Ogulinski kraj obuhvaća južni i jugozapadni dio Karlovačke županije. Može se poistovjetiti s teritorijalnim obuhvatom nekadašnje općine Ogulin koja je postojala prije uspostavljanja današnjega županijskog teritorijalnog ustroja. Danas  je  taj  prostor  u  sastavu  grada  Ogulina  i  sljedećih  općina:  Josipdol,  Plaški, Saborsko i Tounj. Ovaj je prostor, jednako kao i cjelokupna Karlovačka županija, u dubokoj demografskoj krizi. Karlovačka županija svrstava se u red hrvatskih  županija  s  najnepovoljnijim  demografskim  pokazateljima.  Uz  to,  pojedini dijelovi ogulinskog kraja, poput općine Saborsko, pripadaju skupini gradova/općina s najnepovoljnijim demografskim stanjem i trendovima u Karlovačkoj županiji. Depopulacija u Karlovačkoj županiji i ogulinskom kraju započela  je  osjetno  ranije  nego  u  Hrvatskoj,  ako  se  ona  razmatra  u  cjelini,  i  njezina  je  dugotrajna  prisutnost  veliki  remetilački čimbenik  ekonomskog  razvoja. Na pojavu depopulacije utjecalo je mnogo čimbenika, od kojih valja istaknuti izostanak socijalno–geografske transformacije ruralnih prostora nakon razvoja urbano bazirane industrijalizacije koja je potakla migraciju selo–grad. Ogulinski je kraj pretežito ruralan i relativno je periferno položen u odnosu na županijski centar Karlovac.

Uvod

Karlovačka županija već dug niz godina spada u red hrvatskih županija s najnepovoljnijim demografskim obilježjima i procesima. Spomenuta je županija u najvećoj mjeri ruralna. Obuhvaća 5 administrativnih gradova (Karlovac, Dugu Resu, Ogulin, Ozalj i Slunj), te 17 općina (Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje). Karlovačka županija broji ukupno 649 naselja1 i taj podatak svjedoči o vrlo disperznim obilježjima naseljske mreže.

(Ogulinski kraj - karta lijevo)

Nepovoljna demografska obilježja imaju dug kontinuitet. Očituju se u popisnom padu broja stanovnika, prirodnom padu broja stanovnika i u negativnoj migracijskoj bilanci. Za ovakvo stanje postoji mnogo razloga. Najvažniji su razlozi izostanak socijalno–geografske transformacije ovog prostora, nedostatak sustavnog ulaganja i svakako periferni položaj u odnosu na županijski centar Karlovac i makroregionalne centre (Zagreb i Rijeku). Do izgradnje dionice autoceste Zagreb — Split — Čarapine, koja je povezala Bosiljevo i tunel Mala Kapela 2003. godine, ogulinskim krajem nije prolazila ni jedna prometnica koja spaja dva hrvatska makroregionalna središta, osim željezničke pruge Zagreb — Rijeka s odvojkom za Split kod Oštarija. S obzirom na to da je važnost željezničkog prometa u Hrvatskoj danas neusporedivo manja od važnosti cestovnog, željeznička pruga u recentnom razdoblju nije imala bitnijeg utjecaja na demografski i ekonomski razvoj ogulinskog kraja.

 Najveći broj stanovnika u Ogulinskom kraju se bilježi pred Drugi svjetski rat

Autori: Ivo Turk — Nikola Šimunić

Cijeli rad možete naći na:Demografski nestanak ogulinskoga krajai njegova uvjetovanost prometnom dostupnošću