SABORSKO 1991. — ZLOČIN I POSLJEDICE - Ivo TURK

Hitovi: 3559
Ovaj rad je objavljen u Zborniku VUKOVAR ’91. – GENOCID I MEMORICIDNA BAŠTINA EUROPSKE UNIJE objavljen je listopada 2014. kao 45. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta Ivo Pilar. Obuhvaća četrnaest radova (osamnaest autora) izloženih na istoimenom 16. znanstveno-stručnom skupu “Vukovar ’91. – dvadeset i druga godina poslije” održanom 14. i 15. studenog 2013. u prigodi obilježavanja 18. studenoga — “Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine”
 
Institut Ivo Pilar kroz svoja kontinuirana znanstvena istraživanja i izdavaštvo, a napose organiziranje već tradicionalnog znanstveno-stručnog skupa, ustraje u promišljanjima, analizama i predočivanju složenog fenomena Vukovara ’91., koji je iz niza već dobro poznatih razloga prepoznat, barem u većini akademske i najšire javnosti, kao hrvatska kulturna i nacionalna paradigma.
 
SABORSKO 1991. — ZLOČIN I POSLJEDICE Ivo TURK
Uvod
Općina Saborsko nalazi se na krajnjem jugoistoku Karlovačke županije, na kontaktu s Ličko-senjskom županijom. Geomorfološki gledano, Općina se nalazi na gorsko-brdskom okviru Ogulinsko-plašlanske zavale (Bognar, 1999.). Površina Općine iznosi 132,5 km2 ili 3,66% ukupnog teritorija Karlovačke županije i 0,23% ukupnog kopnenog teritorija Hrvatske. Radi se, dakle, o površinom relativno malom prostoru. Krški je reljef dominantan. U prošlosti je bio važan remetilački čimbenik razvoja naseljenosti. Raščlanjenost krškog reljefa i njegove hidrološke i geomorfološke osobine uvjetovale su disperznu naseljenost u prošlosti koja se uvelike zadržala do danas.
 
U sastavu općine nalaze se samo četiri naselja: Begovac, Blata, Lička Jesenica i Saborsko, od kojih je posljednje najveće i centralno naselje Općine. Prije uspostave današnjeg teritorijalnog ustrojstva, promatrani je prostor bio u sastavu (bivše) Općine Ogulin. Iz toga razloga Saborsko i danas gravitira Ogulinu (i dakako Karlovcu kao županijskom centru). Cijela se općina nalazi na cestovnom pravcu Ogulin—Plaški—Saborsko—Plitvička jezera. 
 
Srbijanska oružana agresija, kao i višegodišnja okupacija cijele Općine (1991.—1995.), znatno su pogoršale ionako teško i nepovoljno društveno, gospodarsko i demografsko nasljeđe. Počinjeni ratni zločini i materijalna devastacija izazvali su brojne i dalekosežne posljedice. Nakon oslobođenja (vojno-redarstvena operacija Oluja) i završetka Domovinskog rata dolazi do postupne materijalne obnove, povratka prognanika i izbjeglica, te blagog poboljšanja općih društveno-gospodarskih prilika (Živić i Turk, 2009.). Ipak, suvremena demografska slika Općine Saborsko i dalje je krajnje zabrinjavajuća, što otežava, pa i onemogućava cjelovit poslijeratni društveni i gospodarski oporavak ovog kraja.
 
 (...)
 
Nastavak,  SABORSKO 1991. — ZLOČIN I POSLJEDICE Ivo TURK, možete otvoriti klikom na donji link:

Komentari  

#1 Ivan 2018-10-07 05:29
1. Popisno kretanje stanovništva u Saborskom (1857.—2048.)
Godina popisa -----1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931.1948.

Saborsko -------------713 -1334 -1391 -1879 -1944 -2010 -1741 -2012 -2165
Općina Saborsko -2087 -2912 -2944 -3631 -3769 -3806 -3418 -4058 -3898

Analizirajući kretanje broja stanovnika autor navodi: "Od 1931. Općina Saborsko kontinuirano bilježi popisno smanjenje broja stanovnika"
No ima jedna VELIKA nepoznanica nimalo beznačajna, a ta je koliko je stanovnika u Općini Saborsko živjelo 1941. godine kada nije bilo službenog popisa zbog početka Drugog svjetskog rata. Razdoblje između 1931. - 1941. je bilo vrlo plodno naročito u ekonomskom, a onda povezano s tim i u demografskom pogledu, kada su u Saborskom radile dvije pilane. Podatak koji govori u korist velikog demografskog rasta u tom razdoblju je broj rođenih 1937. koji je iznosio 360.

Saborsko kao samostalno naselje po službenom popisu bilježi porast i 1948. unatoč velikim ratnim stradanjima kada je izgubilo 470 stanovnika (
Žrtve Drugog svjetskog rata i poraća - Saborsko
http://www.saborsko.net/doc/Saborsko_zrtve.xlsx), što je u najmanju ruku neobično jer ostala tri naselja Blata, Begovac i Lička Jesenica bilježe pad što bi se moglo svakako protumačiti.
#2 Ivan 2018-10-07 05:42
Najveći broj stanovnika u Saborskom je mogao biti u predratnim godinama između 1931. - 1941. kada nije bilo službenog popisa, po mojoj slobodnoj procjeni i do 3000 (tri tisuće). No to se jedino točno može utvrditi po crkvenim maticama rođenih i umrlih u tom razdoblju.
#3 Nenad 2018-10-07 07:41
Imao sam priliku sa Ivanom (Icom) Corak sjediti i iztrazivati popis stanovnika u Saborskom u vrijeme NDH i prije, Imali smo puno vremena i to nas je zanimalo da vidimo, a posebno mene koji sam zatrazija da idemo viditi taj popis., Ustanovili smo da je je bilo 448 0bitelji u opcini Saborsko, s obzirom da su prije po dvije obitelji zivile u jednoj kuci i na jednom broju, Otac Mater i obitelj pa Sin se ozeni ima djecu i zivija je u stoj kuci, bilo je dosta takovih obitelji ,Mislim da je Ivan ( Ico) Corak jos ziv, Dakle po otom popisu je bilo u to vrijeme oko 4 tisuce stanovnika, to sto je obuhvacala Opcina Saborsko sa zaselcima Hvala , za Objavu,
#4 Ivan 2018-10-07 08:42
Kad autor ovog rada govori o Općini Saborsko onda misli na naselja Blata, Begovac, Lička Jesenica i Saborsko, današnju Općinu Saborsko, a ti si vjerojatno pisao o Saborskom kao samostalnom naselju naravno sa svim zaseocima. Ico Čorak više nije živ, umro je negdje početkom ove godine.
#5 Nenad 2018-10-07 21:55
Da , ja sam pisa za ona naselja koja su pripadala pod opcinu Saborsko, Hvala ti sto si napisa za Icu , nisam zna da je Ico umra. Eh, Hvala Bogu tamo ce mo svi jednog dana,

You have no rights to post comments