Naslovnica
"Po šumama i gorama ..." - Vila Izvor ima tajni izlaz
- Hitovi: 450
Vila Izvor i njene tajne...
Na kraju smo kišnog listopada
- Hitovi: 276
Saborsko jutros. Na kraju smo listopada koji je bio pretežno kišan, ovo je prvi sunčani vikend nakon dva ili tri kišna.
Veliko vrelo Jesenice (Zelenke)
- Hitovi: 387
Veličanstven prizor! Rijeka koja dolazi "od nikud", doslovno iz brda, izvire između kamenih gromada i teče punom brzinom bez imalo usporavanja ili zastoja. Neke rijeke izviru iz dubina, izlijevaju se tiho kroz svoja grotla na površinu, tj. izviru, a rijeka Jesenica na svom izvoru glasno huči.
Šetnica Čorkova Uvala
- Hitovi: 520
Lugarnica je sada u punom sjaju, okolo je posijana trava i postavljena ograda. Sve je lijepo uređeno samo mi se malo ne sviđa smreka bez vrha. Od lugarnice ide jedan krak šetnice koji vodi do Cigelja najvišeg vrha kod Čorkove Uvale 1252 m/nmv..
Fotoreportaža s jezera Begovac - Blata
- Hitovi: 304
Jezero polako raste
Jesen u Saborskom
- Hitovi: 399
Jutros je u Saborskom bilo svježe, u Biljevini i Kuselju je bilo i mraza. Danas je počeo "Tjedan odmora vrijedan" na Plitvičkim jezerima.
Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Matovina
- Hitovi: 1131
Damir Milaković
Zagreb, travanj 2020. godine
Prezime Matovina
Prilog istraživanju jezičnog podrijetla, povijesne i geografske rasprostranjenosti prezimena Matovina
Cijeli članak je dostupan ovdje
Sažetak
U radu se na temelju malobrojnog objavljenog arhivskog materijala i publikacija prikazuje i analizira jezično podrijetlo bunjevačkog prezimena Matovina, njegova povijesna i geografska rasprostranjenost u Republici Hrvatskoj. Dati su i toponimi na području Republike Hrvatske i Crne Gore koji sadrže ime Matovina.
Ključne riječi: Matovina, prezime, ime, Bunjevci, Lika, Podgorje.
Ispod stijene "lice Isusovo", ovih dana izvire voda
- Hitovi: 467
Stijena "Lice isusovo"
Izpod stijene "Lice isusovo" izvire voda. Nije to nikakvo nadnaravno čudo već prirodna pojava. Kad padnu veće količine kiše, voda izvire iz male pećine ispod stijene, dok je glavno vrelo 100 m niže (tzv. malo vrelo) kod zgrade vodocrpilišta.
Jesen u našem kraju
- Hitovi: 267
Danas je bio prekrasan sunčan dan. Na slici gore je Marmontov most u Oštarijama.
Sezona je lova na puhove
- Hitovi: 429
Lov na puhove je u Saborskom stara tradicija. Tu tradiciju su vjerojatno u Saborsko donijeli doseljenici iz Gorskog kotara gdje je puholov vrlo stara tradicija, npr. grad Čabar održava Puharske noći. Stanovnici susjednih mjesta (Jesenica i Plaški) ne love niti jedu puhove, oni podrugljivo kažu; "Kranjci jedu miševe" Ove godine je dobro rodila bukvica (žir) pa su puhovi dobro ugojeni.
Protivnik sam nekontroliranog lova, a pogotovo na srneću i jelensku divljač, pa tako i lova na puhove. No lovstvo je legalna djelatnost koja ima svoje zakone i pravila, samo kada bi ih se svi lovci držali.
Iako malen, puh ima ukusno meso, a od njega se još dobiva i mast koja se u narodnoj medicini koristi za zacjeljivanje rana. O tome svjedoče i zapisi doajena hrvatskog lovstva (Kesterčanek, Ettinger, Čeović, Car). Vraćajući se u povijest, iz starih zapisa i knjiga može se saznati da su još i Rimljani cijenili puhovu pečenku. Kesterčanek (1896) navodi kako su Rimljani gojili puhove i jeli kao posebno slatko pečenje. Za uzgoj puhova koristili su posebne “zvjerinjake” unutar hrastovih i/ili bukovih šuma. Zidane ograde glatkih unutarnjih stijena po kojima se nisu mogli penjati, sprječavale su puhove da napuste uzgajalište. Unutar ograde podizali su im umjetne duplje za razmnažanje i prezimljivanje hraneći ih pitomim kestenima i plodovima voćarica. Pojedine primjerke bi neposredno prije stavljanja na stol hranili u posebnim glinenim posudama zvanim “gliraria”. Dalje se može pronaći da ni pjesnici nisu zaboravili na puha. Rimski pjesnik Mark Valerij Martial (100. - 40. god. prije Krista) spominje puha u jednoj od svojih pjesama, jasno dajući do znanja da su tusti puhovi još u ono doba smatrani poslasticom.
Sunčano je bilo danas cijeli dan - u Saborskom je pokopan Zdravko Kovačić
- Hitovi: 950
Danas je u Saborskom sahranjen veteran domovinskog rata Zdravko Kovačić rođ. 1964. godine. Zdravko je bio ranjen u Kapeli 1991. godine u borbama prilikom povlačenja branitelja iz Saborskog nakon pada. Od rata pa sve do smti je živio u Ogulinu. Neka mu je laka hrvatska zemlja.