Naslovnica
Jesmo li iz Like ili iz Ogulinsko - plašćanske udoline?
- Detalji
- Pregleda: 67
ODAKLE STE? IZ GORSKOG OKVIRA OGULINSKO – MODRUŠKO – PLAŠČANSKO – POTKAPELSKE / PREKOKAPELSKE / ZAKAPELSKE SUBMONTANE UDOLINE / ZAVALE
Gorski okvir možemo skraćeno zvati GOOMPSU, a udolinu OMPSU.
Valja prvo razjasniti. Saborsko na jugu, uz granicu s Ličko-senjskom županijom te Plaški i Lička Jesenica na sjeveru prema Gorskom kotaru, po svim obilježjima pripadaju Gorskoj Hrvatskoj pa geografski ne mogu biti dio Korduna, od kojega su i odvojeni gorskim nizom Hum (861 m) - V. Pištenik (822 m) - Sivnik (782 m) - Crna kosa (884 m) - V. Bilo (935 m) - Trovrh (885 m).
Navedena mjesta nikada geografski, povijesno ni zavičajno nisu bila dio Korduna, od kojeg su i prometno izolirana. Od Saborskog do najbližeg mjesta na „Kordunu“ (ličko-kordunska Rakovica) je 24.5 km (35 min. vožnje), a do Slunja 42 km (50 min. vožnje). Plaški je od najbliže lokacije na Kordunu (Memento Demento*) 36 km (45 min). Saborsko, Čorkova Uvala te Sertić Poljana i Poljanak u općini Plitvička Jezera su sjeverno i zapadno od Korane, a zajedno s Plitvičkim jezerima su od Gacke na zapadu odvojeni planinskim masivom Male Kapele.
Ivan Vuković: Važnost obrane i žrtve Saborskog I., II. i III. dio
- Detalji
- Pregleda: 189
I. dio – OBRANA SABORSKOG
Jedna od najdugotrajnijih obrana i jedan od najvećih zločina u Domovinskom ratu dogodio se u Saborskom, koje je bilo prva linija obrane ogulinskog i slunjskog područja.
Saborsko je po broju stanovnika maleno, ali po herojstvu i žrtvi veliko selo u krajoliku prekrasne prirode, omeđenom smaragdnim Plitvičkim jezerima, stoljetnim veličanstvenim šumama Plitvica i planine Male Kapele te kristalnim izvorima vode i jedinstvenim periodičnim Blaćanskim jezerom. Teško da bi se moglo zamisliti ljepše, zdravije i mirnije okruženje. Nažalost, Saborsko je bilo okruženo najvećim poligonom 5. vojne oblasti JNA prema Slunju, istaknutim zapovjednim mjestom JNA na Plitvicama koje su krvarile još od „krvavog Uskrsa”, vojarnom JNA u Ličkoj Jesenici, vojnim aerodromom JNA Željava između Plitvica i Bihaća, te jednima od najvećih žarišta velikosrpske pobune, Plaškim i Titovom Korenicom.
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (37)
- Detalji
- Pregleda: 198
Poginuli branitelji Saborskog nisu poznati hrvatskoj javnosti, te ostaje dojam da njihova žrtva i herojstvo nisu dovoljno cijenjeni, a nijedan osim Mate Galovića nije posmrtno dobio zasluženo odlikovanje. U čast poginule braće Petra i Jose Matovine, jedna ulica u Korenici zove se Ulica braće Matovina. U spomen na žrtvu i stradanje Saborskog, ime su dobile Saborčanska ulica u Ogulinu (u dokumentima Sabora u Narodnim novinama 1993. pogrešno navođena kao Samoborščanska), Saborčanska ulica u Plaškom (2005. privremeno preimenovana u Ulicu Save Kosanovića) te Saborska ulica u zagrebačkom kvartu Dubrava (do 1992. Zlatiborska), za koju se pogrešno misli da se zove po Saboru.
