Epitaf vrhovnog zapovjednika Ömera Lütfi-paše, datiran 10. muharema 1288./1. travnja 1871.
O UMJETNIČKOM OBLIKOVANJU
Sarkofag je u obliku nadgrobnog spomenika i nema mramorni postament. Vrh sarkofaga je otvoren. Na grobnicu je dodan natpis na latinici.
Natpis je mramorni, a njegov transkripcija na latinici nalazi se na drugoj strani. Na vrhu je fes od hamida. Vrh podnožja ima buket cvijeća, a deblo ima oblik grane s lišćem.

Omer-paša Latas (zaselak Latasi u Janjoj Gori u Lici, 24. rujna 1806. – Istanbul, 18. travnja 1871.)

Rodio se u ličkoj graničarskoj obitelji kao Mihajlo (Mićo) Latas. Kao službeno mjesto rođenja mu se navodi obiteljska kuća, čiji temelji i danas postoje u Janjoj Gori u općini Plaški. Rođen je u starom gradu Iesenica, a to je frankopanska tvrđava u Ličkoj Jesenici, gdje mu je otac Sofronije u to vrijeme službovao.

Kao časničko dijete pohađao je kadetsku austro-ugarsku školu u Gospiću i stupio u austro-ugarsku vojsku kao kadet-narednik. Navodi se da mu je otac zbog problema s kockanjem optužen za pronevjeru novca iz lokalne vojne blagajne. Navodno je, da se ne otkrije obiteljska sramota i da se spase ostali članovi obitelji, Mihajlo preuzeo sramotu na sebe i pobjegao u Bosnu 1827. godine od austrijskih vojnih vlasti zbog pronevjere novca.

U Banja Luci je iste godine prešao na islam u Ferhat-pašinoj džamiji te odlazi u Vidin gdje boravi neko vrijeme kao sluga (tur. hizmećar) među turskim vojnicima. Inteligentnog mladića primjećuje zapovjednik tvrđave Ibrahim-paša, koji ga kasnije zapošljava kao učitelja tehničkog crtanja svoje djece. Uvidjevši kako se radi o neobično sposobnom mladom čovjeku, Ibrahim-paša šalje preporuke u Carigrad, gdje će se uskoro preseliti i sam Latas. U početku radi kao učitelj tehničkog crtanja u Visokoj vojnoj školi, a poslije postaje i osobni učitelj samog Abdulmedžida, koji će ga, kada postane sultan, imenovati za pukovnika, 1838. godine, a potom i pašom.

Omer Lutfi-paša razbio je nekoliko pobuna i bio zapovjednik mnogih ratova diljem Osmanskog carstva. Bio je zapovjednik u Libanonu (1842.), Albaniji (1843.), Kurdistanu (1846.), Bosni (1850.), Crnoj Gori (1852. i 1862.), Olteniti (1853.), Slistri i Bukureštu (1854.), Krimu (1855.) i Bagdadu (1857-1859). Ovaj članak razmatra podatke iz dokumenata Osmanskog arhiva koji se odnose na njegove aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Osobito ćemo se osvrnuti na aktivnosti Omer-paše - na reforme, jer je poznato da je slomio otpor osmanskim reformama u Bosni.

QR kod: https://www.eyupsultan.bel.tr/tr/main/pages/tas-no-131-omer-lutfi-pasa/2057 

Foto: Rade Knežević