Naslovnica
U Saborskom i danas intervencija Helikopterske hitne medicinske službe
- Hitovi: 631
U Saborsko je danas prijepodne opet sletio helikopter hitne medicinske službe zbog iznenadnih zdravstvenih problema kod jedne osobe.
Akcija čišćenja izvora Kuk
- Hitovi: 472
Danas su dečki čistili stazu "Izvor voda" na predjelu izvora Kuk. Ujutro je kod izvora bilo svega 15°C, a 33.5 °C u 16:00, nadam se da su do tada završili. U akciji su sudjelovali Željko Dumenčić, Mića Špehar i neizostavni Josip Anušić, organizator svake akcije.STANOVNIŠTVO LIKE U RAZDOBLJU OSMANSKO-HRVATSKIH RATOVA
- Hitovi: 352
Tema ovog rada odnosi se na promjene koje su osmanska osvajanja prouzrokovala na području današnjeg teritorija Like te što je to prvenstveno značilo za stanovništvo tog prostora. Kontinuitet života jednog većeg prostora prekinut je u svega nekoliko desetljeća, a u gotovo dva stoljeća sastav stanovništva istog tog prostora dva puta se mijenja. Sigurno je da je osmanska vlast imala značajan utjecaj na daljnji razvoj i tijek života na prostoru Like, što je vidljivo i danas kad se sagleda isti taj teritorij, a najznačajniji utjecaj dakako je najvidljiviji kada se govori o stanovništvu.
Uvod
Tema ovog rada odnosi se na promjene koje su osmanska osvajanja prouzrokovala na području današnjeg teritorija Like te što je to prvenstveno značilo za stanovništvo tog prostora. Sama tema bitna je iz nekoliko razloga koji će biti objašnjeni u sljedećih nekoliko rečenica.
Osmanska vlast u Lici trajala je od 1527. do 1689. godine, dakle sveukupno 162 godine. Te godine označile su značajnu promjenu za taj prostor. Osim utjecaja na arhitekturu, sakralnu i svjetovnu, Osmanlije najviše utječu na demografske i etničke promjene stanovništva tog prostora. U nepotpunih 200 godina sastav stanovništva srednjovjekovne Ličke župe dva puta se u potpunosti izmijenio. Prvo se to dogodilo početkom 16. stoljeća, kada su osmanski upadi postajali sve češći, a do njihova potpunog osvajanja gotovo sav život Like migrira u sigurnije krajeve, što dovodi do činjenice da je osvajačima ostao nenaseljen i pust teritorij. Postupno je taj prostor ponovno naseljavan pod novom vlašću, što dakako označava odsutnost srednjovjekovnog stanovništva Like. Na taj način dogodila se prva izmjena ličkog žiteljstva. Drugi put Lika pusti krajem 17. stoljeća, kada taj prostor biva oslobođen od osmanske uprave i stavljen u nadležnost habsburške vlasti, točnije pod upravu Vojne Krajine. Većina stanovništva koje je došlo s Osmanlijama povukla se s njihovim padom. Nešto muslimanskog življa se pokrstilo, no većina Muslimana i Vlaha odlazi na područja koja su još uvijek bila pod njihovom vlašću. Dakle, ti događaji po drugi put ostavljaju Liku gotovo pustom, što je označavalo ponovno naseljavanje tog prostora novim stanovništvom. Sve te činjenice imale su brojne posljedice na daljnji razvoj tog prostora. U gotovo svim dijelovima Like (osim u dijelu Gacke doline i Primorja) rasulo se srednjovjekovno hrvatsko plemstvo, izgubio se tadašnji način života, gospodarenja te socijalnog načina življenja, što je zasigurno utjecalo na daljnje oblikovanje identiteta Like i njezina života.
Boris Nikšić: Doseljavanje Vlaha u ogulinski kraj u ranom novo vijeku
- Hitovi: 470
Doseljavanje Vlaha na hrvatske prostore pa tako i na šire područje Ogulina, prekretnica je u promjeni dotadašnje etničke i vjerske strukture tog područja. Vlasi su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa (Cincara, Morlaka i drugih) s prostora jugoistočne Europe, potomaka rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana. Naseljavanje tih nomadskih naroda, koji u vjerskom smislu većinom pripadaju istočnom (pravoslavnom) obredu, posljedica je osmanskih osvajanja, a njihova uloga bila je, uz to da se demografski obnove ratom opustošeni prostori, i čuvanje granice prema Osmanskom Carstvu. Posljedica naseljavanja bila je velika promjena etničke, konfesionalne i jezične strukture prostora koji naseljavaju (posebice kad se uzme u obzir razdoblje prije osmanskih osvajanja) pa tako i ogulinskog kraja, odnosno Ogulinske pukovnije kao sastavnog dijela Vojne krajine.