Nakon proglašenja tzv. SAO Krajine u Kninu, donesena je odluka o raspisivanju referenduma o izdvajanju područja mjesnih zajednica Plaški, Vojnovac, Janja Gora, Blata i Lička Jesenica iz općine Ogulin i pripajanje općini Titova Korenica. Referendum je održan 30. 12. 1990., a njime su navedene mjesne zajednice izglasale ulazak u sastav tzv. SAO Krajine. No, one su od ostatka tzv. SAO Krajine bile odvojene mjesnom zajednicom Saborsko, čiji se stanovnici nisu odazvali na referendum. Prva žrtva u Domovinskom ratu pala je na Plitvicama na „krvavi Uskrs“ 1991. godine. Pobunjeničke općinske vlasti T. Korenice 26. 3. 1991. donose odluku o proglašenju Nacionalnog parka Plitvička jezera javnim poduzećem i pripajanju tzv. SAO Krajini, na što su se pobunili radnici nacionalnog parka. Ta odluka donesena je usprkos tome što se teritorij nacionalnog parka između ostalog, protezao i na područje općine Ogulin (Saborsko). Nakon toga milicija SAO Krajine 28. 3. zauzima Plitvice i nasilno provodi odluku o pripajanju SAO Krajini. Hrvatske vlasti reagiraju slanjem specijalnih postrojbi policije, koje su 31. 3. razbile barikade, potjerale najveći dio pobunjenika, a njih 29 uhitile. Područje Plitvica potom zauzima JNA, koja ondje uspostavlja tzv. „tampon-zonu” između sukobljenih strana.
Masovne grobnice na području Saborskoga
- Detalji
- Pregleda: 280
Popov Šanac i Borik – masovne grobnice na području Saborskoga
13. srpnja 2021. by Ana Filko
Općina Saborsko se nalazi u središnjoj Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji, a tijekom Domovinskoga rata obilježilo ju je izrazito teško razdoblje u kojem je protjerano svo stanovništvo nesrpske narodnosti, počinjen niz zločina protiv čovječnosti s krajnjim ciljem – etničkoga čišćenja dijelova Republike Hrvatske od nesrpskoga stanovništva.
I danas je oblačno i prohladno
- Detalji
- Pregleda: 135
Vrijeme u Saborskom je oblačno i prohladno uz laganu kišu, noćas je izmjereno 0.7 °C u 02:24, a najveća dnevna iznosila je 4,9 °C ...
Sjećanje na zločin u Vukovićima kod Poljanka za koji nitko nije odgovarao
- Detalji
- Pregleda: 335
U Vukovićima, 7. studenog 1991., ubijeni su svi muškarci koji su zatečeni u selu. Preživio je samo jedan dječak. Agresorski vojnici pucali su i na njega i na preživjele žene. Uspjeli su pobjeći, a vojnici su zapalili sve kuće i objekte da se preživjeli mještani nemaju kamo vratiti. Zločin u Vukovićima spada među najpotresnije i najokrutnije, a ujedno i među najmanje poznate zločine u Domovinskom ratu.
Prema popisu 1991. godine, zaselak Vukovići je bio dio naselja Poljanak na sjeveru općine Titova Korenica, neasfaltiranim šumskim putem udaljen manje od kilometra od ceste Poljanak – Saborsko. Nalazi se na području nacionalnog parka u blizini najvećeg slapa na Plitvicama, 4,5 km sjeverno od Plitvica Sela i 7 km jugoistočno od Kuselja (Saborsko). Vukovići su se sastojali od 6-7 kuća, a svi stanovnici bili su Hrvati. Poljanak je uoči rata imao 160 stanovnika, od čega 145 Hrvata. Upravo u plitvičkom kraju na “krvavi Uskrs” 31. 3. 1991., poginuo je Josip Jović, prva žrtva u Domovinskom ratu. Na području Poljanka, prvih pet žrtava plitvičkih teritorijalaca stradalo je u rujnu 1991. Ubijena su trojica branitelja Saborskog u zasjedi kod Sertić Poljane.
Dan sjećanja na žrtvu Saborskog
- Detalji
- Pregleda: 387
Na fotografiji snimljenoj 12. studenoga 2017. godine ispred spomen-obilježja masovne grobnice „Ranjena golubica” stoji Kate Matovina, majka dvojice poginulih hrvatskih branitelja, Petra i Jose Matovine. U ovom se prizoru ogleda svojevrstan paradoks: spomen-obilježje pred kojim stoji majka Kate nije podignuto u spomen na njezine sinove i žrtve Domovinskog rata, nego označava mjesto na kojemu je nedostojno pokopano 15 žrtava srpske agresije na Saborsko.
Takvo stanje odraz je površnog i nedovoljnog razumijevanja značenja i svrhe spomenika, odnosno nerazlikovanja obilježavanja mjesta masovne grobnice od spomenika u čast žrtvama Domovinskog rata. Riječ je o dvjema različitim, ali jednako važnim zadaćama kulture sjećanja, koje ne bi smjele biti međusobno zamijenjene niti zanemarene.
