Naslovnica

Zima u mom selu

: Objavljeno: 30 Studeni 2018; Hitovi: 389

Najniža dnevna temperatura -7.2 °C u 07:00 sati. Najviša -5.8 °C...

Saborsko 1968.

: Objavljeno: 28 Studeni 2018; Hitovi: 345

Po popisu iz 1961. Saborsko broji 1 832 (tisuću osamsto trideset i dva) stanovnika. Zračne snimke su iz 1968. Danas nakon 50 godina stanje je po svim pitanjima neusporedivo s tadašnim.

Opširnije... 1 komentar

Matovine u Saborskom u 18. i 19. stoljeću

: Objavljeno: 27 Studeni 2018; Hitovi: 624

NA KARTI iz 1871. DIO SABORSKOG - "SENJ" gdje se po popisu iz 1825. nalaze prvi MATOVINE. Iz kuće 34 su nastale kuće kbr. 56 i 57, a sve iz starog kbr. (11) 9. Kuća pod kbr. 35 je nastala iz starog kbr. (10) 8. Kuća pod kbr. 36 (tamo di je danas Sabljak) na ovoj karti je bila Josardina prije nego se odselio u Biljevinu 69. Kuće kbr. 37, 38 i 39 su kuće Conjara.

Opširnije... 12 komentara

Uskoci Sertići

: Objavljeno: 25 Studeni 2018; Hitovi: 377

ŠTIT: Štit podijeljen na plavo i crveno polje s dvije smotane srebrne zmije s crvenim bodljikavim jezicima između čijih je glava srebrna šesterokraka zvijezda.

NAKIT: Iz kacige izrasta srebrni lav sa savijenom sabljom; lav u šapi drži odrubljenu tursku glavu.

PLAŠT: Plavo - srebrni i crveno - srebrni.

Car Franjo Josip podijelio je austrijsko plemstvo i grb s pridjevkom "Brinjograd", 6. lipnja 1882. godine Karlu Sertiću - Brinjogradskom, iz Jezerana, zapovjedniku 78. Ugarsko-slavonske regimente pješačkog bataljuna iz Osijeka.

Sertići se put se spominju u popisu senjske uskočke posade 1540. Spominju se i u dokumentima 1645. godine prigodom dijeljenja brinjskog zemljišta između starosjedilaca Hrvata i doseljenih pravoslavaca.

Tom se prigodom spominju plemići i odličnici Sertići, Holjevci, Mesići i Vučetići. Sertići vode podrijetlo iz Udbine, a u Gacku su se (Sinac i Brinje) naselili nakon Krbavske bitke 1493. godine.

Dala je nekoliko istaknutih graničarskih časnika, koji su služili u raznim dijelovima Senjske kapetanije, a kasnije uglavnom u postrojbama Otočke graničarske pukovnije, ali i šire.

U popisu senjske vojne posade iz 1540. godine spominju se dva niža časnika, Ivan i Toma, a u brinjskoj vojnoj posadi također je bilo nekoliko članova obitelji Sertić.

U brinjskom tvrđavnom naselju imali su god. 1701. pet porodica. (Ljubović).

Zemljišne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. god. sadrže podatke za 14 kućnih zadruga.

Prema popisu stanovništva iz 1930. godine, u Brinju je živjelo 140 članova ove obitelji, u Brodu 31, u Udbini 25, Podlapači 22, Brodu 31, Našicama 15, Glini, Kostajnici i Vinkovcima po osam, Gradišci sedam, Virovitici šest, u Đakovu, Kutini i Novskoj po četiri, u Slatini tri, Petrinji dvije te u Miholjcu, Valpovu, Viru, Vukovaru i Županji po jedna obitelj.

Nakon oslobađanja Hrvatske od Turaka u 18. st. Sertići se naseljavaju na oslobođena područja Krbave, Like i Korduna (Udbina, Breštane, Sertić Poljana, Podlapac i Plitvički Ljeskovac (Korenica), Drežničko Selište (Slunj), Gospić, Saborsko, Podlapaču...)

