Naslovnica
Velebni stećak - križina (krstača) kod Gračaca (grob Ivana Balenovića)
- Detalji
- Pregleda: 8
U posljednji kataloški pregled stećaka u Hrvatskoj, naslovljen ”Izložba: Stećci 4. rujna 2008. - 2. studenoga 2008.”, kojega je Galerija Klovićevi dvori u Zagrebu objavila u povodu otvorenja spomenute izložbe, uvršten je popis ”Topografija stećaka u Hrvatskoj”, koji sadrži i kratku bilješku o jedinstvenom stećku - križini (krstači) u Lici nedaleko Gračaca. U odjeljku popisa pod naslovom ”Lokaliteti u Lici” (* 1) o tome stećku navedeno je:
Paroh u Gračacu Predrag Pantelić, Vladimir Javorović i Martina Majetić pored velebnog stećka - krstače (Foto: Goran Majetić)”
Otuča, Gračac - na groblju zaseoka Dukići, sjeveroistočno od središta Gračaca, nalazi se kameni križ velikih dimenzija (3 m x 1,36 m x 0,21 m). Ukrašen je urezivanjem s obje strane (cik-cak obrub, šesterolatični cvijet, križevi, križ spiralnih završetaka, manji latinski križ na Golgoti). Sačuvan je i natpis na bosančici. Literatura: Fras, 1988., 150; Horvat, 1974.”.
Bilješku o gračačkom stećku - križini, jedinog stećka iz Like sa spomenutog popisa koji je u tome prilogu kataloga predstavljen fotografijom, potpisuju arheolog i povjesničar umjetnosti Marinko Tomasović iz Makarske, arheolog Domagoj Perkić iz Dubrovnika i arheolog i konzervator Ivan Alduk iz Imotskog.
Prvi povijesni izvor na koji se pri tome pozivaju je knjiga školskog nadzornika Vojne krajine Franje Julija Frasa (Franz Julius Fras, 1794-1868.) ”Topografija Karlovačke Vojne krajine”, tiskana u Gospiću 1988. godine u izdanju ”Ličke župe”. Riječ je prvome cjelovitom prijevodu njegovoga izvornika na njemačkome jeziku ”Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze”, kojega je u vlastitoj nakladi objavio u Agramu (Zagrebu) 1835. godine. Drugi povijesni izvor kojega navode je rad povjesničarke umjetnosti i konzervatorice Anđele Horvat ”Veliki monolit uz Otuču”, objavljen u glasilu ”Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti”, br. 1-3 iz 1974. godine, kojega je tiskala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Cvijeće koje je nadživjelo stare kuće Saborskog
- Detalji
- Pregleda: 29
Na mjestu gdje je nekoć stajala kuća danas više nema zidova ni krova. Ostalo je samo cvijeće koje svakoga ljeta ponovno procvjeta, kao tihi podsjetnik da je ovdje nekada bio dom.
Cvijet koji je krasio svaku okućnicu starog (prijeratnog) Saborskog nadživio je i najstarije kuće Saborskog, pa i danas cvijeta na mjestima gdje su nekada bile kuće kojima se danas ni temelji ne poznaju. Službeni naziv mu je punocvjetna rudbekija (Rudbeckia laciniata), mi smo ga jednostavno zvali žuta rožica. Inače naraste do metar i pol.
Odgovor na komentar koji je objavljen na WhatsApp-u u grupi "Branitelji Saborsko"
- Detalji
- Pregleda: 284
Moji članci i komentari vezani uz radove kod spomen-obilježje masovne grobnice „Ranjena golubica” ni na koji način nisu politički motivirani, kako mi neki na društvenim mrežama pokušavaju imputirati, jer nemam nikakve političke ambicije. A i da ih imam, što bi u tome bilo sporno? Također, politička opcija kojoj pripadam, HSS, nije zastupljena u lokalnoj vlasti Općine Saborsko, pa je isključen i taj motiv. Radi se isključivo o osobnom mišljenju koje, valjda, mogu slobodno iznijeti.
Danas je u Saborskom vruće i sparno
- Detalji
- Pregleda: 43
Danas je u Saborskom vruće i sparno, jutarnja temperatura iznosila je 13.3 °C u 05:51, a najviša dnevna 32.3 °C u 16:10 uz vlagu od 56 %. Bunika je procvjetala ... (foto gore).
