Pop Joso Vukelić župnik u Plaškom (1869. -72.). Joso Vukelić je rođen 10. kolovoza 1843. u Jablancu. Bogoslovne nauke završio je u Senju 1861.-68. Za svećenika je zaređen 21. travnja 1868. Djelovao je kao kapelan u Otočcu (1868/69), administrator u Podlapači (1869), administrator u Plaškom (1869.-72.) i Cesarici (1872.-75.), administrator i župnik u Drežniku (1875.-88.), administrator u Lovincu i Bužimu, a od 1890. do 1911. bio je župnik u Lipi pokraj Generalskog Stola. U veljači 1909. dobio je zlatni križ s krunom. U mirovinu je pošao 1. studenoga 1911. Preminuo je u Drežniku 2. ožujka 1915.

Biskup ga je premjestio iz Plaškoga zbog optužaba nekog Katića. Vukelić je te optužbe nazvao klevetama i bunio se protiv premještaja te čak prijetio traženjam otpusta iz biskupije. Ipak se 3. studenoga 1872. se premjestio u novu župu Cesaricu, kako biskupa izvješćuje ogulinski župnik Petar Vrbanić. Zanimljivo je napomenuti kako je Vukelić bio župnik u Plaškom upravo u vrijeme Rakovičkog ustanka (1871.) No on se nije pridružio ustanicima , nego je pobjegao neposredno prije njihovog ulaska u Plaški. Tako je ustaničko oružje blagoslovio tamošnji pravoslavni svećenik.

 

Pop Joso Vukelić je umro 2. ožujka 1915. godine u Drežniku nepunu godinu dana nakon što je napisao ovu kartolinu-dopisnicu, po rukopisu se da zaključiti da je ruka već bila drhtava.

Originalna ''Stara razglednica iz 1914. god.'' slikovito prikazuje zapisivača, u ovom slučaju popa Josu Vukelića (popovi su, dakako, bili pismeni i učeni), i starinu Iliju Gašljevića koji mu izgovara narodnu predaju, što kažu, u pero, kako to sam natpis na razglednici i sugerira.

Kada sam ovih dana dobio još jednu  fotografiju popa Jose Vukelića na kojoj se vidi kako zapisuje kazivanja pučkog pjevača Ilije Gašljevića, a na razglednici piše godina 1914. odmah sam zaključio da se ne radi o popu Josi Vukeliću župniku Saborskog već o njegovom starijem imenjaku i prezimenjaku Josi Vukeliću župniku Plaškog od 1869 do 1872.

Razglednica potiče iz bogatog arhiva jedne ugledne stare zagrebačke obitelji Zuvičić, čija su dva člana bili ugledni suci do 2. svjetkog rata. Prvi član, otac obitelji Zuvičić, bio je sudac 'Banskog stola' u Zagrebu već negdje s kraja 19. stoljeća i nadalje, a njegov sin Mate Zuvičić bio je također sudac između 1. i 2. svjetskog rata.

Pučki pjevač Ilija Gašljević je vjerojatno iz okolice Drežnika - Čatrnje, ako uzmemo u obzir da je pop Vukelić  bio župnik u Drežniku 1875.-88., a vjerojatno je nakon umirovljenja 1911. i živio u Drežniku gdje je i umro 1915.godine.

JOSO VUKELIĆ - mlađi

Pop Joso Vukelić župnik u Saborskom 30-ih prošlog stoljeća na fotografiji s učiteljem Slavkom Katušinom i mještanima - tamburaški zbor. Pop Vukelić je u Saborskom u to vrijeme bio vrlo aktivan, bio je izmeđuostaloga i strastveni lovac pa je tako u jednom lovu nehotice ubio drugog lovca, taj se događaj okvalificirao kao nesretni slučaj pa pop Vukelić nije bio okrivljen za tu tragediju. Nesretni lovac je imao familiju ženu i dvoje djece o kojima je nakon smrti hranitelja obitelji brigu vodio pop Vukelić. Kao vjeroučitelj bio je veoma strog.

 

Komentari   

#1 refko 26-03-2017 10:13
Da ovo nisam saznao, neznam kako bi zaspao večeras
#2 Matan 26-03-2017 10:22
A tko te je tjerao da čitaš, idiote tupoglavi...?
#3 Ivan 26-03-2017 16:27
Citat refko:
Da ovo nisam saznao, neznam kako bi zaspao večeras

E moj refko - "bico" nemoj si umišljat, nisam ja ovaj članak objavio radi tebe, već radi poštenih ljudi koje zanima naša povijest.
#4 refko 26-03-2017 19:35
šalim se koji vam je .... sta se odma palite
#5 Tomo 27-03-2017 21:38
Svaki narod treba njegovati svoju povjest i istinu svoga kraja i naroda, a narod bez povjesti je izgubljen Dakle svaka slika i svaki povjesni clanak od naseg Saborskog je vrijedan postovanja , Saborcani su prosli kroz povjest veliku kalvartiju a i danas prolaze ta teska iskusnja sve radi svoje ciste pripadnosti svojoj Hrvatskoj, za koju su ginuli kroz stoljeca.Bolje je ziviti 24 sata kao posteni domoljub, nego sav zivot biti sluga gorima od sebe da ti jase zavratom i progone te kao zvijer. , Cestitam uredniku za ove povjesne objave,koje do sada mnogi nisu ni culi.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi