Naslovnica
Zločin u selu Vukovići kod Poljanka
- Hitovi: 3747
Dana 07. studenog 1991. godine u Poljanku, točnije u zaseoku Vukovići počinjen je ratni zločin nad civilima. Tog kobnog dana, dvije naoružane skupine srpskih terorista, pripadnika četničkih vojnih formacija i milicije tzv. Krajine ušle su u selo oko 12 sati. U svom krvavom pohodu izveli iz kuća sve Hrvate koji su zatečeni u selu te ih strijeljali iz automatskih pušaka. Na taj okrutan i kukavički način ubijeni su:
- Vjekoslav Vuković
- Dane Vuković
- Nikola Matovina
- Joso Matovina
- Lucija Vuković
- Nikola Vuković
- Milka Vuković
- Dane Vuković
(Na fotografiji lijevo je uplakana Jaga Matovina supruga ovdje ubijenog Nikole Matovina i majka Jose Matovina, snimljena u Slunju, dan nakon pokolja)
Zločin je jedini preživio šesnaestogodišnji Božo Vuković.
Potom su istog dana na Poljanku po istom scenariju, uništiti sve što je hrvatsko ubili Ivana i Nikolu Vuković. Ivan i Nikola su pokopani na mjestu ubojstva, gdje su nađeni nakon Oluje. Iz kuća su pokupili sve vrijedne stvari i novac te ih onda zapalili. Dana 8. studenog je ubijen i Tome Vuković.
Tijela ubijenih u Vukovićima, nijih četvero još nisu pronađena, a četvero zapaljenih nije indetificirano. Nitko od počinitelja ovog strašnog zločina nije odgovarao.
Općina objavila protokol za dan sjećanja na žrtvu Saborskog 12.11.2024.
- Hitovi: 192
9.30 - DOLAZAK I OKUPLJANJE
- okupljanje ispred zgrade Općine Saborsko
10:00 - KOLONA SJEĆANJA
- Svečani mimohod do Spomen obilježja masovne grobnice
10:20 - POGINULI U MISLIMA I SRCIMA
- komemorativni program
11:00 - SVETA MISA ZA SVE POGINULE U DOMOVINSKOM RATU
- Nakon mise zajedničko druženje u Vatrogasnom domu
Udruga branitelja HEP-a najavljuje dolazak na obilježavanje dana pada Saborskog u velikom broju
- Hitovi: 236
Sedamdeset do sto branitelja HEP-a iz ROSH-a (Regionalnog odbora središnje Hrvatske) najavljuje dolazak na obilježavanje dana pada Saborskog 12.11.2024., isto kao i prethodnih godina. Udruga branitelja HEP-a je već godinama najbrojnija uduga na komemoraciji u Saborskom. Domaćini (Općina i HVIDRA) to "ne primjećuju", pa nas u protokolu ni ne spomenu.
ROSH - Regionalni odbor za središnju Hrvatsku dio je Udruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990.-1995. a pokriva prostor središnje Hrvatske od granice sa Slovenijom do Bjelovara, Lonjsko polje, Banovinu, Karlovac, pa sve do Ogulina. Neposredna blizina Zapadnoslavonskog i podravskog bojišta, Karlovačko, Banovinsko i Kordunsko bojište odredili su većini naših bojovnika mjesto ratnih djelovanja. Svaki dio Hrvatske u Domovinskom ratu podjednako je važan i bitan i ono što nas je tih godina krasilo, zajedništvo, domoljublje, vjera u bolje sutra, neponovljiv je osjećaj koji se osjeti jednom u životu, jednostavno disali smo Hrvatski.
U Saborskom obilježena 33. obljetnica pogibije policijskih službenika
- Hitovi: 331
Jučer, 2. studenog, u znak sjećanja na petoricu poginulih policijskih službenika, pred centralnim križem u Saborskom, zamjenik načelnika Policijske uprave karlovačke Darko Bratić i načelnik Policijske postaje Ogulin Goran Vukelja položili su vijenac i zapalili svijeće.
Na jučerašnji dan 1991. godine, tijekom napada na Saborsko, a prilikom obrane samog mjesta, borbeni položaji pripadnika MUP-a pogođeni su kazetnom bombom bačenom iz zrakoplova JNA kojom prilikom su smrtno stradali policijski službenici Milan Čorak, Ante Kovačić, Marko Krizmanić, Joso Matovina i Petar Matovina.
