Naslovnica
Kada se može očekivati slom mirovinskog sustava?
- Hitovi: 99
Prvi rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali su da izumiremo. Tko je kriv? To pitanje, ali i druga vezana uz ovu problematiku novinari Večernjeg lista postavili su Stjepanu Štercu, demografu i profesoru s Fakulteta hrvatskih studija. U samom početku Šterc je istaknuo da je glavni krivac izvršna vlast, ali krivi su i oni koji su u oporbi jer o ovoj problematici traje muk već 30 godina.
U kojem trenutku će se po vašem mišljenju dogoditi ta kap koja će preliti čašu?
Od 2001. godine do 2021. godine, u dva popisna razdoblja, promijenila se biračka populacija za gotovo dva milijuna. Oko milijun i pedeset tisuća je preminulo, to je starija populacija koja u principu ne traži promjene. Oko 850 tisuća mladih je ušlo u 19 godinu i imalo pravo glasa. To je populacija koja traži promjenu. Kako do tih promjena nije došlo, izgubili su taj bunt i svoju odluku o traženju promjena su zamijenili odlukom o odlasku iz Hrvatske. Nama se događa da Hrvatsku napuštaju uglavnom mlade obitelji s djecom. Ostaje relativno starija populacija koja se može na izborima tehnički dohvatiti. Pogotovo zadnji izbori gdje je vlast osvojena sa nekih 17 posto ukupnog biračkog tijela. Vi te izbore možete dohvatiti kroz tehničku organizaciju stranke, kroz call centar, kroz baze podataka, kroz obaveze članstva s kim mora razgovarati i dovesti ga na izbore i tako dalje. To se čini zadnjih nekoliko izbora. Teško je prognozirati kada će se dogoditi taj bunt i traženje ozbiljnijih promjena, ali će se dogoditi po mojoj procjeni kada se počnu ugrožavati temeljni sustavi u državi, kada se recimo krene lomiti mirovinski sustav.
Frankopanski dvorac, stara škola i enigma oko naziva Kloštar i Kvartir ...?
- Hitovi: 481
Karta Saborskog iz 1763. - 1787.
Na karti iz 18. stoljeća (slika gore) se vidi crkva St: Ivan što odgovara poziciji današnje kapele Rođenja BDM, a uz glavnu cestu je ucrtana obrambena kula ili manji dvorac. Na osnovu ove, a i drugih karata i nekih podataka znamo da je na mjestu "stare škole", odnosno ispred današnje škole bila fankopanska kula. Vjerojatno je srušena kad se gradila "stara škola", pa se kamen iskoristio kao građevni materijal. Sličan primjer imamo i u Jesenici, od kamena tamošnje kule sagrađena je škola početkom 20. st. škola.
Jutros je bilo hladno - Trideseta je godišnjica međunarodnog priznanja Hrvatske
- Hitovi: 295
Danas je 30. godišnjica međunarodnog priznanja neovisnosti Republike Hrvatske.
Jutros je osvanulo sunčano jutro, manje je hladno nego jučer, najniža dnevna temperatura izmjerena je noćas u 03:04 od -5.7°C. Najviša dnevna temperatura je bila 5.5°C u 12:23 sati. (Fotografija gore lijevo je snimljena na Kuselju.). (Fotografija gore desno je spomen obilježje petorici poginulih branitelja na Kuselju).
Vrijeme i broj stanovnika u Biljevini na današnji dan
- Hitovi: 453
Svud je poć', al' je kući doć'. Danas mi je, poslije Plitvičkih jezera, na red došla moja Biljevina. U 18. stoljeću na Austro-ugarskim kartama nalazim naziv Billevine, u 19. stoljeću u crkvenim knjigama Biljevina Matovinska, u 20. stoljeću Donja i Gornja Biljevinu, a danas Biljevina, iako na topografskim kartama još uvijek postoji D. i G. Biljevina. Vrijeme je od ranog jutra bilo sunčano i bez vjetra. Jutros je na meteo postaji "Biljevina" u 02:53 izmjereno -9.9°C, a najviša dnevna je izmjerena u 12:25 od 3°C. Ove dvije kuće pripadaju Donjoj Biljevini.
Pošto su danas objavljeni prvi neslužbeni podaci o popisu stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine, ja ću objaviti neke podatke za Biljevinu.
U obadvije Biljevine, u 16 stambenih objekata, živi 21 osoba (19 Matovina i dvoje Vukovića). Od tog broja 9 osoba živi u tri stana u zajedničkoj kući na adresi Biljevina 21.
Također treba napomenuti da u 3 obnovljene kuće u Biljevini nije bilo stalnih stanovnika nakon obnove, jedna kuća nije nikada dovršena jer je vlasnica umrla u tijeku obnove. Nakon obnove je sagrađena jedna kuća za apartmane Matovina, Biljevina 21 i dvije vikendice u Gornjoj Biljevini Mate Matovina i pok. Adam Vuković, tako da je u Biljevini ukupan broj kuća 19, u prosjeku jedan stanovnik po kući, a u prijašnja vremena, prije 50-tak godina su bile pune kuće čeljadi, velike i male, stare i mlade.
Saborsko je u zadnjih 20 godina izgubilo 50% svog stanovništva
- Hitovi: 539
PPODACI O BROJU STANOVNIKA ZA OPĆINU SABORSKO PO POPISU IZ 2021.
