Naslovnica
Vrilo mudrosti: Lika
- Detalji
- Pregleda: 5987
Lika je kontinentalna regija, omeđena planinama Velebitom na zapadu i jugu te Plješivicom na istoku. Sjeverna granica je Ogulinsko područje, prelaz između Like i Gorskog kotara, nije ni Lika ni Gorski kotar, ali se može reći kako ima malo jače obilježje Like. Zemljopisna granica Like u tom području je Modruš, Klek i Krpel tako da je Ogulin zemljopisno u Lici.
Čitavo područje Like može se okarakterizirati kao planinska zaravan na visinama između 450-700 m podijeljena manjim planinskim lancima u više cjelina (Gacko Polje, Krbava, Ličko Pounje i dr.). Ima veliki strateški i prometni značaj jer predstavlja među kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske. Kroz Liku prolaze magistralni putevi Zagreb-Split i Zagreb-Zadar, autoput Zagreb-Split, te željeznička pruga Zagreb-Knin-Split.
FORMIRANJE STANOVNIŠTVA LIKE
Tračani i Iliri
U Donjem Pazarištu iskopano je nekoliko grubo retuširanih kamenih klinova, koji prema načinu obrade pokazuju pripadnost aselenskoj kulturi. To znači da su ljudi, koji su se služili tim klinovima, živjeli pred kojih 120.000 godina. Nema sumnje da je lički krš s brojnim pećinama bio idealan kraj za prirodna skloništa tadašnjih ljudi.
Lika je bila naseljena još u prethistorijsko vrijeme, stanovnici su pripadali indoeuropskoj populacije (kao u cijeloj Europi i Mediteranu). Miješanjem te populacije i doseljenika koji su ovamo pristizali zahvaljujući razmjeni dobara (neolitska keramika, metali). Kao i cijeli Balkanski poluotok prvi poznati stanovnici bili su Tračani, koje potiskuju Iliri a Liku nastanjuje ilirsko pleme Japodi koje se zbog prirodnih, a i vremenskih uvjeta bavi nomadskim stočarstvom (s obje strane Velebita). Naselja nastaju uz rubove kraških polja a nastambe stočara u brdima iznad izvora. Lika je dobro naseljena zahvaljujući ispaši i vodi na ličkoj strani Velebita i dobroj klime na primorskoj strani. Držala se samo stoka sitnog zuba, ovce i koze. Konji i psi će se pojaviti tek kasnije - prodorom Avara.
Jutros je u Saborskom u 7 sati izmjereno svega 4 °C
- Detalji
- Pregleda: 117
Do sada najniža jutarnja temperatura u Saborskom. Jutros je na meteo postaji "Biljevina" u 7 sati izmjereno svega 4°C, a najviša dnevna iznosila je 16.4 °C u 12:26.
Kamp "Primavera Plitvice" Saborsko nakon ljetnih vrućina i "turističke suše" malo živnuo
- Detalji
- Pregleda: 167
Jesen je autokampu donijela goste, kojih za vrijeme ljetnih vrućina uopće nije bilo. Danas je bilo oblačno i svježe, jutarnja temperatura iznosila je 10 °C u 6 sati, a najviša dnevna 16.9 °C u 12 sati.
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (30)
- Detalji
- Pregleda: 200
Jedna od najtužnijih pojedinačnih priča o poginulim braniteljima Domovinskog rata, pogibija braće Siniše i Zrinka Rendulića, ističe se među brojnim tužnim stradanjima branitelja prije 35 godina u rujnu 1991. Sinovi Željka i Ružice, pripadnici 1. „A“ brigade Zbora narodne garde („Tigrovi“), stradali su u razmaku tri dana. Njihova imena trajno su u sjećanju stanovnika Oštarija, Josipdola i cijelog ogulinskog kraja. Siniša je rođen 17. 7. 1963. u Ogulinu i poginuo 15. 9. 1991. u Kosovcu kraj Okučana, u dobi od 28 godina. Zrinko je rođen 28. 2. 1966. u Ogulinu i poginuo 18. 9. 1991. na Španjevom brdu kod Oštarija, u dobi od 25 godina. Siniša je bio otac četverogodišnjeg sina. Zrinko je iščekivao rođenje kćeri, koja se rodila tjedan dana poslije njegove pogibije. Došao je 17. rujna s ratišta kod Novske izreći roditeljima tužnu vijest o pogibiji Siniše. Nije to mogao riječima izreći roditeljima, već su shvatili po njegovim očima. Poginuo je idući dan prije podneva, 18. rujna.
