate pa i nesto zaradite. A jos se nisu probudili moji prijatelji crvendaci.Haaa
-2 #2 Tomo 28-02-2017 22:45
Kako vidim da je i u Saborski stigla Šindra, a dok smo prije zvali samo Šimla, dakle nekako je lakše prihvatiti nečija imena i odbaciti svoja imena koja se koristila jako dugo godina, Neznam Možda je gori u Biljevini i Kuselju bilo takovo ime Šindra , a znam da kod nas doli u Gradu, ops,Centru kako se govorilo zvala se Šimla .Ja nikada nisam čuja u Saborskom za Šindru. Ma kako je zvali nije bitno, glavno da Ljudi imaju posla da se nešto i zaradi.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi