Župa Saborsko je 1939. godine imala 3.352 stanovnika. Iseljavanje iz Ravnog Luga je počelo iza Drugog svijetskog rata u kojem je imao 35 žrtava od toga 14 civilnih, a naročito 60-tih i 70-tih. Ravni Lug je prema popisu stanovništva iz 1953. godine imao 208 stanovnika u 35 kuća, što je ujedno bio i najveći broj stanovnika u razdoblju od 1890. godine (73 stanovnika) do 1971. godine, kada je imao 110 stanovnika. Kućni brojevi u Ravnom Lugu bili su nastavak numeracije s kraja Kuselja te su se kretali od 305 do 330 (25 kućnih brojeva, uz 10 duplih s dodatkom slova A i B ili C..), dalje su se nastavili u Čorkovoj Uvali do broja 344. Saborsko je po službenom popisu 1961. godine imalo 1832 stanovnika, a od toga Ravni Lug 195. Ljudi su živjeli skromno i teško, pretežito od poljoprivrede, stočarstva i rada u šumi, u drvenim seljačkim kućama pokrivenima drvenom šindrom (šimblom).
Naslovnica
Na Eurosong smo poslali pjesmu koja se referira na običaj sicanja - tradicionalnog tetoviranja djevojčica
- Hitovi: 75
Na Eurosong smo poslali pjesmu koja se referira na običaj sicanja - tradicionalnog tetoviranja djevojčica koji je do 2. svj. rata postojao u većini hrvatskih krajeva u BIH, kao i nekih dijelova Hrvatske naseljenih Hrvatima iz BIH.Zimski kadrovi Kuselja, Biljevine i Saborskog iz zraka
- Hitovi: 1664
Ispod većine fotografija vidjet ćete naziv Potoci – Kuselj. O čemu se radi? Stari naziv za ovo polje koje vidite na naslovnoj fotografiji bio je Beli potoki, zatim Beli potoci, pa samo Potoci, a na novijim topografskim kartama Bijeli potoci. Na Potocima se nalazi izdašan izvor Kuselj. Naziv dolazi od riječi kuželj, odnosno mjehurića zraka u vodi, koje možemo vidjeti promatrajući izvor.
Vuković Kapela - Saborsko
- Hitovi: 216
VUKOVIĆ KAPELA kretanje broja stanovnika u razdoblju 1857. - 1971.
god. broj
1857. - 38
1890. - 37
1900. - 52
1910. - 34
1921. - 26
1931. - 64
1948. - 75
1953. - 86
1961. - 27
1971. - 33
Vuković Kapela je izumrli zaselak koji je bio u sastavu naselja Saborsko, nalazio se na njegovoj južnoj strani u pravcu Javornika, smješten na zaravni neposredno iznad izvora rijeke Jesenice, a ispod brda Konjak.
Vuković Kapela bila je naseljena nešto više od sto godina, a kroz to razdoblje bilježen je broj stanovnika, kako je prikazano u tablici iznad. Vuković Kapela je do kraja 70-ih godina u potpunosti iseljena. Neki su stanovnici otišli tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, neki tijekom 60-ih godina u gradove, a neki u Saborsko, u Varoš, primjerice Jure Vuković te Ivan i Mića Vuković Matešin na Brdine. Najbrojnija obitelj bili su Milankovi, među njima je najpoznatiji Ivan Vuković Milankov (1920.-2022.) koji je odselio u Popovaču, gdje je 2022. umro u 102. godini života.
Noćas je u Saborskom pao snijeg
- Hitovi: 290
Noćas, tijekom noći, najvjerojatnije nekoliko sati prije jutra, kiša je prešla u snijeg, što se vidi i po temperaturi koja je u 01:48, poslije ponoći, još uvijek bila u plusu i iznosila 4,6 °C. Tek je pred jutro prešla u minus te iznosila oko −1 °C. U Biljevini i Kuselju je palo nešto više snijega nego u Saborskom, sukladno razlici u nadmorskoj visini.
Nakon dugo tmurnih i kišnih dana danas se u Saborskom konačno pojavilo sunce
- Hitovi: 223
Jutro je osvanulo djelomično vedro, uz temperaturu od 2,8 °C u 7:50, dok je najviša dnevna temperatura uz potpuno vedro nebo iznosila 12,2 °C u 13:44. Vedrina neće dugo potrajati jer već sutra stiže nova promjena vremena s kišom, a u višim predjelima u drugom dijelu dana moguć je čak i snijeg. Nakon toga slijedi razvedravanje. U novi tjedan ući ćemo s jutarnjim minusima.
