Ovaj rad je objavljen u Zborniku VUKOVAR ’91. – GENOCID I MEMORICIDNA BAŠTINA EUROPSKE UNIJE objavljen je listopada 2014. kao 45. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta Ivo Pilar. Obuhvaća četrnaest radova (osamnaest autora) izloženih na istoimenom 16. znanstveno-stručnom skupu “Vukovar ’91. – dvadeset i druga godina poslije” održanom 14. i 15. studenog 2013. u prigodi obilježavanja 18. studenoga — “Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine”
 
Institut Ivo Pilar kroz svoja kontinuirana znanstvena istraživanja i izdavaštvo, a napose organiziranje već tradicionalnog znanstveno-stručnog skupa, ustraje u promišljanjima, analizama i predočivanju složenog fenomena Vukovara ’91., koji je iz niza već dobro poznatih razloga prepoznat, barem u većini akademske i najšire javnosti, kao hrvatska kulturna i nacionalna paradigma.
 

SABORSKO 1991. — ZLOČIN I POSLJEDICE Ivo TURK 

Uvod

Općina Saborsko nalazi se na krajnjem jugoistoku Karlovačke županije, na kontaktu s Ličko-senjskom županijom. Geomorfološki gledano, Općina se nalazi nagorsko-brdskom okviru Ogulinsko-plaščanske zavale (Bognar, 1999.). Površina Općine  iznosi  132,5  km2ili  3,66%  ukupnog  teritorija  Karlovačke  županije  i 0,23% ukupnog kopnenog teritorija Hrvatske. Radi se, dakle, o površinom relativno malom prostoru. Krški je reljef dominantan. U prošlosti je bio važan remetilački  čimbenik  razvoja  naseljenosti.  Raščlanjenost  krškog  reljefa  i  njegove  hidrološke i geomorfološke osobine uvjetovale su disperznu naseljenost u prošlosti koja se uvelike zadržala do danas.U sastavu općine nalaze se samo četiri naselja: Begovac, Blata, Lička Jesenica i Saborsko, od kojih je posljednje najveće i centralno naselje Općine. Prije uspostave današnjeg teritorijalnog ustrojstva, promatrani je prostor bio u sastavu (bivše) Općine Ogulin. Iz toga razloga Saborsko i danas gravitira Ogulinu (i dakako Karlovcu kao županijskom centru). Cijela se općina nalazi na cestovnom pravcu Ogulin—Plaški—Saborsko—Plitvička jezera. Srbijanska  oružana  agresija,  kao  i  višegodišnja  okupacija  cijele  Općine (1991.—1995.), znatno su pogoršale ionako teško i nepovoljno društveno, gospodarsko i demografsko nasljeđe. Počinjeni ratni zločini i materijalna devastacija izazvali su brojne i dalekosežne posljedice. Nakon oslobođenja (vojno-redarstvena operacija "Oluja") i završetka Domovinskog rata dolazi do postupne materijalne obnove, povratka prognanika i izbjeglica, te blagog poboljšanja općih društveno-gospodarskih prilika (Živić i Turk, 2009.). Ipak, suvremena demografska slika Općine Saborsko i dalje je krajnje zabrinjavajuća, što otežava, pa i onemogućava cjelovit poslijeratni društveni i gospodarski oporavak ovog kraja.

 

Nastavak,  SABORSKO 1991. — ZLOČIN I POSLJEDICE Ivo TURK, možete otvoriti klikom na donji link:

 

You have no rights to post comments