Brajkovići imaju veze i sa Saborskim. Naime u Ličkoj Jesenici je na "Brajković brdu" - danas Vidaković brdo, u 19. i početkom 20. stoljeća živjela obitelj Brajković koja je imala pet kćeri i jednog sina. Četri kćeri su se udale u Saborsko; Marija i Ana u Dumnečiće, Milka u Tuk u obitelj Vuković i jedna u Panjiće u obitelj Hodak. Njihov brat Petar je ostao živjeti u Jesenici, imao je kćer Anicu koja se udala za Vrcelja, Ona je imala sina Peru, koji je imao Olgu (1962.) i Stevu (1963.) Anica je kao katolkinja  pokopana na groblju u Saborskom. U Ličkoj Jesenici danas ne živi nitko od potomaka Petra Brajkovića i Anic Vrcelj.
 
Prezime Brajković je nastalo od praočeva osobnog imena Brajko ili Bratoslav ili možda po nadimku Brajko. 
Brajkovići su velika rodovska zajednica koja je nastala na području Gacke i Modruša u 15. st., a postoji i rod istoga prezimena u Dalmaciji (Šibenik, Zadar i Makarska).
Ovaj se rod spominje u Modruškom urbaru iz 1486. godine, te u jednoj parnici iz 1501. godine u sjevernom djelu Buške župe u Lici. 
Grb se nalazi u Zbirci grbova dr. Ljudevita Gaja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. 
Brajkovići su bili stari rod u selu Maholci u Bužanima, a u pisanim dokumentima javljaju se oko 1401. godine. 
U Turopolju su živjeli Brajkovići-Klarići kao turopoljski plemići. 
Za vrijeme velikih turskih provala u 16. stoljeću Brajkovići se naseljavaju u Istru, pa ih danas ima oko Pazina, Rovinja i Buzeta. Nekoliko obitelji naselilo se oko Karlovca (Ozalj i Dubovac). 
U Gackoj su 1701. godine popisani kao članovi tvrđavnog naselja Otočac i Prozor. Brajkovići su se kao stari otočki i gacki rod potkraj 17. stoljeća raselili na područje Lešća i Sinca.  
Godine 1420. spominje se kapetan Brajković s pridjevkom "de Policio", tj. od Poljica u Dalmatinskoj zagori. Brajkovići su u Poljicama pripadali hrvatskom praplemstvu iz roda Miroslavića. 
Na osnovi popisa iz 1712. godine vidljivo je da su se Brajkovići iz Otočca naselili u Perušić poslije oslobođenja Like i Krbave od Turaka 1699. godine, gdje i danas žive u velikom broju. 
U 18. stoljeću, kad je Lika bila oslobođena od Turaka, nekoliko obitelji Brajković naseljava grad Gospić. U nekim izvorima spominje se da su Brajkovići podrijetlom iz Hercegovine i Kotora te da su se u 17. stoljeću naselili u Dalmaciju. Bježeći pred Turcima dolaze iz Dalmacije, a za vrijeme velike seobe bunjevačkih rodova naseljavaju se u Primorje, Liku, Gacku i Krbavu. 
Prema popisu stanovništva iz 1930. godine, najviše ih je živjelo na području Otočca: 46 obitelji a u Perušiću devet obitelji.33 
Nekoliko članova obitelji Brajković danas živi diljem Slavonije, a posebice ih ima mnogo oko Bjelovara, Kutine, Čazme, Pakraca, Đakova, Našica, Požege, Valpova, Vukovara i Garešnice. 
Najpoznatiji član ove obitelji bio je Martin Brajković, senjski i zagrebački biskup, rođen u Senju 1664. godine, a umro i pokopan u Zagrebu 1708. godine. Završio je teologiju i filozofiju, a jedno se vrijeme bavio i odgojem hrvatskih plemića. Od 1699. godine bio je senjski biskup, a od 1703. godine zagrebački biskup. Bio je opat Samostana Sv. Nikole u Otočcu. Učen i zaslužan biskup, zauzimao se za uporabu i širenje glagoljice, a radio je i na tome da Zagrebačka biskupija postane Nadbiskupijom. 
 
U izvorima se spominje i časnik - narednik tvrđave Nehaj i član stalne vojne posade u Senju Andrija Brajković, koji je kao iskusni časnik služio u raznim vojnim posadama Senjske kapetanije.
 
LITERATURA: 
Ljubović Enver. 200., 66.-67 
 
Znameniti i zaslužni Hrvati 925. -1925., Zagreb 1925. Bojničić, 1899., 21., T. 16. 
Pavičić Stjepan, 1962., 277. 
Ljubović Enver, 1998., 47. 
Ljubović Enver. 2001., 48.-49 
_____________________________
32 Grbovnica o dodijeli plemstva i grba nalazi se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Zbirka grbova dr. Ljudevita Gaja. 
33 Stjepan Pavičić, nav. dj. str., 277.
 
 
Anica Vrcelj rođ. Brajković, kćer Petra Brajkovića - spomenik na novom groblju u Saborskom. 

Komentari  

#1 Ivan 2018-11-24 14:49
Samnom su u O.Š. u Saborskom išli Stevo Vrcelj iz L. Jesenice i pok. Ante Dumenčić iz Saborskog koji su po Brajkovićima bili rođaci.
#2 Ivan 2018-11-25 12:18
Nije to ništa novo da, u zadnje dvije-tri godine, što sam, a što uz veliku pomoć Sue O'Reilly do prije godinu dana, otkad se više nismo čuli, istražujem porijeklo saborčanskih rodova. Veliki doprinos ovoj temi dao je gosp. Drago Brajdić u svojoj knjizi Povijest Selišta Drežničkog, koja mi je bila dragocijen izvor podataka.
Poslijednjih dana sam nešto objavio za prezimena Malkoč, Sabljak i Brajković, informacije sam tražio po internetu vodeći računa da to budu relevantni izvori. Došao sam do podataka, do kakvih sam došao, no s druge strane nema reakcije, imam dojam da neki nerado govore o svom porijeklu, čak što više da ga se srame...!?
Između ostaloga sam našao da su doseljenici iz Kranjske u našem slučaju Špehari Conjari, Krizmanići, Tomšići, Štrk, bili zanatlije, dok su s druge strane doseljenici s područja Dinarida, Bunjevci; Čorci, Hodaci i Matovine bili stočari, to su neke činjenice koje ne možemo mjenjati, no ne trebamo ih se sramiti, svi zajedno smo stvorili jednu veliku Saborčansku obitelj, gdje više nije važno tko je otkud doselio, jer smo zajedno živjeli 300 godina.
#3 Darko 2018-11-25 16:31
Odakle su dosli Sertici. Oni su bili pravnici, haha. Zanimljivo je ovo o etimologiji ptezimena i porjeklu. Samo nastavi.
#4 Ivan 2018-11-25 18:34
Prvi put se spominju u popisu senjske uskočke posade 1540. Dakle bili su čuvenu USKOCI!
Porijeklom su iz Udbine, a u Gacku su se (Sinac i Brinje) naselili nakon Krbavske bitke 1493. godine. Iz Brinja preko Kapele u Saborsko, a iz Saborskog u Sertić Poljanu i dalje..., širom Hrvatske i svijeta.
#5 Viktorija Matovina 2018-11-26 07:55
Svaka cast Ivane❤
#6 Ivan 2018-11-26 12:28
Hvala ti Viktorija na javljanju.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi