Plitvička J.-Korenica : Legendama Plitvičkih dolinaLegendama Plitvičkih dolina – nova povijesna manifestacija u blizini Plitvica
Manifestacija koja će ujediniti povijesne, kulturne i tradicijske ličnosti i likove vezane za područje Općine Rakovica održati će se 17. lipnja od 11 sati.
Tko su bili hrabri, ali neuobičajeni vojnici koji su pomogli Josipu Jelačiću 1848. ugušiti mađarsku revoluciju? Kako je Eugen Kvaternik s čak dvije tisuće ljudi pokrenuo Rakovičku bunu i prije 150 godina udario prve temelje samostalne Hrvatske? Što je sve rijeka Korana vidjela protičući tisućama godina kroz Rakovički kraj i koja je njena uloga u turbulentnoj povijesti ovog kraja?
Sve su to odgovori koje će ponuditi nova povijesna manifestacija Legendama Plitivičkih dolina koja će se održati 17. lipnja u Općini Rakovica kod kule Starog Grada Drežnika. Čarobnom kraju od iznimne i bogate povijesne važnosti, gdje svaki korak priča novu povijesnu priču. Priču koji će sada čuti i doživjeti brojni turisti koji dolaze u ovu destinaciju sjeverno od Plitvičkih jezera.
Za početak dočekat će ih Serežani, elitna jedinica vojnika Vojne krajine s neobičnim oružjem i još neobičnijom odjećom. Serežani su sprečavali upade bosanskih razbojnika, dovodili uhićenike u zatvor, hvatali opasne hajduke i zato nije svatko mogao biti serežan. Pomogli su Josipu Jelačiću 1848. ugušiti mađarsku revoluciju, a kada je ustoličen za bana, predvodili su njegovu svečanu povorku u Zagrebu.
Manifestaciju će posjetiti i Eugen Kvaternik, slavni Ilirac koji je poveo Rakovičku bunu i borio se za samostalnost Hrvatske 1871. godine. Sve u toku Rijeke Korane koja je bila od presudne važnosti kroz povijest Plitvičkih dolina.
S obzirom da je destinacija Plitvičke doline kod Rakovice bogata i konjičkim klubovima, od kojih aktivno djeluje čak četiri, događanje kod Starog Grada Drežnika obogatiti će i posjet konja i ponija, a klubovi će omogućiti i jahanje te fotografiranje.
Program manifestacije Legendama Plitvičkih dolina zanimljiv je i raznovrstan, a uz edukativno rekreativnu zabavu za odrasle u njemu će naročito uživati djeca. Za njih se se priprema igra izgradnje suhozida, oslikavanje lica, igra arheološkog nalazišta te kreativne radionice izrade nakita naroda Japoda.
 
PROGRAM DOGAĐANJA
11:00- 13:00 Facepainting za djecu- „Postanite i vi na trenutak dio prošlosti "(tematsko slikanje po licu; Japodi, Korana, Rakovi i druge slike prošlosti)
12:00-14:00 I. Kreativna radionica za djecu- izrada nakita starih Japoda; „Kakva je bila moda u prošlosti", "Čime su se krasili stari narodi ovog kraja"
16:00 - 18:00 II. Kreativna radionica za djecu- izrada nakita starih Japoda; „Kakva je bila moda u prošlosti"
17:00 - 19:00 Facepaintig za djecu- „Postanite i vi na trenutak dio prošlosti"
11:00 - 20:00 Cjelodnevne igre i radionice za djecu – djeca se uključuju po dolasku i individualno; izgradnja suhozida „ Sagradimo kulu zajedno"; arheološka istraživanja „što kriju Plitvičke doline?"
11:00 – 20:00 Cjelodnevno druženje s konjima - iz konjičkih klubova Plitvičkih dolina, jahanje, fotografiranje
11:00- 20:00 Likovi iz prošlosti - Korana, Eugen Kvaternik, Japod i Serežani biti će vam na raspolaganju cijeli dan
 
-Provedite dan s povijesnim ličnostima Plitvičkog kraja, razgovarajte s njima i dopustite da vas odvedu u prošlost i ovjekovječite to slikom.
-Kušajte domaće proizvode tog kraja
-Uživajte u pričama i legendama
-Odmorite se u prekrasnoj prirodi, zabavite i pritom naučite nešto novo
 
P.S.
Današnje stanovništvo Drežnika, Selišta Drežničkog i Smoljanca je većinom porijeklom iz Saborskog (knjiga Drage Brajdića Povijest Selišta Drežničkog)

Komentari   

#1 Ivan 07-06-2017 13:13
Veliku ulogu u povijesti Drežničkog kraja odigrali su Saborčani. Oni su Selište Drežničko naselili još u 18. st. kao austrijski vojnici - graničari i dan, danas tamo žive njihovi potomci koji čine veliku većinu tamošnjeg stanovništva.
Činjenica da je Selište naseljeno iz Saborskog baš se "ne sviđa" tamošnjem stanovništvu, a čini mi se niti načelniku općine Rakovica, Franjkoviću, čiji je pradjed ili šukundjed Mihat u Selište doselio baš iz Saborskog.

Takozvani "Jozefinski katastar" iz 1776. godine navodi korisnike pukovnijske zemlje, graničare, koji su i vlasnici desetak kuća u Orihovom Selištu. To su mahom doseljeni Saborčani; Špehari, Hodaci, Krizmanići, Frankovići, Vukovići i Bićanići. Kućni brojevi su iz Saborskog, a to znači da su gospodari prebivali u Saborskom, a mlađi, oženjeni vojnici - graničari sa svojim obiteljima u kućama u Orihovom Selištu.

Dodaj komentar


Security code
Osvježi