Naslovnica

Ludo iskustvo spuštanja u špilju u kojoj se nalazi duboka jama

Hitovi: 101

Ovaj speleološki objekt ima dvije cjeline: špilju i jamu. Špiljski dio dug je petnaestak metara, strmo je položen prema dolje te završava ravnim dnom i dvoranom visokom četiri do pet metara. U sredini špilje, na polovici strmine, nalazi se okomita jama u obliku procjepa u stijeni. Kada se u nju baci kamen, pada slobodnim padom pet do šest sekundi prije nego što se začuje udarac o dno, iz čega se može izračunati da je duboka približno 120 do 180 metara. Lokacija ove špilje i jame je Gornja Biljevina, predio Vrščić.

Tijekom Drugog svjetskog rata u ovoj su špilji mještani skrivali građu za kuću.

Nedavno sam se u nju spustio uz pomoć užeta, potaknut ludim iskustvom iz djetinjstva. Naime, kada smo Pere i Joso Antini i ja imali petnaestak godina, u špilju smo sišli bez ikakve opreme, golim rukama. Spuštali smo se polako niz strminu uz desni zid, po krupnom i sitnom kamenju koje je bilo vrlo nestabilno. Kamenje nam se izmicalo pod nogama i kotrljalo prema dnu, pa smo često zastajali i sjedali kako se ne bismo poskliznuli. Do dna smo došli na svega metar od duboke jame koja se nalazila s naše lijeve strane. Znali smo za nju iz priča starijih, ali nismo točno znali gdje se nalazi. Dok smo silazili, Pere je išao prvi i bacao kamenčiće ispred sebe sve dok nismo čuli da je jedan počeo padati u dubinu. Bila je to velika ludost, ali je, na sreću, dobro završila.

Opširnije... 1 komentar

Ivan Vuković: Porijeklo stanovnika Saborskog

Hitovi: 176
Saborsko (još 1880. iskazano pod imenom Zaborsko) se prvi put spominje 1486. u Modruškom urbaru, kao već tada znatno opustjelo. Najkasnije od 1528. pa sve do početka 18. st. je potpuno pusto i porušeno. Stari stanovnici (Zaborci) bili su frankopanski kmetovi, čakavci, iseljeni u sigurnije frankopanske posjede. Tragove iseljavanja imamo u imenu Zaborsko Selo kraj Netretića i prezimenima Zaborski i Zaborac.
.
Oslobođenjem Like i Krbave od Turaka, nakon 1699. stječu se uvjeti za ponovno naseljavanje Saborskog. Kolonizirano je do 1726., kada je na ruševinama srednjovjekovne crkve nadograđena nova (danas kapelica na groblju).
.
Nemamo pisane povijesne izvore iz tog doba o porijeklu stanovništva Saborskog, ali imamo često nepouzdane: narodnu predaju i kasnije naknadne izvore. Imamo i znamenitu podjelu na "peterostruki narod" u Lici i Krbavi koju prvi 1702. spominje senjsko-modruški biskup Brajković (Hrvati, Bunjevci, Turci, Kranjci, Vlasi). Nabrojit ću porijeklo stanovništva redom po najčešćim prezimenima (ili kako Saborčani kažu plemenima) do 2. svj. rata, od najčešćih Vukovića i Matovina pa nadalje.

Quo vadis, Croatia? / Kamo ideš, Hrvatska?