Prašuma Čorkova uvala
- Hitovi: 320
AUTOR TEKSTA: Prof. dr. sc. Branimir Prpić / Foto: Ivan Matovina
U sklopu Nacionalnoga parka Plitvička jezera očuvana je najljepša prašuma Dinarida – Čorkova uvala. Prašuma se nalazi u odjelu 1 istoimenoga šumskoga predjela s površinom od 79,50 ha. To je iskonska nedirnuta šuma bukve i jele (Abieti – Fagetum dinaricum Ht 38) koja se razvija isključivo pod prirodnim uvjetima svoga staništa bez neposrednog utjecaja čovjeka. U prašumi je u prošlosti posječeno poneko stablo za izradu daščica kojima su se nekada pokrivale kuće (šindra) što nije moglo narušiti prašumsku strukturu.
U prašumi Čorkova uvala nalazimo sve razvojne faze europske prašume bukve i jele. To su optimalna faza, faza starenja, faza raspadanja i pomlađivanja te faza mlade šume: Navedene se faze u ovoj prašumi pojavljuju mozaično u malim površinama. Danas u prašumi Čorkova uvala prevladavaju faze starenja, raspadanja i pomladivanja. Vrlo dinamičan razvoj dogada se u prašumi u prijelazu iz faze starenja u fazu mlade šume, dakle u fazama raspadanja i pomlađivanja.
Najdulje traje optimalna faza koja kod jele i smreke iznosi od 300 do čak 500 godina, a kod bukve oko 200 godina. Zavisno o kakvoći staništa, odnosno količini tla, jela i smreka žive u krškim staništima i više od 700 godina, a bukva više od 300 godina. U jednome trajanju života jele i smreke bukva se dva puta obnovi, a isto se odnosi na javore i brijest.
Drveće polaganije prirašćuje i dulje živi u skromnijim uvjetima staništa. Na kamenim blokovima gdje nalazimo tlo, planinsku crnicu (kalkomelanosol) i u plićim varijantama smeđega tla, na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol), životne prilike, a posebno opskrba vodom i hranjivima vrlo su oskudne što uvjetuje smanjeni prirast u visinu i debljinu kao i dulji život.
U dubljim varijantama smeđega tla na vapnencu, te u lesiviranim tlima (luvisol), dakle u škrapama, vrtačama i donjim dijelovima krških padina, drveće ima na raspolaganju više vode i hranjiva, ono brže raste, ranije doživi životnu kulminaciju i kraće živi.
Ova raznolikost vrsta drveća i njihovih staništa uvjetuje u ovoj šumi različitu dinamiku razvoja. Najveću ulogu ima pri tome raznolikost mikrostaništa u malome prostoru (fenomen krša). Posljedica su ekološke konstitucije drveća, te pojave različitih mikrostanišnih prilika, stalnost preborne strukture prašume u svim razvojnim fazama prašume Čorkova uvala uz iznimku faze pomlađivanja.
U prašumi je lako uočiti kako se jela i smreka pomlađuju ispod bukovih krošanja, bukva i jela ispod smrekovih i smreka i bukva ispod jelovih krošanja.
Prašuma je poznata i po odumrlim stablima svih vrsta drveća koja leže na tlu. Mrtvo se drvo bukve i javora brzo mineralizira i pretvara u tlo dok je kod jele i smreke to vrijeme vrlo dugačko i traje više od 80 godina.
Čorkova Uvala u prošlosti i sadašnjosti
- Hitovi: 324
Čorkovu Uvalu su, krajem 18. ili početkom 19. st. naselili Čorci iz istoimenog zaseoka Čorci kod Vrhovina. Stanovnici Čorkove Uvale uglavnom su živjeli od šumskih poslova: sječe drva, izvlačenja trupaca i izrade šindre. Živjeli su u kućnim zadrugama; svaka je obitelj imala gazdu, obično najstarijeg člana, koji je bio glavni u pitanjima poslova i financija. Bili su poznati po dobrim konjima koji su im služili za izvlačenje trupaca iz šume.
