Naslovnica
Maškare u Saborskom 19. veljače
- Hitovi: 16
Pozivamo sve male, ali i velike maškare da nam se pridruže u nezaboravnom maskenbalu punom smijeha, zabave i slasnih poslastica. Iako su maškare prvenstveno namijenjene djeci, dobrodošli su i svi odrasli – jer nikad nismo prestari za malo maskirane čarolije!
Za vas smo pripremili bogat program – mađioničarske trikove, animacijske igre, ples, glazbu, smijeh i puno iznenađenja! Uz to, uživat ćemo u ukusnim krafnama, hot dogovima, slatkišima i, za odrasle, nezaobilaznom kuhanom vinu!
Maškare su prilika da se opustimo, zabavimo i barem na jedan dan postanemo netko drugi! Zato ne propustite ovu priliku za veselje i dobru atmosferu – okupite ekipu, obucite svoje najbolje kostime i vidimo se pod maskama!
Promocija znanstveno-stručnog časopisa: Podplješivički graničari 17.1.2025.
- Hitovi: 102
Od 28 - 44 minute govori Ivan Vuković, autor članka: Poljanak, Vukovići, Smoljanac i Sertić Poljana u Domovinskom ratu. VIDEO
U Muzeju Domovinskog rata u Karlovacu na Turnju 17.1.2025. predstavljen je novi broj časopisa Podplješivički graničari.
Časopis Podplješivički graničari objavljuje znanstvene i stručne priloge iz područja povijesne znanosti koji se tematski odnose na prostor Korduna, Krbave, istočne Like, Ličkog Pounja, tj. prostora grada Slunja i općina Cetingrad, Rakovica, Saborsko, Plitvička Jezera, Udbina, Donji Lapac i Gračac te prostora bivše općine Zavalje.
U zadnjih nekoliko godina u časopisu je objavljeno i nekoliko radova koji su tematski vezani uz Domovinski rat. Predstavljeni broj časopisa sadrži dva članka vezana uz Domovinski rat:
- - Nenad Grgurica: "Carinske ispostave između RSK i AP Zapadna Bosna na okupiranoj hrvatskoj granici u Domovinskom ratu"
- - Ivan Vuković: "Poljanak, Vukovići, Smoljanac i Sertić Poljana u Domovinskom ratu"
Prognoza vremena za tjedan pred nama - u petak snijeg, a za vikend hladnoća
- Hitovi: 120
DHMZ Prognoza
Napokon se i naša cesta malo "osolila" ...!
- Hitovi: 183
Napokon se i naša cesta malo "osolila", noćas je temperatura bila u minusu (-1.7 °C u 03:13) i postojala je opasnost od ledene kiše. Na slici lijevo jasno se vide krupna zrna soli, što odavno nismo vidjeli, pa je stoga ovo za nas velika novost. Sve je ovo snimljeno na državnoj cesti D42 na Kuselju. Hvala Hrvatskim cestama na brizi...?
Gdje smjestiti Saborsko - u Liku ili u "Ogulinski kraj"..?
- Hitovi: 4240
Niti na jednoj karti nisam našao da bi Saborsko bilo unutar granica Like niti na popisu ličkih gradova i sela, iako se oduvijek osjećamo Ličanima. Na gotovo svim kartama istočna granica Like je planina Mala Kapela. U prošlosti smo pripadali Modrušu, prije rata smo bili dio općine Ogulin (Zajednica općina Rijeka). Danas kao Općina pripadamo Karlovačkoj županiji. Od "prave" Like nas djeli prirodna granica planina Mala Kapela iako smo djelom na njoj, točnije na njenim istočnim padinama. Neki povjesničari nas svrstavaju u Sjevernu Liku, no geografi ne daju ni čuti za to. Postoji zemljopisni pojam Ogulinsko-plaščanska udolina, no to se ne odnosi Saborsko. Za područje bivše općine Ogulin sve se češće koristi naziv "Ogulinski kraj".
Ovih dana se po našoj Općini vozika lutajući reporter Mijo Jajć koji ni sam ne zna gdje se nalazi i snima video zapise za svoj YouTube kanal LIKA BAŠ DANAS i uči nas što je Lika, a što nije i još usput u videu "Lička Jesenica ..." vrijeđa jednu osobu koja je gledala video nazivajući ga "pametnjakovićem" samo zato što se u komentaru ispod nije složio s njegovim zemljopisnim (ne)znanjem. Povodom toga sam napisao ovaj kratki članak, pa neka bude svakome na njegovu slobodnu volju da se izjasni što je i gdje pripada. U prilogu su stare zemljopisne karte.
usporedba Općine Saborsko, RH s Općinom Bužim, BIH
- Hitovi: 405
Ovdje ćemo usporediti dvije općine iste površine, ali neusporedive po broju stanovnika. Općina Bužim (danas 16 000 stanovnika, podatak u tablici je iz 2013.), Unsko sanski kanton, BIH, površina 136 km2, Općina Saborsko, Karlovačka županija, RH, površina 132 km2. Razlika u broju stanovnika i gustoći naseljenosti po km2 između ove dvije općine je drastična. Saborsko je isti broj stanovnika kao Bužim danas imalo 1948. Velika je razlika također između općina Bužim i Dvor koje djeli rijeka Una. Slično je i s cijelom Karlovačkom županijom u usporedbi s Unsko sanskim kantonom, imaju približno istu površinu, ali je velika razlika u broju stanovnika i gustoći naseljenosti po km2. I jedna i druga županija (kanton) prostiru se na vrlo sličnom zemljopisnom području, djeli ih samo državna granica, na hrvatskoj strani je jedan i pol puta slabija naseljenost...!? Sjedište županije (kantona) Bihać (urbani dio) ima 39.690 stanovnika, a Grad Karlovac (urbani dio) 41 869 stanovnika. Unsko sanski kanton je doslovno oaza usred pustoši.
U Hrvatskoj su diskriminirani branitelji koji su u ratu proveli manje od 100 dana
- Hitovi: 490
IVAN MATOVINA - OSOBNO ISKUSTVO
Ovih dana se bavim svojom mirovinom, pa sam tako u postupku predkompletiranja naišao na veliko razočaranje. Mirovinskom osiguranju sam 5.11.2024. podnio zahtjev za izračun staža i dobio odgovor u kojem stoji da s danom podnošenja zahtjeva (5.11.24.) imam 40 godina i 1 mjesec radnog staža, što sam odmah na prvu izračunao da 5.10.2025. navršavam punu 41 godinu i da imam prvi uvjet na punu starosnu mirovinu s dugogodišnjim osiguranjem. No razočaranje je stiglo kad sam dobio odgovor na zahtjev za informativni izračun visine mirovine, u kojem stoji da uvjete za punu starosnu mirovinu ispunjavam 21.10.2025....? Nazvao sam službenika u mirovinskom koji je to izračunao i pitao ga da mi objasni zašto 21.10., a ne 5.10.2025., odgovorio mi je da je to zato što mi se u efektivni radni staž ne ubraja vrijeme provedeno u Domovinskom ratu, što me je šokiralo, te da zato moram odraditi tih 16 dana koje sam proveo u "Oluji". Na pitanje što bi bilo da sam npr. u Domovinskom ratu proveo 3. mjeseca, dobio sam isti odgovor, uz dodatak da to vrijedi za sve branitelje koji su u obrani Hrvatske proveli manje od 100 dana, a kojima se mirovina računa po Općim propisima ZOMO, članak 35. Kažu mi da su drugačiji uvjeti kad se mirovina računa po Zakonu o hrvatskim braniteljima, kao da mi nismo branitelji ili smo branitelji drugog reda...? Zakon o mirovinskom osiguranju članak 35. kaže: U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom trajanju, ne i posebni staž ( vrijeme na pr. provedeno u Domovinskom ratu koje se računa kao posebni staž). (I.M.)
Saborsko.net danas slavi 17. rođendan
- Hitovi: 525
2. veljače 2008. godine počela je s radom web stranica saborsko.net. Prvi dizajn stranice napravio je i u rad pustio Josip Anušić vjeroučitelj iz Plaškog, administrator je bio Mario Matovina tada srednjoškolac, a reportaže je pripremao i danas priprema Ivan Matovina. Objavljujemo i stručne članke našeg suradnika prof.dr.sc. Rade Kneževića. Bile su to prve javne objave u povijesti Saborskog kada je svatko mogao u svakom trenutku putem interneta u bilo kojem mjestu na svijetu vidjeti što ima novoga u Saborskom. Danas je vrijeme "pametnih" mobitela pa to može učiniti svatko. Na naslovnoj fotografiji je crkva Rođenja BDM iz 1726., spomenik kulture nulte kategorije. Danas je rođendan i uredniku portala saborsko.net, šezdeset i drugi.