Hitovi: 212

DAVOR VALENTIĆ - Ta toliko slavljena Francuska revolucija postala je smrtna presuda mnogim vrijednostima;  ona  je  u  nasilju  i  krvi  ustoličila  laicizam,  precijenjen  individualizam, sekularno društvo i njegovu državu; jednostavno otela ovlasti neba te ih  izručila  svetkovini  profanosti.  Između  Neba  i  Zemlje  uguralo  se  neznanje, oholost,  a  potom  je  stigla  prava  histerija:  nesumnjiva  vjera  u  napredak.  Da  bi se ljudsko stado podaništva pretvorilo u narod, izmišljena je, i onda tisućama puta  upotrijebljena,  opaka  naprava  –  giljotina.  U  isto  je  vrijeme  promovirana opasna  i  prevarantska  sorta  ljudi  –  politikanti.  No,  opojnoj  ideji  jednakosti  i slobode  potkrala  se  opaka  greška:  nova  se  država  okomila  na  Boga  umjesto da obuzda uzoholjeno visoko svećenstvo; obrušila na neprihvatljive privilegije dvora postupno stvarajući još veće i odvratnije tiranije. Podaništvo pretvoreno u narod priželjkivalo je ravnopravnost i jednakost u vlasti, makar i mrvicu državne siline. I stvoren je društveni ateizam, službena vjera u nevjeru.

Opširnije... 1 komentar

Vrijeme se nakon dugo vremena konačno stabiliziralo

Hitovi: 206

Današnji raspon temperature zraka 1.9 °C u 05:03 - 14.8 °C u 13:27 ...

Opširnije... Dodaj novi komentar

Tragovi prošlosti u zemljišnim knjigama

Hitovi: 177

I iz zemljišnih knjiga (katastra) može se iščitati povijest nekog naselja. Uložio sam trud i prolistao katastar K.O. Saborsko. Katastar mi se odmah učinio vrlo zanimljivim po pitanju naziva parcela, koji govore mnogo o povijesti Saborskog.

U katastru se mogu pronaći parcele poput: Franjkovićka (slika lijevo), Butorka, Brajdićka, Spudićka, Antolićeva kosa, a nazvane su prema prezimenima Franjković, Butorac, Brajdić, Spudić i Antolić, kojih u Saborskom već odavno nema. Spudića i Antolića nema već više od 60 godina, a ostalih triju prezimena nema više od 150 godina, no nazivi su ostali te nam svjedoče da su ondje nekada živjeli i bili zemljoposjednici.

Po nazivima parcela može se prepoznati i kojim su dijalektom govorili naši preci. Znamo da je naš govor mješavina čakavskog i ikavsko-štokavskog narječja. U tim dijalektima nalazimo i nazive parcela poput: Bilica, Biljevina, Bilo, Brig, Vrilce, Vrilo, Žliba, kao i Beli potoci, Belac, Beli vrh, Leske …

Nazivi parcela djelom po katastru, a djelom po narodnoj predaji govore nam što se na njima uzgajalo ili čemu su služile: Bujadnica, Gaj, Guvnišće, Ječmenova draga, Krumpirova draga, Lokva, Močila, Pašnjak, Stanišće, Torine, Voćar, Vrtal, Zeljava draga, Zeljišće ...

Opširnije... Dodaj novi komentar

Crna Uvala (Uvala) je stari naziv Skrade

Hitovi: 311

Crna Uvala je stari toponim današnje Skrade, odnosno naziv koji se kroz povijest koristio za ovaj prostor u zaleđu Saborskog. Krajem 19. stoljeća naziv Crna Uvala, odnosno Uvala se sve rijeđe koristi, a početkom 20. stoljeća počinje se paralelno koristiti i naziv Skrada, koji se zadržao do danas.

U povijesnim matičnim i crkvenim knjigama iz kraja 19. i početkom 20. stoljeća uz naziv Saborsko bilježe se i nazivi pojedinih zaselaka koji čine današnje područje Skrade: Uvala - Skrada, Skrada - Prosina, Skrada - Medviđar, ..., te, kako se razvoj naselja nastavlja, prevladava naziv Skrada. 

Povijesne karte, osobito austrijske topografske iz drugog dijela 19. stoljeća, jasno bilježe Crnu Uvalu i okolne lokalitete te otkrivaju ranu strukturu naseljenosti i okolnih toponima koji su se od tada djelomično promijenili ili nestali s modernih karata, kao npr. Dejnovac.