Opširnije... 5 komentara

Prezime Malkoč

: Objavljeno: 22 Studeni 2018; Hitovi: 289

Evlija Čelebija: Lista bošnjačkih porodica jugoslovenskog prostora spomenutih u Sejahtnami (j-m)

– Malkočević (Malkočzade). Poznati i kao Malkoč, a kasnije i kao Dugalić. Porodica Malkoč spada u najstarije i najuglednije bosanske begovske porodice. Porodica ima turske korijene, tačnije bosanski Malkoči su ogranak porodice Malkočoglu (Malkoçoğlu), jedne od najpoznatijih osmansko turskih porodica. Rodonačelnik porodice Malkočoglu je Malkoč-beg (Malkoç Bey), jedan od osmanskih komadanata iz druge polovine XIV stoljeća. Malkočoglui su u periodu od XIV do XVI stoljeća bili jedni od predvodnika akindžija, specijalnih jednica osmanske vojske (poput danas britanskog RAF-a ili američkih Zelenih beretki). Prvobitno su služili na Balkanu, dajući svoj doprinos osmanskih osvajanjima balkanskih prostora, da bi kasnije, kako je njihov ugled rastao, bojevali i obavljali različite funkcije širom Carstva. Tako su članovi ove porodice uglavnom služili kao begovi, sandžak-begovi, begler-begovi (paše namjesnici), paše, muhafizi (komadanti tvrđava) isl.

(U Saborskom postoji zaselak Malkoči ispod brda Borik u kojem je od 18. stoljeća pa sve do 70-tih godina živjelo 10-tak obitelji, zajedno uz Dumenčiće i Šolaje. Danas u Saborskom ima 6 kuća u vlasništvu Malkoča u kojima trenutno žive samo 3-4 osobe. S obzirom na gornji tekst vjerojatno su naši Malkoči potekli od ovih, ali su očito u tadašnjim povijesnim okolnostima prešli na kršćanstvo.) I.M.

Opširnije... 4 komentara

Predmoderne etnije u Lici i Krbavi prema popisu iz 1712./14.

: Objavljeno: 19 Studeni 2018; Hitovi: 562

Marko Šarić Predmoderne etnije u Lici i Krbavi prema popisu iz 1712./14.

Prezimena na –as i augmentativna prezimena na –ina karakteristična su za dinarski kulturni areal, gdje je bilo rasprostranjeno vlaško stanovništvo. Prezimena na –as upućuju na neslavensko porijeklo (“svi -asi su Vlasi”), dok se augmentativna prezimena na –ina tumače teškim stočarskim životom u planini. Takva prezimena jedinstvena su pojava u slavenskim prezimenima. (ŠIMUNOVIĆ 2006:129-130, 301) Prezimena navedenog tipa u popisu jesu: Maras, Paskas, Pekas, Vitas, odnosno Arežina, Javorina, Komadina, Ljuština, Matovina, Olbina, Polovina, Rukavina, Stranjina.

Kranjci njemačkog porijekla uglavnom su dolazili s područja Kočevja, premda je bilo pojedinaca i s drugih strana. U vrijeme naseljavanja u Liku i Krbavu, ti su “njemački” Kranjci već bili potpuno slavenizirani, razlikovali su se još jedino specifičnom antroponimijom koja je podsjećala na njihove etničke i kulturne korijene. Riječ je o prezimenima: Fink, Kajfeš (Kaifess), Piršlin (Pirslin), Portner, Rožman (Rosmann), Šneperger (Schneberger), Špehar (Späher), Štajduhar (Staudocher), Štrk (Sterk). Ovdje treba dodati i saborčanske Conjare ( Zollner).

Opširnije... Dodaj novi komentar

Stigla nam je zima

: Objavljeno: 19 Studeni 2018; Hitovi: 412

Iako je kalendarski još jesen, ovih dana su stegli temperaturni minusi. Najviši dnevni maksimum izmjerena je danas u 13.45 sati, a izbosio je -2.9 °C, a u prvim satima današnjeg dana, noćas u 02:00 sata temperatura zraka se spustila i do -4.5 °C. Podaci su s meteo postaje "Biljevina". Fotografije su snimljene na Kuselju (u Belcu) na 780 m/nmv.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Radio Marija: Sjećanje na žrtvu Saborskog 1991.

: Objavljeno: 16 Studeni 2018; Hitovi: 637

Emisija je dostupna putem linka:http://www.radiomarija.hr/arhiva/11/prigodno20181113malkocbastasic.mp3

U emisiji je govorio biskup Gospićko senjski u miru dr.sc.mons. Mile Bogović koji je u nekoliko rečenica sažeo povjest Saborskog od prvog spomena u Modruškom urbaru od 1486. pa do današnjih dana.

