PONAVLJAMO objavu od 13. prosinca 2016.

Danas je u Selištu Drežničkom predstavljena knjiga "Povijest Selišta Drežničkog" autora Drage Brajdića, koji i sam potječe iz Selišta, a sada živi u Zaprešiću.
Načelnik Općine Rakovica g. Franjković pojasnio je u uvodnom govoru kako je došlo do pisanja ove knjige i zahvalio se autoru što je pune tri godine marljivo istraživao po arhivima i uspio napisati knjigu o povijesti jednog malog naselja Selišta.

"Nakon oslobođenja Drežnika krajem 18. stoljeća, stanovnici tadašnjeg Orihovog Selišta najvećim će dijelom sudjelovati u naseljavanju čitavog kraja.

Nema sela u Drežničkom kraju bez Bićanića, Vukovića, Conjara, Hodaka i Krizmanića."
Zanimljivost je isto tako da su prvi naseljenici u Selište nakon oslobađanja od Turske bili upravo stanovnici Saborskog, koji su se spontano počeli naseljavati u Selište, uglavnom mlađe obitelji, koji su bili i čuvari granice prema Turskoj.

Nakon iscrpnog predstavljanja knjige kroz zanimljive slajdove autor od strane autora knjige g Drage Brajdića, mnogobrojni stanovnici Selišta mogli su kupiti knjigu za 80,00kuna u kojoj su mogli pročitati povijest svojih predaka odnosno prezimena.
Zanimljiva je konstatacija jednog od uvodničara u knjigu g. Smeljana kako bi se , da nije bilo ratova na ovim područjima, mogla iščitati povijest nekih rodova unazad 500 godina, što je inače rijetkost u Hrvatskoj.

VIŠE...

 

SELIŠTE DEŽNIČKO (SELIŠĆE) I OKOLICU SU POLOVICOM 18. ST. NASELILI SABORČANSKI RODOVI

 

Kada su tijekom 16. stoljeća učestali turski upadi, a naročito nakon pada Drežnika i Bihaća 1592. godine, ovaj kraj skupa s područjem čitave bivše župe Drežnik skoro potpuno opustio, a narod koji nije izbjegao u sigurnije hrvatske krajeve i dalje, sklonio se u šumska područja oko Saborskog! Kad su turci tijekom 16. i 17. stoljeća utvrdili svoje putove prilikom upada u krajeve Pokuplja i Kranjske, nepristupačno područje Saborskog ostalo je po strani i prilično mirno pa je bilo pogodno za ostanak, a vremenom i povrat izbjeglog hrvatskog življa.

Nedefinirana granica između Otomanskog i Habsburškog carstva podrazumijevala je i područje ničije zemlje tijekom 17. stoljeća, široko oko petnaestak kilometara, a zahvaćalo je područje Orihovog Selišta, Korita i Klanca, te jednog djela Rakovičkog polja. Ovo je područje vremenom postalo pogodno za stočarenje naročito u godinama primirja, pa su neki Saborčani imali ovdje svoje "stanove".

NA TVRDOJ GRANICI I JOZEFINSKI KATASTAR 1776

Takozvani "Jozefinski katastar" iz 1776. godine navodi korisnike pukovnijske zemlje, graničare, koji su i vlasnici desetak kuća u Orihovom Selištu. To su mahom doseljeni Saborčani; Špehari, Hodaci, Krizmanići, Frankovići, Vukovići i Bićanići. Kućni brojevi su iz Saborskog, a to znači da su gospodari prebivali u Saborskom, a mlađi, oženjeni vojnici - graničari sa svojim obiteljima u kućama u Orihovom Selištu.

Na arhivskm pukovnijskim spiskovima vojnika zabilježeno je također da su neki stanovali i u satnijskom prenoćištu, uglavnom neoženjeni. Pregledavajući iste spiskove i uspoređujući ih s kartama katastra iz tog vremena zaključujemo da su u Orihovom Selištu koje je u to vrijeme brojilo 20 kuća i stanovali trajno boravili slijedeći Saborčani; To su tri kuće Conjara i Špehara, dvije kuće Hodaka, Malkoča, Matovina, Krizmanića i Sertića, te po jedna kuća Franjkovića, Tomičića, Butoraca i Štefanaca.