Prema raspoloživim kartografskim izvorima i matičnim popisima stanovništva, prvi stanovnici Crne Uvale/Skrade bili su rodovi Sertić i Kovačić, čije se prezime pojavljuje na kartama iz 1887. godine. Kasnije se iz Saborskog u Skradu doseljavaju i drugi rodovi, među kojima su Štefanci, Grdići i Špehari.

Opširnije... 1 komentar

U Saborskom od noćas pada slab snijeg

Hitovi: 239

U Saborskom od noćas pada slab snijeg, temperatura zraka je -0.8 °C, cesta je prohodna. Ovo je tek kratkotrajna snježna epizoda jer već početkom drugog tjedna prognostičari najavljuju značajno zatopljenje koje će potrajati najmanje do kraja veljače.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Saborsko 80-tih godina prošlog stoljeća

Hitovi: 254

Prekrasna panorama Saborskog snimljena s Alana, a obuhvaća Brdine i Borik (Štrci, Malkoči, Šolaje i Dumenčići) na lijevoj trećini fotografije, Varoš u sredini, te crkvu, Tuk, Kloštar i školu na desnoj strani. Autor svih ovih fotografija je Martin Špehar (Martin Jose Pavina) koje mi je njegov sin Milan Špehar u obliku dijapozitiva predao u trajno vlasništvo.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Strare fotografije iz Saborskog

Hitovi: 576

Na naslovnim fotografijama su Martin Jose Pavina i Marko Hodak Jose Petrova iz Panjića, autori većine ovih fotografija. 

Slijedi niz fotografija koje prikupljam već duže vrijeme, no smatram da ih još ima puno kod naših Saborčana, prvenstveno onih koji su iz Saborskog iselili prije rata.

Opširnije... 1 komentar

Zimski kadrovi Kuselja, Biljevine i Saborskog iz zraka

Hitovi: 1786

Ispod većine fotografija vidjet ćete naziv Potoci – Kuselj. O čemu se radi? Stari naziv za ovo polje koje vidite na naslovnoj fotografiji bio je Beli potoki, zatim Beli potoci, pa samo Potoci, a na novijim topografskim kartama Bijeli potoci. Na Potocima se nalazi izdašan izvor Kuselj. Naziv dolazi od riječi kuželj, odnosno mjehurića zraka u vodi, koje možemo vidjeti promatrajući izvor.

Opširnije... 4 komentara

Vuković Kapela - Saborsko

Hitovi: 313

VUKOVIĆ KAPELA kretanje broja stanovnika u razdoblju 1857. - 1971.

god.    broj

1857. - 38
1890. - 37
1900. - 52
1910. - 34
1921. - 26
1931. - 64
1948. - 75
1953. - 86
1961. - 27
1971. - 33

Vuković Kapela je izumrli zaselak koji je bio u sastavu naselja Saborsko, nalazio se na njegovoj južnoj strani u pravcu Javornika, smješten na zaravni neposredno iznad izvora rijeke Jesenice, a ispod brda Konjak.

Vuković Kapela bila je naseljena nešto više od sto godina, a kroz to razdoblje bilježen je broj stanovnika, kako je prikazano u tablici iznad. Vuković Kapela je do kraja 70-ih godina u potpunosti iseljena. Neki su stanovnici otišli tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, neki tijekom 60-ih godina u gradove, a neki u Saborsko, u Varoš, primjerice Jure Vuković te Ivan i Mića Vuković Matešin na Brdine. Najbrojnija obitelj bili su Milankovi, među njima je najpoznatiji Ivan Vuković Milankov (1920.-2022.) koji je odselio u Popovaču, gdje je 2022. umro u 102. godini života.

Opširnije... 1 komentar
  1. Noćas je u Saborskom pao snijeg
  2. Nakon dugo tmurnih i kišnih dana danas se u Saborskom konačno pojavilo sunce
  3. Prašuma Čorkova uvala
  4. Čorkova Uvala u prošlosti i sadašnjosti
  5. Da je Hrvatska bila uključena u naoružavanje armije BIH dokazuje i slučaj "ANTONOVA 26" SRUŠENOG U PRAŠUMU ČORKOVA UVALA 1.8.1994.