Srednjovjekovno Saborsko koncem 15. stoljeća ostaje bez svog stalnog stanovništva, jer je ono uništeno ili je izbjeglo pred Turcima. Nakon Požarevačkog mira 1718. područje je opet naseljivo, naseljavaju ga neki novi novi Saborčani. Od tada pa do 12. studenoga 1991. živjelo je to mjesto svojim osebujnim životom koji je prekinut spomenutog datuma dolaskom "nekih drugih Turaka", spaljeno je mjesto, srušena je crkva sv Ivana Nepomuka iz 1864, ponovno je ondje zavladala pustoš.

Saborčani su za vrijeme oslbodilačke akcije Oluja ušli u svoje mjesto. Započela je nova povijest Saborskog. Saborsko je u svojim građevinama obnovljeno, tako danas imamo novu crkvu, novu školu, općinu, ali ono više nije Saborsko koje je nekada bilo, udarci su bili prejaki. Tako znademo da je župa 1939. brojila 3.352 vjernika + 50 onih koji su živjeli izvan župe. Drugi svjetski rat je po nekim istraživanjima odnio 472 žrtve, nakon toga je uslijedilo veliko iseljavanje. 1974. Saborsko ima 1701. župljana, 1991. samo 827. U domovinskom ratu su stradale 52. osobe. 2007. Saborsko broji 470 stanovnika, stalno se to mijenja.

Područje Saborskog doživjelo je raspad sustava, one isprepletene sudbine naglo su se 1991. morale raskinuti. Ljudi su ostali bez svoje zemlje, a zemlja bez svojih ljudi. Ta razdvojenost trajala je 4 godine. Saborsko se nakon Oluje našlo na takvoj prekretnici, koja se po važnosti može mjeriti s onom u vrijeme Požarevačkog mira kada su novi stanovnici i novi Saborčani počeli tamo graditi svoje kuće.

Danas se Saborčani imaju kamo vratiti, to je istina, ali nije to prostor gdje bi se moglo djecu školovati, gdje bi se od rada moglo dobro živjeti, pa su mnogi posao i krov potražili negdje drugdje. Ipak bez obzira gdje bili povezanost sa svojim mjestom ostaje. Kao što vjerujemo da su žrtve našeg hrvatskog naroda snažna veza međudobno, tako su i žrtve Saborčana, kojih se danas sjećamo, snažna veza svih Saborčana ma gdje bili.

Opširnije... 3 komentara

Ograda od rosfraja, a okolo žbunje i kopriva

: Objavljeno: 16 Studeni 2018; Hitovi: 644

Nakon komemoracije 27. godišnjice pada Saborskog mnogi moji poznanici i kolege s posla pitali su me, kao mještanina, zašto nije očišćen teren oko masovne grobnice, posebice onaj dio do ceste koji je zarastao u koprivu i grmlje. Što sam mogao drugo nego slegnuti ramenima.

Nije to sve, u neposrednom susjedstvu se čuo zvuk brusilile i bušilice koji je narušavao mir za vrijeme odavanja počasti stradalima. Kava je to bila sila da se nije moglo stati s radovima tih pola sata dok ne prođe ceremonija...?

Nisu li žrtve Saborskog zaslužile da tog dana sve stane makar na jedan sat...?

Opširnije... 13 komentara

Paralelni svijet: Dok mi spavamo oni idu svojim putem, našom zemljom...

: Objavljeno: 13 Studeni 2018; Hitovi: 782

Šumski radnici i mještani Saborskog često nailaze na tragove migranata po okolnim šumama u obliku logora gdje su odmarali i jeli.

Zanimljivo je da dalje s takvih mjesta odlaze bez prtljage. Odbacuju, ruksake, deke, odjevne predmete, dozvole o dvotjednom boravku u BIH, čak i novac iz zemlje iz koje dolaze.

U ovom slučaju, zaključujući po novcu Iranskim RIJALIMA i po podacima s poderanih dozvola o boravku, radi se o migrantima iz Irana. (slika lijevo).

Ove novčanice i poderane dozvole našli su šumski radnici u šumi Pištenik.

Očito je da ovi ne bježe od rata, što je bio slučaj sa Sirijcima.

Opširnije... 3 komentara

Ivan Vuković: Popis žrtava Domovinskog rata za područje Saborskog

: Objavljeno: 12 Studeni 2018; Hitovi: 639

66 žrtava na tako malom području!

Ubijeni / poginuli i nestali 12. 11. 1991. u Saborskom:

Opširnije... 1 komentar

Stranica 2 od 59