Ovaj put objavljujemo excel tablice s podacima saborčanskih obitelji Tomšići i Antolići.

http://www.saborsko.net/doc/Saborsko_Tomsic.xls
http://www.saborsko.net/doc/Saborsko_Antolic.xls

Antolići su inače bili malobrojna obitelj. Danas u Saborskom više nema Antolića, poslijednji/nja Antolić je umrla 70-tih godina prošlog stoljeća, a ostali su odselili ranije. Antolići su imali kuću u blizini današnje ambulante, na mjestu gdje su danas rakinićevi - Grdići.

Tomšići - danas su u Saborskom stalno nastanjene četri obitelji Tomšića. Tomšići imaju kuće u dijelu Saborskog koji se danas zove Funtana. Funtana obuhvaća tri prijašnja zaseoka: Tomšićevu varoš, Hodakovu varoš i Panjiće.  U Funtani uglavnom žive Tomšići,  Hodaci i Matovine. (Podatke prikupila Sue OReilly, s engleskog prevela Silvija Matovina.)

Krajem 19. stoljeća 1883. g. u Saborskom je u "Hodakovoj varoši" uz glavnu cestu napravljena prva Fontana (Funtana). Voda je cijevima do Fontane (Funtane) dopeljana iz izvora udaljenog 500 m. Vremenom se za ovaj dio sela počeo koristiti naziv Funtana, ... bio sam kod Funtane, ... idem na Funtanu po vodu, cijelo selo je išlo na Funtanu po vodu i tako je ovaj dio sela prozvan Funtana.

PREZIME: Nastalo je od rodonačelnikova osobnog imena Tomša koje je izvedenica od svetačkog imena Tomaš/ Toma. Tomšina djeca su Tomšíći.

ROD: Postoji više nesrodnih rodovskih zajednica istog prezimena rasprostranjenih većinom na području Čakovca, Rijeke i Virovitice.

Moguće je da je najstarija rodovska zajednica Tomšića ona koja je nastala u 15. st. na području srednjovjekovne modruške županje. Prvi put se spominju u Modruškom urbaru iz 1486. koji bilježi dva kmeta: u selu Krakaru (u Drežničkom polju u Velikoj Kapeli): Mihac Tomšić ima zemlje dni 15 i sinokošu, služi zlata jedan, ta je Jurka Hodkovića; u selu Gojmerju (današnje Gomirje): Jure Tomšič ima zemlje dni 15, malinišća peti del, služi zlat jedan, a nigda povozom.

Tijekom najžešćih turskih ratova u 16. st. mnogobrojni su se Tomšići iselili u današnju Sloveniju gdje su danas vrlo rasprostranjeni u svim slovenskim regijama.

Krajem 17. st. jedan rodovski ogranak seli se u selo Saborsko (44-7), južno od Plaškog; gdje razvija osrednje rodovsko naselje.

Nakon velikih seoba Tomšići su ostali malobrojni u ogulinskom kraju. Zemljišne knjige (1775.) sadrže podatke za jednu kućnu zadrugu u Oštarijama (Mate).

Tomšići sudjeluju u velikom iseljeničkom valu ogulinsko-modruškog stanovništva u SAD (1890.-1914.). Prvi iseljenik je Mijat (rođ. 1863.) iz Oštarija koji se iselio 1900. Tomišići se trajno naseljavaju u ogulinsko-modruškoj koloniji u McKeesportu (Pennsylvnija).

U ogulinskom kraju Tomšići su malobrojni, stanuju tradicionalno u oštarijskim zaseocima Šušnjevu Selu i Čakovcu (5-2).

Hrvoje Salopek
Ogulinsko – modruški rodovi 2007., 440

You have no rights to post comments