Teško je u potpunosti razumjeti bol majke koja je izgubila svoju djecu. Nju mogu istinski razumjeti samo druge majke i njihovi najbliži koji su prošli kroz istu nezamislivu patnju. Za njihovu bol ne postoje riječi, ali zato mora postojati trajno sjećanje, duboko poštovanje i zahvalnost cijele zajednice.
Marko Šarić - OD NESTANKA DO PONOVNOG RAĐANJA: SABORSKI KRAJ U RANOM NOVOM VIJEKU
- Detalji
- Pregleda: 318
U nastavku teksta naići ćete na pojmove Saborski kraj i Saborskog kraja, koje autor koristi kao naziv za područja današnje Općine Saborsko.
Saborski - pridjev izveden od imena mjesta Saborsko. Upotrebljava se u standardnom hrvatskom jeziku: saborski kraj, saborska škola, saborska crkva, saborski govor.
Saborčanski – pridjev koji se odnosi na Saborčane, odnosno na njihove običaje, govor, tradiciju i posebnosti.
3. Kaštel Jesenica i prvi obrambeni pojas na Hrvatskoj krajini (XVI. st.)
Renesansni kaštel u Jesenici sagradio je vjerojatno knez Bernardin Frankapan početkom XVI. st. (u modruškom urbaru iz 1486. još se ne spominje) radi zaštite prijelaza preko rječice Jesenice i strateškog nadzora osmanskog kretanja prema Modrušu i Kranjskoj. U isto vrijeme podignuo je i kaštel u Ogulinu, gdje je premješteno središte naseljenosti iz Modruša nakon njegova razaranja 1493. godine. Nije isključeno da je knez Bernardin dao u Jesenici preurediti svoj bivši alodijalni dvor u fortifikacijski objekt („šlos“). Kamen za izgradnju kaštela vjerojatno je dovožen iz Kraja i Male Lisine, gdje se konture starog kamenoloma mogu još i danas razaznati. U povijesnim izvorima prvi se put spominje 1544. u nagodbenom ugovoru o nasljeđivanju između Stjepana IV. Frankapana Ozaljskog, Bernardinova unuka, i Nikole IV. Zrinskog. Bila je to manja utvrda u obliku nepravilna četverokuta, dimenzija 45 m x 30 m, smještena na nekadašnjem riječnom poluotoku. Sastojala se od bedema s dvije okrugle kule i jednom kulom potkovičasta tlocrta. Ulaz u kaštel nalazio se na istočnom bedemu nedaleko od sjeveroistočne kule. Njegov položaj sa sjeverne, zapadne i južne strane bio je branjen koritom rječice Jesenice, a s istočne strane dubokim obrambenim jarkom. Kaštelom je dominiralo veliko dvorište, koje je s tri strane bilo omeđeno bedemima, a s četvrte, sjeverne strane dugačkom i uskom zgradom palasa (glavna stambena zgrada, u pravilu dvokatna).
Vrijeme danas
- Detalji
- Pregleda: 150
Vrijeme je cijeli dan maglovito, a temperatura se kretala od 2.4 °C do najviše 3.2 °C ...
Saborsko dostojno obilježilo 35. obljetnicu pogibije petorice branitelja na Kuselju
- Detalji
- Pregleda: 571
Na današnji dan, na ovome mjestu, svoje su živote položili braća Joso i Petar Matovina, Marko Krizmanić, Milan Čorak i Ante Kovačić.
Danas su se kod novoobnovljenog spomen-obilježja na Kuselju suborci, predstavnici policije i institucija Saborskog, članovi obitelji poginulih, među njima i majka braće Matovina, Kate, te rodbina i prijatelji, poklonili žrtvi petorice hrvatskih branitelja koji su ondje stradali 2. studenoga 1991. godine.
U ime Policijske uprave karlovačke vijenac su položili i svijeću zapalili zamjenik načelnika Policijske uprave karlovačke Darko Bratić i načelnik Policijske postaje Ogulin Goran Vukelja. Pridružili su im se predstavnici lokalne uprave i Udruge hrvatskih branitelja Saborsko.
Molitvu odrješenja i prigodne riječi sjećanja predvodio je velečasni Bruno Lovaković, župnik Saborskog i Plaškog.
Foto: PU Karlovačka
Stranica 1 od 266