U obilježavanju obljetnice i prisjećanju na svoje sumještane uz policiju sudjelovali su i predstavnici Općine Saborsko predvođeni načelnikom općine Markom Bićanićem.
Kroz molitvu koju je predvodio župnik župa Saborsko i Plaški velečasni Bruno Lovaković te prigodnim riječima sjećanja, svi prisutni odali su počast poginulim policijskim službenicima.
Nakon prigodne molitve i blagoslova služena je i Sveta misa.
Teško ranjeni branitelji Saborskog u Slunju 3.11.1991. godine i transport u Bihać
- Hitovi: 3053
2. Studeni će ostati zapamćen kao početak pada Saborskog i velike tragedije naših branitelja. Tog dana je u prijepodnevnim satima uslijedio napad sa zemlje i iz zraka na obrambene položaje naših branitelja na Kuselju, kojom prilikom su poginula petorica naših branitelja, a više ih je ranjeno. Nakon davanja prve pomoći ranjenicima u Saborskom dr. Josip Zorko ih je uz pomoć pripadnice saniteta Marice Mace Matovina i mještana spremio za transport prema Slunju. Od Saborskog do Rakovice pješice su ih šumskim putevima nosili suborci da ih neprijatelj ne primjeti. U mjestu Oštarski Stanovi kod Rakovice dočekalo ih je vozilo hitne pomoći.Teško ranjeni branitelji Saborskog doveženi su u ranim jutarnjim satima 3. studenog u Dom zdravlja Slunj. Nakon medicinske obrade u Slunju, vozilima Doma zdravlja Slunj, preveženi u bolnicu u Bihać raznim lokalnim i šumskim putevima. Prijam u bihaćku bolnicu dogovarala je Kata Sertić s dr. Šantićem, koja je tada kao viša medicinska sestra radila u bolnici u Sarajevu. (Tekst i Foto: Vlado Butina)
Sjećanje na poginule heroje
- Hitovi: 6252
Na današnji dan 2. studenoga navršava se točno 33 godine od pogibije petorice branitelja Saborskog. Braneći Saborsko svoje živote su dali: Marko Krizmanić, braća Joso i Petar Matovina, Milan Čorak i Ante Kovačić. Prva čertvorica su stradala od rakete neprijateljskog zrakoplova na cesti u Kuselju, a peti Ante Kovačić je teško ranjen iskrvario u rovu stotinjak metara dalje.
Žalosna je činjenica da u Saborskom za kojeg su dali svoje mlade živote, niti danas 33 godine nakon tog tragičnog događaja, nemaju spomenik dostojan njihove žrtve.
Najviše i najkorektnije za naše branitelje napravila je Udruga žena ŽAS - Spomen soba u školi
Groblje noću
- Hitovi: 304
Prvim mrakom su došle do izražaja svijeće koje smo danas palili našim pokojnicima. Paljenje svijeća simbolizira vječnu svjetlost, za koju vjerujemo da svijetli našim pokojnicima na onome svijetu. Goriće one cijelu noć našim pokojnicima jer je mirno, nema ni daška vjetra.
Blagdan Svih Svetih u Saborskom
- Hitovi: 503
Saborsko blagdan Svih Svetih. Sveta misa je održana u kapelici Rođenja BDM, a potom molitva na novom i starom groblju.
Prof. dr. Rade Knežević - Blaćansko jezero
- Hitovi: 217
Sasvim je sigurno da naredni članak o Blaćanskom jezeru neće biti posebno zanimljiv, jer je pisan suhoparnim jezikom. Cilj je članka da donekle objasni funkcioniranje jezera te potakne znatiželju za jezero i njegov okoliš. Blaćansko jezero je nedvojbeni prirodni fenomen tipa estavele (u svijetu postoji tridesetak takvih jezera).
Kao prirodna rijetkost privukao je pažnju austrijskih prirodoslovaca još u devetnaestom stoljeću. U razdoblju od 1835. jezero su proučavali timovi koji nisu ovisili jedni o drugima. Prvi je predvodio hidrolog Fras a drugi krajiški general Palfy. Palfijev tim je nastojao ustanoviti smjerove podzemnog otjecanja vode ubacivanjem obojenih daščica u Veliku pećinu (za tadašnje vrijeme to je bila uobičajena metoda podzemnog trasiranja otjecanja – danas se koristi netopiva boja, kvasac ili izotop). Kada je u jesen voda izbacila daščice na površinu jezera pojava je izazvala velike nedoumice u pojedinim zaseocima (navodno su Ogrizovići u njima prepoznali «rebra zmaja» zbog čega ih još uvijek zezaju).