Prije nego što se počne govoriti o doseljavanju Vlaha u ogulinski kraj, treba razjasniti terminologiju. Pod ogulinskim krajem ovdje razumijemo područje bivše općine Ogulin, u opsegu u kojem je postojala do 1990., a osim grada Ogulina obuhvaćala je i sva naselja od Ličke Jesenice na jugu do Ponikava na sjeveru, od Tomića i Jasenka na zapadu do Tržića Tounjskog na istoku, što znači da su u općini Ogulin bila i veća naselja poput Tounja, Oštarija, Plaškog i Modruša. Pod ranim novim vijekom razumijeva se razdoblje između 1500. i 1700.
„Vlah“ je pak višeznačan pojam. Povijest Vlaha na Balkanskom poluotoku ide sve do razdoblja Rimskog Carstva. Nakon što su Rimljani zavladali područjem Ilirika, Mezije i Trakije, došlo je do romanizacije velikog dijela starosjedilaca tog područja, što znači da su stanovnici tih krajeva prihvatili latinski jezik, a izumrli su stari predrimski jezici kojima su prije toga govorili (o njima se pak vrlo malo zna, gotovo ništa). Jedini ostatak predrimskih jezika na tom području je albanski jezik. S dolaskom Slavena na Balkanski poluotok, u 6. i 7. stoljeću n. e., ti Romani (romanizirani starosjedioci) iz Ilirika, Mezije i Trakije potisnuti su u planinska područja, gdje su se počeli prakticirati skoro isključivo pastoralni način života. Ti pastoralni Romani u srednjem vijeku su postali manjinska etnička skupina koja je govorila određenim lokalnim varijetetima vulgarno-latinskog jezika, a živjela je okružena govornicima slavenskih jezika te albanskog i grčkog jezika. Govornici slavenskih jezika obično su te Romane nazivali Vlasima,1 dok su oni sami sebe nazivali raznim izvedenicama latinske riječi Romanus.2 Skupine Vlaha (koje su ponekad nazivali i Aromunima) imale su svoja pastoralna naselja, često nomadskog ili polunomadskog (transhumantnog) karaktera od Peloponeza u Grčkoj do Panonske nizine. Jedan dio Vlaha prešao je na područje nekadašnje rimske Dacije, tj. Vlaške nizine, Moldavije i Transilvanije, te su ondje postupno formirali rumunjsku naciju. Današnji Rumunji predstavljaju etno-jezični kontinuitet srednjovjekovnih Vlaha.3
Jama Balinka
- Hitovi: 4003
Naime jučer je na fb profilu Općine Saborsko objavljeno par redaka teksta i jedna slika o jami Balinki, ja sam ispod toga napisao komentar u kojem sam dodao još nekoliko podataka, taj moj komentar je netko od administratora odmah obrisao (ima ih troje). Jutros sam, kao odgovor na komentar "Etno šindre Saborsko" da bi bilo dobro napisani nešto i o povijesti jame, dodao link na ovaj članak, nakon čega su i to obrisali i blokirali (zabranili) mi pristup njihovom profilu. I to je obrisao netko od administratora, samostalno u ime Općine, bez opravdanog razloga. Evo neka se administratori fb. profila Općina Saborsko malo educiraju. Jer očito trebaju još puno toga naučiti. (I.M.)
Jama Balinka nalazi se na 737 m nadmorske visine u srcu šume Pištenik (822m), općina Saborsko. Najlakši pristup do jame je sa ceste Plaški – Lička Jesenica iz sela Begovac (Vezmari), šumskom cestom 3 km prema Pišteniku i još 500 m pješice desno (istočno) kroz šumu.
Do 1960. godine jama Balinka je bila gotovo nepoznata speleolozima u Hrvatskoj. Te godine zabilježen je prvi pokušaj spuštanja u jamu dvojice alpinista iz Zagreba.
Danas je u Saborskom zbog jednog hitnog medicinskog slučaja intervenirala Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS)
- Hitovi: 745
Kamp u Saborskom - Iako je otvorenje najavljeno za 1. srpnja još nema kampera ...?
- Hitovi: 664
Prije dva dana je postavljena reklamna ploča s natpisom CAMPING,a ispod " Primavera Plitvice" ...!??? Vrijeme je inače sunčano, a noćne teemperature su ugodne, tako je jutros na meteo postaji "Biljevina" izmjereno 17.8 °C u 05:48.