Je li Općina Saborsko nepromišljenim zahvatima devastirala izvorni memorijalni prostor?
- Detalji
- Pregleda: 279
Fotografija prikazuje prostor koji je tijekom godina izgubio izvornu jednostavnost i dostojanstvo. Oko prvotnog Spomen-obilježja masovne grobnice postupno je postavljeno više različitih elemenata – spomen-ploče, betonski križ, betonom uređeno mjesto masovne grobnice, popločana staza koja vodi do nje i drugi sadržaji – bez vidljive jedinstvene idejne cjeline. Umjesto da naglasak ostane na izvornom obilježju masovne grobnice, prostor danas ostavlja dojam prenatrpanosti i stilske neusklađenosti. Takav pristup mnogi bi mogli doživjeti kao devastaciju izvornog memorijalnog prostora koja umanjuje simboličku snagu prvotnog spomen-obilježja i narušava dostojanstvo mjesta sjećanja.
Općina Saborsko nastavlja s betonizacijom zelene površine oko "Ranjene golubice"
- Detalji
- Pregleda: 564
Betonizacija zelene površine oko obilježja masovne grobnice „Ranjena golubica“, poprima razmjere koje je sve teže razumjeti. Iako je riječ o obilježju masovne grobnice, a ne o spomeniku žrtvama Domovinskog rata, prostor oko njega iz godine u godinu pretvara se u sve veću betonsku i popločanu površinu. Čini se da betonizaciji ove lokacije nema kraja. Svaka nova intervencija u prostor, nakon njegova prvotnog uređenja (foto desno), predstavlja daljnju devastaciju i nepotrebno narušavanje njegova izvornog izgleda.
Toplo ljetno popodne na farmi magaraca u Biljevini
- Detalji
- Pregleda: 334
Danas je bilo sunčano i toplo, dnevne temperature su se kretale od jutarnje 10.6 °C u 04:29 do najviše dnevne 27.8 °C u 16:59. Na fotografijama je prikazan popodnevni ugođaj na farmi magaraca u Biljevini. Farma je vlasništvo Ivana Matovine mlađeg. Među magarcima je dvoje ovogodišnjih mladunaca.
U Saborskom je osvanulo svježe jutro s temperaturom od 11°C
- Detalji
- Pregleda: 275
U Saborsko je osvanulo svježe jutro, na meteo postaji "Biljevina" izmjereno je 11.1 °C u 06:03, imali smo najsvježije jutro uz Zavižan, Crni Lug, Štrigovu, Bednju, Ličko Lešće i Otočac radi se o mjestima na Velebitu, Gorskom koratu, Hrvatskom zagorju i Lici. Najviša dnevna iznosila je 25.7 °C u 14:16.
DIJALEKTOLOŠKA PRIPADNOST GOVORA SABORSKOGA − NOVIJA DIJALEKTOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
- Detalji
- Pregleda: 279
izv. prof. dr. sc. Marina Marinković
Odsjek za kroatistiku Izvorni znanstveni rad
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci Primljeno: 20. listopada 2025.
Sveučilišna avenija 4, 51000 Rijeka Prihvaćeno: 15. prosinca 2025.
dr. sc. Mirjana Crnić Novosel, znan. sur.
Institut za hrvatski jezik
Republike Austrije 16, 10000 Zagreb
DIJALEKTOLOŠKA PRIPADNOST GOVORA SABORSKOGA
U ovome se radu predstavlja govor Saborskoga u 21. stoljeću koji je u nekoliko prethodnih priloga opisan zasebno, ali i u kontekstu drugih novoštokavaca ikavaca u njegovoj neposrednoj blizini. Ujedno, predstavljen je i kao jedan od reprezentanata novoštokavskoga ikavskog dijalekta kao nematerijalne jezične baštine karlovačkoga kraja. U vezi s tim, uz tipične novoštokavske ikavske značajke koje obilježuju saborčanski govor, utvrđene su i one karakteristike saborčanskoga govora koje odražavaju rezultate njegova suživota s neštokavskim (čakavskim) ili štokavskim ijekavskim susjedima.