Veliki povodanj zadesio je jezero 6. srpnja 1885. godine. Prema Hircu bile su potopljene kompletne Bijele drage a voda je došla do kuće Nikole Vidakovića. Nadalje Hirc navodi da je voda bila izrazito hladna i vrtložna te da je pocrnilo sve potopljeno drveće.
Prof. dr. Rade Knežević: Blaćansko jezero - špiljski sustav velike pećine
- Hitovi: 319
Blaćansko jezero - špiljski sustav Velike pećine (prema opisu J. Poljaka iz 1922., nacrtao R. Knežević)
Pećina (ulaz) slika gore
1. Kanal (hodnik) - d = 40 m, š = 4 m, v = 7 m
2. Jezero - d = 16 m, š = 12 m, v = 2 m
3. Jezero - d = 10 m, š = 6 m, v = 2,5 m
4. Kanal - d = 32 m, š = 1,4 m, v = 4 m
5. Sifoni (suženja)
Poljakov članak, koji je objavljen 1925. godine, na petnaestak gusto tipkanih stranica, još je uvijek najbolja studija o jezeru. Osobito je dobro objašnjen mehanizam punjenja i pražnjenja, te zone izvora / ponora uz rub jezera koji je okrenut prema brdu Bjeležu. Jezero se puni iz rijeke koja protječe ispod planine M. Kapele između Lipica i Blata te ispod samog Blaćanskog polja.
Kada korito rijeke (tunel) postane sifon (ravnomjerno suženje) kroz njega ne može proteći količina vode koja se pojavi nakon otapanja snijega ili obilatih kiša. Taj višak vode, koji je veći od kapaciteta protoka sifona, prazni se kroz pomoćni uzlazni tunel koji je povezan s Velikom pećinom. Dakle, u vlažnom dijelu godine Velika pećina je izvor koji napuni jezero. U sušnom dijelu godine, kada podzemne vode gotovo presuše, voda iz jezera počne otjecati kroz Veliku pećinu, u suprotnom smjeru od ranijeg, i popunjavati vodostaj podzemne rijeke. Prema tome u sušnom dijelu godine Velika pećina postaje ponor (uvor) pa jezero brzo presuši. Postoji i Mala pećina (ispod Uvale), međutim ona nema dvojnu funkciju i u njoj voda samo ponire. Iz dijela jezera, koji je niži od kote preljeva, voda se ne uspije vratiti u Veliku pećinu, zbog čega se taj niži dio jezera duže održi. Voda koja ponire u Blaćanskom jezeru kao izvorska ponovo se javlja u Sincu (jezerce u zaseoku Jezero u Plavča Dragi).
Primjedbe na ANALITIČKU PODLOGU IDEJNOG RJEŠENJA UREĐENJA PROSTORA UZ JEZERO BLATA
- Hitovi: 143
BROŠURA
Pogledao sam brošuru ANALITIČKA PODLOGA IDEJNOG RJEŠENJA UREĐENJA PROSTORA UZ JEZERO BLATA, OPĆINA SABORSKO. Valjda je podloga zamišljena kao podastiranje znanja o resursima u turizmu te usmjeravanju razvitka turizma na temelju, u blaćanskom slučaju, prirodnih dobara.
Naručitelj brošure je TZ Plitvičke doline koja ima sjedište u Rakovici. Brošuru je izradio Vitaprojekt. U brošuri stoji da je u autorstvu sudjelovao stručni tim od sedam autora.
Dobro je ako je brošura izrađena na volonterskoj osnovi ali nije ako je plaćena. Ako je plaćena mišljenje se pogoršava.
Prva suštinska primjedba.
Iz brošure nije vidljivo kojim se selektivnim oblicima turizma prilagođava ponuda. Koncept je najbliži planinarstvu, a planinarstvo teoretičari turizma ne smatraju turizmom. Planinari se voze privatno, jedu iz torbe i spavaju pod šatorima. Dakle ne ostvaruju potrošnju. Potrošnja u razmatranoj brošuri nije nigdje spomenuta. Odmah je zamjetno da u brošuri pod literaturom nema niti jedne jedinice koja se bavi Blaćanskim jezerom. Korišteni su samo uopćeni naslovi pa je i gradivo ostalo takvo. U sadržaju brošure ne postoji niti jedna rečenica znanja koja bi pripala autorima.