Zima na Plitvičkim jezerima
- Hitovi: 181
Meteorološki podaci za Plitvička jezera od jutros u 7 sati: Vjetar brzina (m/s) 0.0, Temperatura zraka (°C) -4.8, Relativna vlažnost (%) 93, vedro, visina snijega 23 cm. DHMZ
Župa Sv. Ane Plaški
- Hitovi: 167
Katolici Plaškog tijekom svoje povijesti imali su tri zaštitnika, patrona, i to prema imenima crkvi koje su postojale.
Do osmalijskih osvajanja i razaranja govori se o župi svetog Stjepana prema istoimenoj crkvi koja je, pretpostavlja se, bila negdje na prostoru između današnjega doma kulture i ambulante. Župa pod imenom Plaški svakako je postojala oko sredine 12. st. Spominje se naime 1163. godine kao jedna od šest župa (ostale su: Krbava, Bužani, Vinodol, Novigrad i Modruš) koje ugarsko-hrvatski kralj Stjepan III. daruje splitskomu nadbiskupu Petru. Nije sigurno navode li se spomenute župe u civilno-pravnom, ili pak u crkvenom smislu. Moguće je, zbog ondašnjega feudalnoga ustroja Crkve, da se spominju i u jednom i u drugom smislu. Svakako, te su »župe« obuhvaćale puno širi prostor negoli današnje katoličke župe istoga imena.
Kako kralj Stjepan samo potvrđuje stariju odluku svoga oca, kralja Gejze II. (+ 1161.), jasno je da su sve te župe postojale i prije navedene godine. Splitskoj nadbiskupiji pripale su vjerojatno nakon 1154., kada je za mletačko područje Dalmacije osnovana Zadarska metropolija. Do tada su navedene župe, među njima i Plaški, pripadale jednoj od otočkih biskupija, Rapskoj ili Krčkoj. Nema nikakvih sačuvanih isprava iz kojih bismo mogli vidjeti kada su župe točno nastale, jesu li imale svoje župnike, crkve i crkvene posjede.
Dečki iz Etno šindre su danas bili "na visini zadatka"
- Hitovi: 395
Dečki iz Etno šindre su danas bili "na visini zadatka", a još su bolji kad su ispod krova na strojevima. Pere, Ivan i Marinko u akciji čišćenja snijega napadalog proteklih dana.
Danas je vrijeme bilo sličo jučerašnjem, hladno je, temperature se kreću od -5°C do -3°C. Jutros je puhala bura koja se oko podne stišala ...
Odnedavno Biljevina i Kuselj dobivaju vodu iz vrela Čevrkalo, ali neki radije piju s izvora Kuselj
- Hitovi: 401
Voda s izvora Kuselj je neusporedivo kvalitetnija od vode iz vodovoda Saborsko tj. iz vodospreme na Alanu, pa zato mnogi vodu za piće nose s ovog izvora, i ja sam jedan od njih.
Naravno put nije očišćen, ljudi su sami, po snijegu od 40 cm, progazili prtinu do izvora. Ova prtina u snijegu me vraća u djetinjstvo kada smo zimi na ovome izvoru napajali stoku i vozili vodu za piće u bačvama na saonicama.
Pa eto preživili smo i to, a snjegovi su bili puno veći, ali su ljudi bili puno bolji i solidarniji. Čistilo se ručno ili sa drvenom ralicom koju je vukla konjska ili volovska zaprega, a danas je teško sa strojevima u čijim kabinama ima grijanje/hlađenje, udobna sjedala i sva ostala čuda tehnike.
19 hektara državne zemlje na Alanu stoji neiskorišteno, ne da bi bilo dosta za jedno sanjkalište-skijalište nego za puno više toga
- Hitovi: 1962
Potaknuti člankom Novog lista o skijalištu na Plitvicama ponavljamo naš članak od prošle godine. I ove godine je za blagdane bilo puno gostiju u Saborskom, većinom iz Dalmacije, a došli su najviše radi snijega. Neki su se zadovoljili igranjem u snijegu u blizini apartmana, šetnjom ili sanjkanjem negdje na nekoj strmini, dok su oni zahtjevniji išli na Mukinje kod Plitvica udaljene 30 km, a brda svud okolo.
Koliko je jutros hladno u Saborskom najbolje govori ova fotografija
- Hitovi: 372
Jutros je u Saborskom bilo vrlohladno u 6 sati na meteo postaji "Biljevina" mjerimo -10°C, Noćas je bilo još hladnije tako je u 3:30 na meteo postaji "Biljevina" izmjereno -13.2°C.
Pojavom modernog vodovoda u vodu se radi dezinfekcije već desetljećima dodaje klor, ali i ostale kemikalije koje djeluju antibakterijski.
Problem se javlja kada ljudski organizam počinje te dobre kemikalije tretirati kao otrove odnosno alergene. I u tom slučaju voda uzrokuje curenje nosa, crvene i vodene oči - baš kao što je slučaj s ljudima koji su alergični na pelud.
Klor koji je najčešći pročišćivač vode najčešći je i alergen. Studija provedena u Belgiji povezala je klor u vodi s alergijama i napadajima astme. Druga istraživanja pak povezala su klor s iritacijama kože, nadraženim očima te respiratornim problemima poput bronhitisa. A našem komunalcu je teško očistiti tih 100 metara, barem onaj ravni dio puta, kako bi ljudima olakšali pristup izvoru, kad ga već imamo.