Ovaj rad je objavljen u Zborniku VUKOVAR ’91. – GENOCID I MEMORICIDNA BAŠTINA EUROPSKE UNIJE objavljen je listopada 2014. kao 45. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta Ivo Pilar. Obuhvaća četrnaest radova (osamnaest autora) izloženih na istoimenom 16. znanstveno-stručnom skupu “Vukovar ’91. – dvadeset i druga godina poslije” održanom 14. i 15. studenog 2013. u prigodi obilježavanja 18. studenoga — “Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine”
Institut Ivo Pilar kroz svoja kontinuirana znanstvena istraživanja i izdavaštvo, a napose organiziranje već tradicionalnog znanstveno-stručnog skupa, ustraje u promišljanjima, analizama i predočivanju složenog fenomena Vukovara ’91., koji je iz niza već dobro poznatih razloga prepoznat, barem u većini akademske i najšire javnosti, kao hrvatska kulturna i nacionalna paradigma.
SABORSKO 1991. — ZLOČIN I POSLJEDICE Ivo TURK
Uvod
Općina Saborsko nalazi se na krajnjem jugoistoku Karlovačke županije, na kontaktu s Ličko-senjskom županijom. Geomorfološki gledano, Općina se nalazi na gorsko-brdskom okviru Ogulinsko-plašlanske zavale (Bognar, 1999.). Površina Općine iznosi 132,5 km2 ili 3,66% ukupnog teritorija Karlovačke županije i 0,23% ukupnog kopnenog teritorija Hrvatske. Radi se, dakle, o površinom relativno malom prostoru. Krški je reljef dominantan. U prošlosti je bio važan remetilački čimbenik razvoja naseljenosti. Raščlanjenost krškog reljefa i njegove hidrološke i geomorfološke osobine uvjetovale su disperznu naseljenost u prošlosti koja se uvelike zadržala do danas.
U sastavu općine nalaze se samo četiri naselja: Begovac, Blata, Lička Jesenica i Saborsko, od kojih je posljednje najveće i centralno naselje Općine. Prije uspostave današnjeg teritorijalnog ustrojstva, promatrani je prostor bio u sastavu (bivše) Općine Ogulin. Iz toga razloga Saborsko i danas gravitira Ogulinu (i dakako Karlovcu kao županijskom centru). Cijela se općina nalazi na cestovnom pravcu Ogulin—Plaški—Saborsko—Plitvička jezera.
Srbijanska oružana agresija, kao i višegodišnja okupacija cijele Općine (1991.—1995.), znatno su pogoršale ionako teško i nepovoljno društveno, gospodarsko i demografsko nasljeđe. Počinjeni ratni zločini i materijalna devastacija izazvali su brojne i dalekosežne posljedice. Nakon oslobođenja (vojno-redarstvena operacija Oluja) i završetka Domovinskog rata dolazi do postupne materijalne obnove, povratka prognanika i izbjeglica, te blagog poboljšanja općih društveno-gospodarskih prilika (Živić i Turk, 2009.). Ipak, suvremena demografska slika Općine Saborsko i dalje je krajnje zabrinjavajuća, što otežava, pa i onemogućava cjelovit poslijeratni društveni i gospodarski oporavak ovog kraja.
(...)
Nastavak, SABORSKO 1991. — ZLOČIN I POSLJEDICE Ivo TURK, možete otvoriti klikom na donji link:
Komentari
Godina popisa -----1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931.1948.
Saborsko -------------713 -1334 -1391 -1879 -1944 -2010 -1741 -2012 -2165
Općina Saborsko -2087 -2912 -2944 -3631 -3769 -3806 -3418 -4058 -3898
Analizirajući kretanje broja stanovnika autor navodi: "Od 1931. Općina Saborsko kontinuirano bilježi popisno smanjenje broja stanovnika"
No ima jedna VELIKA nepoznanica nimalo beznačajna, a ta je koliko je stanovnika u Općini Saborsko živjelo 1941. godine kada nije bilo službenog popisa zbog početka Drugog svjetskog rata. Razdoblje između 1931. - 1941. je bilo vrlo plodno naročito u ekonomskom, a onda povezano s tim i u demografskom pogledu, kada su u Saborskom radile dvije pilane. Podatak koji govori u korist velikog demografskog rasta u tom razdoblju je broj rođenih 1937. koji je iznosio 360.
Saborsko kao samostalno naselje po službenom popisu bilježi porast i 1948. unatoč velikim ratnim stradanjima kada je izgubilo 470 stanovnika (
Žrtve Drugog svjetskog rata i poraća - Saborsko
http://www.saborsko.net/doc/Saborsko_zrtve.xlsx), što je u najmanju ruku neobično jer ostala tri naselja Blata, Begovac i Lička Jesenica bilježe pad što bi se moglo svakako protumačiti.