Tog jutra, čuo je da je padom vojarni u Ogulinu 16. rujna zaplijenjeno i na položaje oko Oštarija dopremljeno ponešto teškog naoružanja, kako bi se na predaju prisilila i posada vojarne u Oštarijama, ali bilo je malo onih koji su znali rukovati tim oružjem. Zrinko je tugovao za svojim bratom, ali odmah je nesebično i hrabro otišao pomoći svojim sumještanima i kao već iskusan vojnik staviti svoje znanje i iskustvo na raspolaganje te opet iznova riskirati svoj život za obranu Domovine.
Konačno je asfaltiran put do izvora Kuselj
- Detalji
- Pregleda: 473
Konačno je, nakon svih puteva i puteljaka na području Općine Saborsko, asfaltiran i put do izvora Kuselj. No, zanimljivo je da se ovaj put vjerojatno ne bi asfaltirao ni ove godine da na jednoj od sjednica Općinskog vijeća njegov predsjednik Dario Škrtić, član Nezavisne liste Željka Dumenčića, nije predložio da se i ta dionica uvrsti u plan asfaltiranja za ovu godinu, što je na kraju i prihvaćeno.
Zašto Općina upućuje mještane na portal Hrčak, umjesto da izda knjigu o Saborskom?
- Detalji
- Pregleda: 480
"Jeste li znali da se Saborsko spominje u brojnim znanstvenim i stručnim radovima dostupnima u digitalnom repozitoriju Hrčak – Portal znanstvenih i stručnih časopisa?
Pretragom pojma „Saborsko“ možete pronaći različite radove i publikacije koji donose zanimljive podatke i informacije povezane s našim krajem, njegovom poviješću, prirodom, stanovništvom i drugim temama.
Istražite i otkrijte koliko je Saborsko zastupljeno u znanstvenoj i stručnoj literaturi:" Općina Saborsko
Općina Saborsko je nedavno svojim mještanima predstavila zanimljivu informaciju – da se o Saborskom može pronaći niz znanstvenih i stručnih radova na portalu Hrčak na poveznici: https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=saborsko&start=0 ali vrlo površno.
Koliko su površno odabrani tekstovi, odnosno znanstevni radovi koji navodno pišu o Saborskom najbolje pokazuju slijedeći primjeri: Prvi primjer je rad Marka Vladića „Saborsko djelovanje svećenika Alojzija (Vjekoslava) Hegedića (1897. – 1901.)“. Rad se uopće ne odnosi na Saborsko, nego na saborsko djelovanje svećenika Alojzija (Vjekoslava) Hegedića, odnosno na njegovo djelovanje u Hrvatskom saboru. https://hrcak.srce.hr/clanak/398440
Drugi primjer je rad Arijane Kolak Bošnjak: "Izbori u Riječkoj županiji i njezini zastupnici na Hrvatskom saboru 1861. godine". koji se također ne odnosi na Saborsko, već na; saborsko djelovanje izabranih zastupnika Riječke županije: https://hrcak.srce.hr/clanak/391976.
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (29)
- Detalji
- Pregleda: 339
Na današnji dan 1993. godine, na području Pavine glave i Krča između Vojnovca i brda Hum, poginula su šestorica branitelja ogulinskog područja, a jedan je smrtno ranjen. Na Pavinoj glavi, izvlačeći ranjenog suborca iz minskog polja, poginuo je zapovjednik voda „Tigrova“ Mate Galović iz Saborskog, a poginuli su i pripadnici „Tigrova“ Josip Jukić, Nikola Šajnović i Zvonimir Štigler te Miroslav Baron od posljedica ranjavanja. Istog dana na Krču, poginuli su pripadnici ogulinskih postrojbi Marijan Lipošćak iz Ogulina i Franjo Grdić iz Zagorja.
