Ispis
Hitovi: 3004

Ovo je prva godina da su za sezonske poslove u NP Plitvička jezera primljeni svi Saborčani koji su podnijeli molbu (njih desetak). Neki nisu očekivali takav preokret s obzirom na prijašnja loša iskustva pa nisu ni podnosili molbe, a drugi su se u međuvremenu (zadnjih 20 godina) snašli u drugim mjestima i gradovima, što je prouzročilo katastrofalnu demografsku sliku Saborskog danas.

Nije li sad možda prekasno za spas Saborskog...!? Nekoliko radnih mjesta ga zasigurno neće spasiti, ali je vrlo važan svaki korak naprijed, pa tako i ovo zapošljavanje sezonaca na Plitvicama. Naš kraj ovdje na rubu NP Plitvička jezera zasigurno ima budućnost, ali za naraštaje koji tek dolaze.

Ako bi ovoga trena stvari krenule nabolje oporavak će trajati godinama, čak i desetljećima. No što je tu je, bolje ikad nego nikad...! REZULTATI NATJEČAJA: http://np-plitvicka-jezera.hr/hr/opcenito/natjecaji-za-posao/rezultati-natjecaj--sezonci-2017/

 

Bit ću sretan ako je ovo pismo makar za "milimetar" pomaklo stvari s mjesta u korist, godinama, zapostavljanog Saborskog.

 

P I S M O PREDSJEDNICI REPUBLIKE HRVATSKE

Saborsko

24. veljače 2016.

Poštovana,

ovim pismom Vas želim upoznati s nepravdom koja se prema Saborskom čini već desetljećima.

Saborsko se prvi put, u sačuvanom pisanom vrelu, spominje u Modruškom urbaru (lat. urbarium, urob ili urbar), iz 1486. godine, kao jedno od mjesta koje je 1449. godine u posjed dobio hrvatski ban Stjepan Frankopan II. Ozaljski.

Najvažnije pozitivne promjene, popraćene imigracijom, nastupile su u periodu između svjetskih ratova. Na njih su utjecali pilanarstvo kao i Lička pruga, koja je na dionici od Plaškog do Vrhovina puštena u promet 1918. godine. Za napajanje parnih lokomotiva izgrađen je vodovod, kao i njegovi odvojci do drugih željezničkih objekata. Saborsko je najrazvijenije između dva svjetska rata, 1931. godine, kada na njegovom području živi 4058 stanovnika. Nakon Drugog svj. rata počinje pad uzorkovan procesom deruralizacije i odlaskom stanovnika u veće industrijske centre. Samo u Saborskom, u Drugome ratu poginule su 472 osobe.

Posebno teško vrijeme za stanovnike Saborskog je vrijeme Domovinskog rata. Razdoblje od 1990. pa do 1995. obilježili su rat i razaranje okoliša a sve kuće i gospodarske zgrade potpuno su uništene, a stanovništvo prognano, ukupno je stradala 51 osoba. Devastacija je do te mjere uznapredovala da Glavač (1999.) takva razaranja okoliša naziva sindromom spaljene zemlje, te ga uvrštava među dvanaest sindroma koji su ekološki najštetniji.

Nakon Domovinskog rata nove okolnosti u gospodarstvu, uzrokovane ekonomskom krizom, povećale su nezaposlenost te su dovele do niza socijalnih problema.

Jedno od najvećih ograničenja razvoja Saborskog je situacija, gdje najvredniji dio Općine pripada Nacionalnom parku a od kojeg Općina nema nikakvu korist niti može utjecati na usmjeravanje njegovog razvitka. Ograničenja nas dezorganiziraju i demoraliziraju te skreću razvojne tokove Općine u pravcu koji nije poželjan. Zaštićeni dio Nacionalnog parka nije ušao u program aktivnog turizma što znači da ga posjećuje jedino personal Parka koji ne sudjeluje u financijskom prometu. Biti marginaliziran u ovakvoj situaciji znači biti ograničen u smislu korištenja općinskog prostora i utjecaja na usmjeravanje njegovog razvoja.

Najvažniji problemi razvoja i održivosti  Saborskog je nezaposlenost, a upravo na tome planu s Parkom nemamo nikakvu suradnju niti od Parka korist. U ožujku 2014. u Općini Saborsko je evidentirana 71 nezaposlena osoba. Značajan broj nezaposlenih čine mladi koji završavaju škole i ne uspjevaju naći posao. Javljaju se na sezonske natječaje NP Plitvička jezera i ne budu primljeni u 90% slučajeva.

Stanje s zapošljavanjem domicilnog stanovništva uprava Parka prikazuju kao idealno i idilično: "Nacionalni Park Plitvička jezera zapošljava oko 700 radnika na neodređeno vrijeme čiji se broj povećava na 1.000 tijekom sezone. Vezano za zapošljavanje provedeno je jedno istraživanje u obliku "Stručnog rada" pod naslovom: ISTRAŽIVANJE SOCIJALNE DIMENZIJE UPRAVLJANJA RAZVOJEM ZAŠTIĆENIH PODRUČJA NA PRIMJERU JAVNE USTANOVE „NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA,  u kojem između ostalog piše; Socijalni aspekt utjecaja Parka na okolno područje primarno je vidljiv kroz element zapošljavanja u smislu da gotovo 95% zaposlenih u Parku ima prebivalište unutar četiri navedene općine; Plitvička jezera, Saborsko, Vrhovine i Rakovica." 
Saborsko nažalost u stvarnosti po broju zaposlenih u Parku participira sa svega 0,28% (samo dva zaposlena), a sezonski ih ove godine radi samo 4 (četvoro).

Općina Saborsko po popisu iz 2011.g. ima 645 stanovnika s daljnjim trendom smanjenja - depopulacija, godišnje u prosjeku umre 30 osoaba, a ne rodi se niti jedno djete. Poznato je u uređenom svijetu da zaštićeni prostori njeguju tradicionalni život i njegovu održivost što znači da se nestankom Saborskog mijenja i nestaje jedan od areala Nacionalnog parka. Dakle prožimanje interesa Saborskog i Parka jedan je od najvažnijih faktora održivosti.

Sukladno svemu gore navedenom očekujemo od Vas da učinite sve, što je u vašoj moći po pitanju ravnopravnijeg zapošljavanja stanovnika Općine Saborsko u Parku.

Srdačan pozdrav!

Ivan Matovina