Naslovnica
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (29)
- Detalji
- Pregleda: 44
Na današnji dan 1993. godine, na području Pavine glave i Krča između Vojnovca i brda Hum, poginula su šestorica branitelja ogulinskog područja, a jedan je smrtno ranjen. Na Pavinoj glavi, izvlačeći ranjenog suborca iz minskog polja, poginuo je zapovjednik voda „Tigrova“ Mate Galović iz Saborskog, a poginuli su i pripadnici „Tigrova“ Josip Jukić, Nikola Šajnović i Zvonimir Štigler te Miroslav Baron od posljedica ranjavanja. Istog dana na Krču, poginuli su pripadnici ogulinskih postrojbi Marijan Lipošćak iz Ogulina i Franjo Grdić iz Zagorja.
Satnika Matu Galovića je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Hrvatske Franjo Tuđman posmrtno odlikovao Redom kneza Domagoja s ogrlicom, za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu. To je najviše odlikovanje Republike Hrvatske koje posmrtno može dobiti poginuli branitelj. S njim su 19. prosinca 1995. posmrtno odlikovani neki od najpoznatijih poginulih heroja Domovinskog rata kao što su zapovjednik bojne „Gromova“ Predrag Matanović i legendarni „lovac na tenkove“ Andrija Andabak. Isto odlikovanje kao Galović, u svibnju 1995. posmrtno su dobili Blago Zadro i Damir Tomljanović „Gavran“. Mate Galović je jedini poginuli branitelj bivše ogulinske općine odlikovan Redom kneza Domagoja s ogrlicom, a ujedno jedan od tek trojice poginulih branitelja iz Karlovačke županije, uz ratnog pilota „Osvetnika Vukovara“ Miroslava Perisa iz Karlovca (rodom iz Sošica na Žumberku) koji je poginuo 14. 9. 1993. (dan poslije pogibije Galovića) i Josipa Magdića iz Oštarskih Stanova (Rakovica), pripadnika 14. dp Slunj, koji je junački poginuo pokušavajući uništiti tenk podno brda Kurjevac kraj Primišlja drugog dana operacije „Oluja“.
Na današnji dan 1993. poginuo je Mate Galović kao pripadnik 1. gardijske brigade "Tigrovi"
- Detalji
- Pregleda: 137
Mate Galović (29. 7. 1963. – 13. 9. 1993.)
Mate Galović poginuo je 13. rujna 1993. godine na području vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ (podno Huma), prilikom pokušaja izvlačenja ranjenog suborca iz minskog polja.
Satnika Matu Galovića je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Hrvatske Franjo Tuđman posmrtno odlikovao Redom kneza Domagoja s ogrlicom, za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu.
Prema dostupnim podacima, Mate Galović je jedini nositelj ovog odlikovanja s područja bivše općine Ogulin.
Bio je pripadnik prve organizirane oružane postrojbe u Republici Hrvatskoj. Zajedno s ostalim pripadnicima postrojbe postrojio se 5. kolovoza 1990. godine u tadašnjem Obrazovnom centru unutarnjih poslova u Zagrebu, na mjestu današnje Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“. U vrijeme pogibije bio je pripadnik 1. gardijske brigade „Tigrovi“.
Njegova pogibija, spašavajući ranjenog suborca iz minskog polja, ostaje svjedočanstvo hrabrosti, požrtvovnosti i spremnosti da se za drugoga riskira vlastiti život.
Na Udbini svečano proslavljen Dan hrvatskih mučenika
- Detalji
- Pregleda: 147
U Svetištu Crkve hrvatskih mučenika na Udbini u subotu 12. rujna 2026. godine svečano je proslavljen Dan hrvatskih mučenika. Brojni vjernici i hodočasnici iz Gospićko-senjske biskupije i drugih krajeva Hrvatske okupili su se u molitvi i zahvalnom spomenu na sve znane i neznane hrvatske mučenike koji su kroz povijest položili svoje živote za vjeru, Domovinu i hrvatski narod.
Cjelodnevni program započeo je u 8.45 sati pobožnošću Križnoga puta od crkve sv. Marka u Podudbini prema Crkvi hrvatskih mučenika. Hodočasnici su se, prolazeći postajama Križnoga puta, u molitvi spomenuli svih koji su tijekom hrvatske povijesti trpjeli i položili svoje živote za vjeru, Domovinu i slobodu hrvatskoga naroda.
