Karta Saborskog iz 1763. - 1787.

Na karti iz 18. stoljeća (slika gore) se vidi crkva St: Ivan što odgovara poziciji današnje kapele Rođenja BDM, a uz glavnu cestu je ucrtana obrambena kula ili manji dvorac. Na osnovu ove, a i drugih karata i nekih podataka  znamo da je na mjestu "stare škole", odnosno ispred današnje škole bila fankopanska kula. Vjerojatno je srušena kad se gradila "stara škola", pa se kamen iskoristio kao građevni materijal. Sličan primjer imamo i u Jesenici, od kamena tamošnje kule sagrađena je škola početkom 20. st.

U Modruškom Urbaru iz 1486. godine piše; Modruški urbar svjedoči da je u Zaborskom godine 1486. postojalo 12 naseljenih i 6 i pol opustjelih kmetovskih imanja, frankopanski dvorac, feudalčeva domena i katolička crkva, te da su kmetovi osim vlastelinske morali obrađivati i crkvenu zemlju. Broj opustjelih imanja govori nam da je već tada u tijeku bio proces iseljavanja zbog osmanskih provala.

Saborski (Saborsko,op.pr.), časnička straža, gorsko katoličko selo sa 49 kuća i 602 stanovnika, od kojih 572 pripadaju katoličkoj vjeri, a preostali grkonesjedinjenoj.
Izvor:  Fras «Topografija» - Agram/Zagreb, 1835., str.207.

Gdje je boravila časnička straža...? Na karti iz 1870. imamo ucrtana dva objekta koja su mogla poslužiti u tu svrhu, objekat preko puta crkve, jer još tada (1835.) nova crkva nije bila izgrađena, frankopanski dvorac, ako je još postojao ili neko treće mjesto...?

Stara škola (slika gore), snimljeno poslije Drugog svjetskog rata.

U vrijeme poslije Drugog svijetskog rata u Saborskom se nastava odvijala na nekoliko mjesta; na Kuselju, Ravnom Lugu, u Domu (Senju) i ovdje u ovoj školi. Kada je sagrađena nova škola onda su sva djeca iz Saborskog išla u nju, osim nižih razreda iz Ravnog Luga i Ličke Jesenice. Zbog velikog broja djece u to vrijeme, nastava se odvijala u dvije smjene, jutarnja i popodnevna, negdje do sredine 70-tih. Popodne su išla djeca 1. -  4. razreda

Ovdje ispred današnje škole, od križa i znaka STOP, pa desno je u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća stajala stara škola, bila je okrenuta prozorima prema glavnoj cesti, a ulaz je bio s ove strane, baš ovako kako je na staroj slici. Na istom ovom mjesstu je u 15. stoljeć u svrhu obrane od turaka tu stajala frankopanska kula.

Put što s glavne ceste pored škole vodi na Brdine do kapelice Rođenja BDM i groblja, naši stari su zvali Sokat, što dolazi od turske riječi Sokak (od arapskga zuqāq) koja doslovno znači ulica.

ŠTO JE KLOŠTAR, A ŠTO KVARTIR ...? Tko je boravio u Kloštru, a tko u Kvartiru ...?

Kloštar: (samostan, stalno prebivalište kaluđera, monaha, fratara, redovnika; četverokutno dvorište u takvom zdanju). Zašto su stari Saborčani mjesto gdje je bio frankopanski dvorac, a kasnije tzv. "stara škola", zvali Kloštar? Možda je tu nekada davno stanovao svećenik...?

Na karti iz 1870. (slika gore)  točno preko puta nove crkve sv. Ivana Nepomuka iz 1864. godine u dvorištu današnjeg župnog stana iz 1893. vidimo jedan objekat pravokutnog oblika obojan u crveno isto kao onaj kod škole, što bi značilo da su to vojni, državni ili crkveni objekti, jer su kuće seljana obojane u žuto. Nije jasno zašto su naši stari Saborčani župni stan zvali Kvartir, jer značenje kvartir dolazi od; fr. quartier, njem. Quartier) znači stan, sklonište, nastamba; voj. logor, logorište, vojnički stan izvan vojarne...?

Pokušavajući, već godinama, riješiti ovu zavrzlamu nema puno napretka jer mi nedostaje puno kockica za složiti  mozaik SABORSKO. Sakupio sam koliko se god sakupiti dalo iz raznih izvora, puno je nepoznanica još ostalo, no zadovoljn sam jer prije 10-tak godina nisam znao gotovo ništa osim onih nekoliko redaka iz Modruškog urbara ... Za sada barem imamo malo jasnije konture Saborčanske povijesti. (I.M.)

You have no rights to post comments