Jeftina samopromidžba u nedostatku boljeg
- Hitovi: 387
Hrvatska postaje prepoznatljiva po svojim političkim mediokritetskim odabranicima koji, u nedostatku realiziranih kompleksnih projekata koji stvarno zaslužuju pažnju javnosti, u medije guraju vijesti o aktivnostima koje pripadaju skupini redovnih dnevnih radnih aktivnosti. Sjetimo se službenog otvorenja i presijecanja vrpce 2 m2 asfalta pored škole u Korenici, koje je izazvalo opće poznati performans današnjeg načelnika Općine Plitvička jezera. Nedavno je Ličko - senjski Župan službeno presjekao vrpcu za novi bankomat u Gospiću. I evo, nismo dugo morali čekati. Sanirano je 90-tak metara mosta u NPPJ. Za prosječnog čitatelja potonja vijest je zanimljiva no valja naglasiti kako se radi o svakodnevnoj aktivnosti djelatnika Odsjeka za održavanje mostova i staza koji u jednoj godini izmjene i do 300 metara komplekse posjetiteljske infrastrukture. Ta kao i slične vijesti postaju otužne ako u jednadžbu (ne)uspješnog upravljanja stavimo varijablu prihoda JU, s jedne strane, te broj oronulih kapitalnih objekata obnovljenih u 1,5 mandata aktualnog ravnatelja. Rezultat je ništica, jer sve što se množi i dijeli s ništicom je ništica. I dalje gledamo otužan izgled arhitektonskog remekdjela hotela Plitvice, nagužvanu administraciju JU u oskudan broj radnih kvadrata, u ratu porušen i popljačkan logistički centar Prijeboj, posve devastiranu i pravno-imovinsko neriješenu Vilu Izvor. I vrlo važno, JU i dalje nema izmjene i dopune Prostornog plana koji je trebao biti odavno dovršen i s kojim je trebalo ograničiti apartmanizaciju NP i posljedično nesagledive posljedice zagađenja otpadnim vodama. U stvari, ravnatelj se ne može pohvaliti niti s jednim hvale vrijedim projektom u kojem bi on osobno iskazao svoje upravljačko umijeće.Akcija uređenja Vrilca
- Hitovi: 502
Dogovorili se u petak o ovoj akciji i danas već na terenu. Iz Štrkova smo se niz Bukovaču spustili do Vrilca otkud se nekada ovaj dio Saborskog opskrbljivao pitkom vodom, koja se iznosila u vučijama na leđima uz pomoć užadi. Ovdje se pojilo i blago, a žene su donosile robu na pranje, pa onako mokru su same nosile nazad uz Bukovaču, ako nisu imale magarca. Još ima i onih koji se sjećaju tzv. močila, proširene ustave vode gdje bi se namačala konoplja. Po pričama starijih, močila na Vrilcu su bila nizvodno. To je bila samo jedna od faza u složenom procesu proizvodnje kudjelje od koje su se tkale plahte i razni odjevni predmeti.
Do močila još nismo stigli, a planiramo jer je pod velikom travom koju danas nismo stigli ukloniti. Danas nam je bio plan napraviti mostić koji metar nizvodno od samog Vrilca, pokositi nabujalu travu, i čim više očistiti cijeli prostor oko Vrilca.
Na samom dnu puno je taloga od pijeska, a preko njega zemlje koju su donosile kišne bujice. Na slikama se vidi razlika, oko samog Vrilca je bijelo, nakon temeljitog čišćenja te male površine, a sve ostalo je onako sivo ili crno od zemlje. Malo smo otkopavali obale i tražili stari kamen kojim je sve ovo bilo omeđeno.
Došlo nas je šest momaka radili smo punih pet sati, plus pola sata silazak i cijeli sat povratak uz Bukovaču onako smoreni. Obadi su nas napadale sa svih strana, izgleda nisu dugo imale obrok, mi smo im bili prava poslastica. Posla još ima na čišćenju dna potoka i otkopavanju obala sve do kamena koji je ograničavao ovaj "bazen", tj. prostor s vodom.
Tekst i fototo: Josip Anušić
Farma magaraca u Biljevini
- Hitovi: 545
OPG Ivan Matovina (Ivan i Matea) odnedavno uzgajaju magarce na svom imanju u Biljevini. Pred objektivom su pristojno pozirali: Jopa, Cvitko, Mei, Dijana i Lea.
Vrijeme poluoblačno. Najniža dnevna temp. 20.7 °C u 07:20, najviša 28.5 °C u 14:39, vlaga 65%, vrlo sparno.
Danas je u Saborskom bilo sparno
- Hitovi: 250
Najniža dnevna temp. 15.7 °C u 05:45, a najviša 28.8 °C u 16:45. Temperatura i nije bila toliko visoka, ali je zato vlaga bila visoka 62 % što je stvaralo jako neugodnu sparinu.