Prije početka misnoga slavlja oblikovana je svečana ulazna procesija u kojoj su motoristi Moto kluba Veterani – Croatia prinijeli spomen-kamenje doneseno s mjesta hrvatskih stradanja. Kamenje je namijenjeno Spomen-parku uz Crkvu hrvatskih mučenika i Zidu sjećanja, koji čuva spomen na žrtve pale za vjeru, hrvatski narod i Domovinu. Svaki doneseni kamen svjedoči o pojedinom mjestu stradanja te simbolično povezuje brojne poznate i nepoznate hrvatske žrtve u zajedničkom spomenu i molitvi na Udbini.
Od ulaganja u zajednicu do interesa za vlastiti kapital
- Detalji
- Pregleda: 57
Kada se pogleda povijest obitelji Vilhar, teško je ne primijetiti jednu bitnu razliku između nekadašnjeg i današnjeg shvaćanja poduzetništva. Vilhari nisu samo dolazili u mjesta u kojima su vidjeli poslovni interes. Oni su u ta mjesta ulagali. Gradili su pilane, ceste, stvarali radna mjesta i razvijali gospodarsku infrastrukturu. Od njihova poslovanja nije živjela samo njihova obitelj – živjela je i zajednica.
U Prezidu su Vilhari svojim gospodarskim djelovanjem ostavili dubok trag. Slična se priča nekoliko desetljeća kasnije dogodila i u Saborskom. Ivan Vilhar nije samo sagradio pilanu, nego i cestu prema Rakovičkoj uvali, do Vilharova lagera. Trebala mu je infrastruktura za posao, ali ono što je izgradio ostalo je i zajednici. Njegov interes za vlastiti posao nije bio odvojen od razvoja prostora u kojem je taj posao obavljao.
Vilhari – obitelj koja je gospodarski preporodila Prezid, a 30-ih godina i Saborsko
- Detalji
- Pregleda: 848
Korijeni obitelji Vilhar sežu sve do početka 16. stoljeća. Prema dostupnim podacima, vjerojatno su njemačkog podrijetla, a u ranijim se zapisima pojavljuju pod prezimenom Vilicher. Kroz stoljeća bavili su se veleposjedništvom, trgovinom drvom i različitim poduzetničkim djelatnostima, postupno stječući značajan gospodarski i društveni položaj.
Potkraj 18. stoljeća poduzetnik Matej Vilhar, jedan od nasljednika koji je upravljao imanjem u Postojni, kupio je dvorac Kalec. Dvorac se prvi put spominje još u 16. stoljeću, a izgradila ga je obitelj Stemberg. Matej Vilhar doselio se u Kalec iz Snežnika, područja iz kojega Vilhari izvorno potječu. Dvorac Kalec, koji i danas pripada župi Knežak u Sloveniji, postao je domom nekoliko generacija obitelji Vilhar.
Jedan od Matejevih potomaka, Aleksandar Vilhar, bio je poštar u Planini, dok je dvorac kasnije preuzeo Miroslav Vilhar. Sredinom 19. stoljeća obitelj se bavila i poštanskim prijevozom. Nisu bili tek obični poštari – svojim su kočijama prevozili vrijedne pošiljke, pa čak i novac, na važnim prometnim pravcima između Ljubljane, Rijeke i Trsta.
300 godina od izgradnje prve crkve u Saborskom nakon progona Turaka iz Like i ponovnog naseljavanja Saborskog
- Detalji
- Pregleda: 723
Franje Puškarić - Crkvena povijest Saborskog
Autor u radu donosi prikaz crkvene povijesti Saborskog od 12. stoljeća, kada je ovo područje vjerojatno pripadalo srednjovjekovnoj župi Plaški, preko prvog spomena crkvene zemlje i svećenika u Saborskom u 15. stoljeću, osnivanja župe u prvoj polovini 18. stoljeća sve do današnjih dana. U radu su spomenuti sakralni objekti izgrađeni na području današnje župe i navedeni svi svećenici za koje postoje podaci da su tijekom povijesti duhovno skrbili o saborčanskim vjernicima. U drugom dijelu rada autor donosi kratki prikaz povijesti parohije Lička Jesenica i hrama svetog proroka Ilije.
Stiglo je naglo zahlađenje: s jučerašnjih 31 °C na današnjih 20,4 °C
- Detalji
- Pregleda: 186
Najniža jutarnja temperatura iznosila je 11.3 °C, a najviša dnevna 20.4 °C u 01:43, da bi potom naglo u popodnevnim satima uz sjeveroistočni vjetar pala na razinu jutarnje ...