Ostali Saborčani koji se spominju kao stanovnici Saborskog u Jozefinskom katastru i na spiskovima vojnika Ogulinske pukovnije s kraja 18. stoljeća, Grdići, Dumenčići, Kovačići i drugi, u Orihovom Selištu se ne spominju!

Komentari  

#1 Ivan 13-12-2016 20:11
Pažljivo sam preslušao cijelu prezentaciju i uočio jedan autorov krivi zaključak-usporedbu. Naime kad uspoređuje prezimena u Saborskom i u Selištu spominje kako npr. Hodaci u Saborskom žive u Varošu, a također i u Selištu imaju Varoš.
Ovdje se na prvu mnogi neće složiti, a možda ni autor knjige ne za da u današnjem Saborčanskom Varošu ne žive Hodaci nego Vukovići i Bićanići - uglavnom. No Saborsko je u prošlosti imalo više varoši, npr. Hodakova varoš, Tomšićeva varoš, Špejarova varoš..., od tuda je ta Varoš kod Hodaka u Selištu, danas u Saborskom Hodakovu i Tomšićevu varoš zovemo Funtana.
Zadnja generacija koja je upotrebljavala nazive "Hodakova i Tomšićeva varoš" je generacija moje bake koja rođ. 1904.
#2 Ivan 13-12-2016 21:28
U ovoj knjizi je vrlo zanimljiv prikaz kućnih brojeva po prezimenima, pa tako Hodak u Saborskom ima kbr. 1, i Hodak (vjerojatno mlađi) i u Selištu ima također kbr. 1, Matovina u Saborskom kbr. 11, u Selištu ima također kbr. 11, Butorac u Saborskom 12, u Selištu također 12, Franković u Saborskom 13 i u Selištu također 13, i tako redom; Krizmanići, Sertići, Vukovići, Štefanci, Conjari, Špehari, Bićanići, Malkoči...
#3 Ivan 15-12-2016 17:43
Imam jednu molbu vezano za ovu knjigu, nisam je uspio kupiti jer su rasprodane isti dan, pa ako je netko voljan tko ju je kupio da mi posudi samo na jedan dan da ju pročitam.
#4 jeka 22-12-2016 21:54
Ivane nema Problema kupi Knjigu i u miru .procitaj. Knjiga je zaista Intresantna i razumljivo napisana.Uz Pozdrav
#5 denis 17-06-2017 04:11
Zanima me dali netko zna gdje se može kupiti knjiga.
#6 Ivan 01-12-2018 16:32
Prošlo je dvije godine od tada i još nisam uspio nabaviti ovu knjigu...!? Zvao sam isti dan načelnika Franjkovića, on je rekao da su već rasprodane ali da će jednu dati knjižnici u Saborskom, nije održao riječ. Zvao sam autora Dragu Brajdića koji živi u Zaprešiću, također je rekao da su sve rasprodane...?
Jedino što sam uspio, a to je da sam na tjedan dana posudio tu knjigu preko prijatelja Miroslava Turkalja od roditelja njegove žene iz Selišta, pa sam uspio nešto prepisati iz iste.
#7 vinovrski 01-12-2018 22:11
Bog Ivane super interesantno sto pises i ove slike naslov prije neke sam prepoznala a druge malo daleko daj ako imas neku sliku iz naseg vremena stavi da se vidimo kao nekad pozdrav
#8 Ivan 02-12-2018 05:30
I meni je velika želja pronaći slike iz "našeg vremena", no ne ide većina ih je nestala u plamenu 1991. Možda netko ima školske fotografije "iz našeg vremena" - iz 70-tih...? Ja ih nisam uspio pronaći.

Dodaj komentar

Security code
Osvježi