Hvala svima onima koji su nam tijekom svih ovih godina pomagali da opstanemo, bilo to moralno, materijalno ili stručno!
Osvrt na proteklo vrijeme kroz fotografiju - Saborsko 2012. god.
- Hitovi: 426
Gledajući ove fotografije, na njima su mnogi predjeli danas neprepoznatljivi, na nekada golom Alanu danas raste borova šuma.
Prije našeg doseljavanja šuma je prekrivala gotovo cijeli prostor Saborskog. Mukotrpnim krčenjem šume dolazilo se do prvih obradivih površina, na početku za potrebe manjeg broja stanovnika, a postepeno sve većeg. Saborsko je bilo u početku pogodno prvenstveno za stočarstvo, a kasnije i za poljoprivredu, kad su se iskrčila plodna polja.
Početkom 19. stoljeća područje užeg djela Saborskog postaje pretijesno za rastući broj stanovnika, koje je prisiljeno širiti se na okolna, šumom obrasla, područja na isti način kao i prije - krčenjem šume. Tako se počinju naseljavati: Kapele, Ravni Lug, Lučica, Skrada, Potoci, Biljevina, Sertić Poljana, Vukovići, Poljanak Matovinska Lisina i Selište Drežničko. Župa Saborsko je zajedno sa ovim zaseocima, bez Selišta Drežničkog i Poljanka, 1939. godine brojilo 3.350 stanovnika i tako doseglo svoj vrhunac. Svo to stanovništvo živjelo je od stočarstva, poljoprivrede, rada u šumi, na željeznici, krečanama i na pilanama koje su bile glavni generator gospodarskog razvoja Saborskog 30-tih godina prošloga stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rata (loša bila 45-ta ...) trendovi se okreću i dolazi do naglog pada broja stanovnika, u odnosu na 1939., započinje veliki proces iseljavanja u početku u Slavoniju, a kasnije u Njemačku, Australiju, Zagreb i Rijeku. Iseljavanje traje do današnjih dana s manjim ili većim intezitetom, 1991. još jače potaknuto srpskom agresijom. Smanjenjem broja stanovnika šuma opet dolazi na svoje i preuzima napušteni prostor, pašnjake i plodna polja.
Naša Petra Hodak pobjedila na kreativnom natječaju “Dizajnirajte plakat za film Čovpas”!
- Hitovi: 271
Dragi učenici, roditelji i pratitelji FB stranice OŠ Plaški. Naša učenica Petra Hodak iz PŠ Saborsko, prijavila se na natječaj KINO FILMA, povodom izlaska filma o popularnom strip junaku na temu “Dizajnirajte plakat za film Čovpas”. Najprije se plasirala među prvih 10 i na kraju pobjedila.
Bravo Petra ...!!!
Slika lijevo je njen uradak.
Osvrt na proteklo vrijeme kroz fotografiju - Saborsko 2011. god.
- Hitovi: 650
Lijepo je, na ovim fotografijama, vidjeti punu crkvu i dugu kolonu na Križnom putu, ali to je bilo prije 14 godina. Saborčani su u 2011. godini bili aktivni u društveno političkom, a naročito u vjerskom životu u kojeg je duboko usađeno duhovno naslijeđe predaka. Saborčani nisu ni za vrijeme komunizma posustajali u svojoj vjeri i tako su očuvali svoj kršćanski idetitet i nacionalnu svijest koju danas prenose na mlade generacije. No postoji jedan veliki problem koji nisu mogli i ne mogu sami riješiti, a to je egzistencija sadašnjih i budućih naraštaja na obnovljenim ognjištima. Posljedično tome nastavilo se iseljavanje mladih i depopulacija stanovništva, što nas je dovelo do ruba izumiranja. Prema popisu iz 2011. Saborsko broji 462 stanovnika, a 2021. ima 130 manje tj. 332. (ovdje su upisani i oni koje ne žive u Saborskom tijekom cijele godine, a to su vikendaši i pretežito mladi koji rade van Saborskog, a mjesto stalnog prebivališta im je još uvijek Saborsko.) Stvarna brojka je oko 230 - 250. Koliko će nas biti 1931. godine? Po mojoj procjeni ne više od 200. Ako ništa, a biće ništa i još gore! Nažalost! Ostaju nam jedino uspomene. S nostalgijom ćemo se sjećati vremena s ovih fotografija.