Gordan Malić: Srpsku pravoslavnu crkvu treba zabraniti ili ograničiti njezino djelovanje
- Detalji
- Pregleda: 337
U kontekstu sprovoda Ratka Mladića, koji je vodio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić, novinar Gordan Malić na Facebooku piše kako tu crkvu treba – zabraniti ili ju ograničiti!“
Srpsku pravoslavnu crkvu treba zabraniti ili ograničiti njeno djelovanje u našoj zemlji. Iako kler SPC-a u svakodnevnim javnim prigodama poziva na ekumenizam, opraštanje i suživot, politika te Crkve ide prema očuvanju velikosrpskih mitova i ciljeva Velike Srbije, u njoj je izrazit pročetnički revizionizam, a promoviranje ratnih zločinaca i zločina počinjenih ‘u obrani Srba’ sada je vidljivo svima jer dolazi s najviše razine SPC-a”, piše Malić.
Spektakularni prizori na Prošćanskom jezeru: Kanaderi pune spremnike za Plješevicu.
- Detalji
- Pregleda: 274
Nesvakidašnji prizori danas na Plitvičkim jezerima: kanaderi zahvaćaju vodu s Prošćanskog jezera i vraćaju se prema požarištu na Plješevici. Zahvat je odobren, a Stručna služba Nacionalnog parka prati cijeli postupak kako bi sve proteklo sigurno i uz zaštitu prirode.
Zbog blizine požarišta, korištenje Prošćanskog jezera omogućuje kanaderima kraći ciklus između zahvata vode i izbacivanja na područje požara. To je posebno važno na Plješevici, gdje izrazito strm teren, zapaljena debla, kamenje i druga opasnost na pojedinim dijelovima onemogućuju sigurno gašenje sa zemlje. Zračne snage tako mogu djelovati upravo na dijelovima na kojima je pristup vatrogascima otežan ili preopasan.
Više na: https://web.facebook.com/plitvickivjesnik
Procvale orhideje jesenske zasukice
- Detalji
- Pregleda: 232
Ovih dana su se na livadama pojavile prve cvatuće jedinke orhideje Spiranthes spiralis (jesenska zasukica), jedine vrste orhideja koja cvate u ranu jesen.
Prve smo našli 6. IX. 2026. na travnatoj padini iznad rijeke Jesenice kod jeseničkog zaselka Dragići, a daljnje sutradan kod Kuselja, na livadama uz početak ceste Kuselj - Čorkova uvala. Pred 15ak dana je bilo nešto malo kiše i nekoliko malo svježijih noći, pa je tek poneka od njih na to reagirala. No nakon predviđenih obilnih kiša i zahlađenja za očekivati je da će ih na tim livadama, a i mnogim drugima, biti u izobilju.
Berislav Horvatić & Ljiljana Borovečki-Voska
Danas je blagdan Male Gospe i 300. godišnjica od izgradnje župne crkve, danas kapelice Rođenja BDM
- Detalji
- Pregleda: 279
Župna crkva je sagrađena 1726. godine na ruševinama srednjovjekovne crkve, po nekim izvorima, iz 12. st.
Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije nastao u Jeruzalemu sredinom 5. st. i od početka se slavio 8. rujna. Ne znamo zašto se baš uzeo ovaj dan. Neki smatraju da je to vezano uz posvetu jedne Marijine crkve u Jeruzalemu. Na zapadu se ovaj blagdan počinje slaviti u 7. st.
Crkva Blažene Djevice Marije izgrađena je 1726. godine na parceli 2829 k.o. Saborsko na brežuljku izvan naselja i glavne komunikacije Saborsko - Lička Jesenica. Do crkve vodi poljski put okomito na glavnu cestu. Parcela je ograđena suhozidom (nekadašnja cinktura) unutar koje je groblje novije datacije.
- Popis četničkih žrtava među saborčanskim civilima i zarobljenicima tijekom Drugoga svjetskog rata
- Jutro u Biljevini
- Lokalna vlast mora biti spremna na javnu kritiku, a na prozivke odgovarati sa službenih stranica
- Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (28)
- Općina Saborsko objavila: Još jedna obitelj u Saborskom bogatija za najdragocjeniji dar
Stranica 1 od 267