Još se sjećam, kao dječak, kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su Čorci za većih blagdana odlazili u crkvu – konji upregnuti u kola bili su uglancani, a oprema okićena. Još mi u ušima odzvanja zvon praporaca koji su se stapali s ritmom kasa konja. Čorci su sa svojim zapregama bili glavna atrakcija u Saborskom. Nakon svete mise zadržavali bi se u gostionici, uz pjesmu i vino.
A onda je, gotovo preko noći, sve utihnulo.
Da je Hrvatska bila uključena u naoružavanje armije BIH dokazuje i slučaj "ANTONOVA 26" SRUŠENOG U PRAŠUMU ČORKOVA UVALA 1.8.1994.
- Hitovi: 475
Foto lijevo: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u-potrazi-za-pilotom-samirom-beganovicem / Foto desno: saborsko.net
NEKI ČLANCI KOJI SU SE BAVILI SLUČAJEM PADA UKRAJINSKOG ZRAKOPLOVA ANTONOV 26 U PRAŠUMU ČORKOVA UVALA 1.8.1994.
Slobodna Dalmacija 30.09.2008. piše: "Tog 1. kolovoza 1994. Nikša Župa se nalazio u teretnom avionu “antonov 26”, vlasništvu ukrajinske civilne flote, na letu iz Cazina u Pulu, skupa sa sedmoricom Ukrajinaca i bosanskohercegovačkim pilotom Samirom Beganovićem. On je, navodno, ukrajinskim kolegama pokazivao rutu. Avion je, međutim, oboren iznad Plitvičkih jezera, točno iznad Saborskog, nakon čega je i avion i nesretne putnike “pojeo” službeni mrak."
Ravni Lug kroz 100 godina postojanja, od nastanka do nestanka
- Hitovi: 371
Godine 1871. u Ravnom Lugu postojala su 4–5 „stanova“ i parcelirana zemlja. Prema podacima iz popisa stanovništva iz 1890. godine, Ravni Lug je imao 73 stanovnika. Ravni Lug je od svog nastanka krajem 19. stoljeća do nestanka krajem 20. stoljeća postojao oko 100 godina. U Ravnom Lugu su u 20. stoljeću uglavnom živjeli Vukovići, uz jednu obitelj Kovačića i dvije obitelji Hodaka.
Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Hodak
- Hitovi: 272
Damir Milaković
Zagreb, siječanj 2020.
PREZIME HODAK
Prilog - knjiga je dostupna na linku: http://www.saborsko.net/doc/Hodak_prezime.pdf
Prvotni motiv, značenje, način nastanka, vrijeme nastanka i način razvitka prezimena Hodak danas nije potpuno jasan. Mogući prvotni motiv prezimena je zanimanje ili služba (ist. arm. Hodak, pastir), osobno narodno ime (Hod) ili nadimak (prema osobnoj tjelesnoj značajki i karakterističnom načinu kretanja u prostoru (hod) ili obiteljski nadimak prema osobnom (narodnom) imenu rodonačelnika Hodak). Prezime Hodak može biti preinačeno i imati različite izvedene oblike: Hodal, Hodalo, Hodan, Hodanović, Hodaković, Odak, Odačić, Odaković.
Najstariji spomen imena Hodak nalazi se u osnivačkim poveljama manastira Dečani iz 1330-1345. godine čiji se posjed prostirao na graničnom prostoru između današnje Crne Gore, Srbije, Kosova i Albanije, te molbi Vlaha iz sela Trogirske zagore austrijskom nadvojvodi Karlu iz 1579. godine.
Muster lista (popis vojnika) iz 18. stoljeća (slika lijevo)
Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Matovina
- Hitovi: 4900
Damir Milaković
Zagreb, travanj 2020. godine
PREZIME MATOVINA
Prilog istraživanju jezičnog podrijetla, povijesne i geografske rasprostranjenosti prezimena Matovina
Cijeli članak je dostupan ovdje
Sažetak
U radu se na temelju malobrojnog objavljenog arhivskog materijala i publikacija prikazuje i analizira jezično podrijetlo bunjevačkog prezimena Matovina, njegova povijesna i geografska rasprostranjenost u Republici Hrvatskoj. Dati su i toponimi na području Republike Hrvatske i Crne Gore koji sadrže ime Matovina.
Ključne riječi: Matovina, prezime, ime, Bunjevci, Lika, Podgorje.