Govor Saborskoga prema odrazu jata pripada novoštokavskome ikavskom dijalektu, a zastupljen ga šćakavizam svrstava među govore unutar šćakavskoga poddijalekta istoga dijalekta. Ujedno se saborčanski govor nekim svojim specifičnostima izdvaja unutar skupine govora kojoj pripada. Najbliži su mu šćakavci ikavci u nekoliko mjesta na području Like, Korduna i Gorskoga kotara, uz govor šćakavskoga Sv. Jurja (kod Senja)
Sjećanje na Željka Rendulića
- Detalji
- Pregleda: 190
Pokojni Željko Rendulić bio je profesor geografije. U osnovnoj školi Saborsko radio je do školske 1962/63 godine. Koliko je poznato bio je prvi profesor struke u toj školi. Većina zaposlenih do toga vremena imali su završenu gimnaziju ili nekakvu drugu srednju školu a bilo je i onih koji nisu imali niti potpunu srednju školu. Nakon Saborskog prešao je raditi u gimnaziju u Čabru.
Nakon Čabra prvo je radio u Školskom centru Franjo Pavičić u Ogulinu, a nakon ujedinjenja škola u Srednjoškolskom centru.
Osamdesetih godina bio je rukovodilac Srednje škole u Plaškom. Sa sinovima i suprugom Ružom živio je u Ogulinu.
Kakav je bio Željko kao nastavnik i čovjek? Bio je tip nastavnika kojega predlaže pedagogija kao model. Dobar planer nastave i još bolji realizator. Mlađi nastavnici oponašali su Željka i nastojali su biti kao i on. Bio je dobar ispitivač i pravičan u ocijeni nečijeg znanja.
Kvalitetu ljudskosti i profinjenog ponašanja prenio je i na svoje sinove Sinišu i Zrinka po kojima se danas zove Osnovna škola u Oštarijama.
R. Knežević
Marko Šarić: OD NESTANKA DO PONOVNOG RAĐANJA: SABORSKI (saborčanski) KRAJ U RANOM NOVOM VIJEKU
- Detalji
- Pregleda: 385
10. 2. Antroponimijsko nasljeđe
Historijska antroponimija također je veoma korisna disciplina u istraživanju etnokulturnih fenomena. Antroponimi – imena i prezimena, nadimci i priimci u sebi nose pečat povijesti i tradicije, kulturnih utjecaja i veza, jezičnog razvoja i mentaliteta, vjerovanja i običaja, načina života i svjetonazora. U sebi sadrže pravi „rudnik“ podataka i materijala koji rasvjetljuju povijest „odozdo“. Gledajući u tom kontekstu, prezimena saborčanskih rodova naizgled karakteriziraju velike kulturne razlike. U njima su podjednako zastupljena prezimena nastala od staroslavenskih pretkršćanskih antroponima (npr. Grdić, Hodak, Vuković), antroponimi vlaškog ili starobalkanskog nasljeđa (npr. Butorac, Šolaja), potom prezimena koja su bila njemačkog podrijetla (npr. Conjar, Špehar, Štrk), kao i ona koja podsjećaju na višestoljetnu osmansko-tursko prisutnost (npr. Čorak, Malkoč, Sertić). Ta prezimena na najbolji način oslikavaju svu složenost povijesnih zbivanja koja su se odvijala na ovom području imperijalnih razmeđa od kraja XV. do početka XIX. stoljeća. Prema općim obilježjima mogu se podijeliti u tri skupine: prvu čine starosjedilačka hrvatska prezimena od kojih neka vuku podrijetlo još od starih modruških rodova iz kasnog srednjeg vijeka; drugu skupinu čine „uskočko-bunjevačka“ prezimena koja donose prebjezi s osmanskog teritorija u XVI. i XVII. st., a treću, „kranjsku“, čine prezimena doseljenika iz Kranjske i Gorskog kotara s početka XVIII. st. Na temelju mnogih izvora, urbara, vojnih popisa i matičnih knjiga koje Katolička crkva uvodi 1563., moguće im je pobliže utvrditi podrijetlo, smjerove kretanja i rasprostranjenost u ranom novom vijeku.
Stranica 1 od 259