Satnika Matu Galovića je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Hrvatske Franjo Tuđman posmrtno odlikovao Redom kneza Domagoja s ogrlicom, za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu. To je najviše odlikovanje Republike Hrvatske koje posmrtno može dobiti poginuli branitelj. S njim su 19. prosinca 1995. posmrtno odlikovani neki od najpoznatijih poginulih heroja Domovinskog rata kao što su zapovjednik bojne „Gromova“ Predrag Matanović i legendarni „lovac na tenkove“ Andrija Andabak. Isto odlikovanje kao Galović, u svibnju 1995. posmrtno su dobili Blago Zadro i Damir Tomljanović „Gavran“. Mate Galović je jedini poginuli branitelj bivše ogulinske općine odlikovan Redom kneza Domagoja s ogrlicom, a ujedno jedan od tek trojice poginulih branitelja iz Karlovačke županije, uz ratnog pilota „Osvetnika Vukovara“ Miroslava Perisa iz Karlovca (rodom iz Sošica na Žumberku) koji je poginuo 14. 9. 1993. (dan poslije pogibije Galovića) i Josipa Magdića iz Oštarskih Stanova (Rakovica), pripadnika 14. dp Slunj, koji je junački poginuo pokušavajući uništiti tenk podno brda Kurjevac kraj Primišlja drugog dana operacije „Oluja“.
Na današnji dan 1993. poginuo je Mate Galović kao pripadnik 1. gardijske brigade "Tigrovi"
- Detalji
- Pregleda: 337
Mate Galović (29. 7. 1963. – 13. 9. 1993.)
Mate Galović, "naš Gavran" poginuo je 13. rujna 1993. godine na području vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ (podno Huma), prilikom pokušaja izvlačenja ranjenog suborca iz minskog polja.
Satnika Matu Galovića je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Hrvatske Franjo Tuđman posmrtno odlikovao Redom kneza Domagoja s ogrlicom, za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu.
Prema dostupnim podacima, Mate Galović je jedini nositelj ovog odlikovanja s područja bivše općine Ogulin.
Bio je pripadnik prve organizirane oružane postrojbe u Republici Hrvatskoj. Zajedno s ostalim pripadnicima postrojbe postrojio se 5. kolovoza 1990. godine u tadašnjem Obrazovnom centru unutarnjih poslova u Zagrebu, na mjestu današnje Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“. U vrijeme pogibije bio je pripadnik 1. gardijske brigade „Tigrovi“.
Njegova pogibija, spašavajući ranjenog suborca iz minskog polja, ostaje svjedočanstvo hrabrosti, požrtvovnosti i spremnosti da se za drugoga riskira vlastiti život.
Od ulaganja u zajednicu do interesa za vlastiti kapital
- Detalji
- Pregleda: 157
Kada se pogleda povijest obitelji Vilhar, teško je ne primijetiti jednu bitnu razliku između nekadašnjeg i današnjeg shvaćanja poduzetništva. Vilhari nisu samo dolazili u mjesta u kojima su vidjeli poslovni interes. Oni su u ta mjesta ulagali. Gradili su pilane, ceste, stvarali radna mjesta i razvijali gospodarsku infrastrukturu. Od njihova poslovanja nije živjela samo njihova obitelj – živjela je i zajednica.
U Prezidu su Vilhari svojim gospodarskim djelovanjem ostavili dubok trag. Slična se priča nekoliko desetljeća kasnije dogodila i u Saborskom. Ivan Vilhar nije samo sagradio pilanu, nego i cestu prema Rakovičkoj uvali, do Vilharova lagera. Trebala mu je infrastruktura za posao, ali ono što je izgradio ostalo je i zajednici. Njegov interes za vlastiti posao nije bio odvojen od razvoja prostora u kojem je taj posao obavljao.
Vilhari – obitelj koja je gospodarski preporodila Prezid, a 30-ih godina i Saborsko
- Detalji
- Pregleda: 897
Korijeni obitelji Vilhar sežu sve do početka 16. stoljeća. Prema dostupnim podacima, vjerojatno su njemačkog podrijetla, a u ranijim se zapisima pojavljuju pod prezimenom Vilicher. Kroz stoljeća bavili su se veleposjedništvom, trgovinom drvom i različitim poduzetničkim djelatnostima, postupno stječući značajan gospodarski i društveni položaj.
Potkraj 18. stoljeća poduzetnik Matej Vilhar, jedan od nasljednika koji je upravljao imanjem u Postojni, kupio je dvorac Kalec. Dvorac se prvi put spominje još u 16. stoljeću, a izgradila ga je obitelj Stemberg. Matej Vilhar doselio se u Kalec iz Snežnika, područja iz kojega Vilhari izvorno potječu. Dvorac Kalec, koji i danas pripada župi Knežak u Sloveniji, postao je domom nekoliko generacija obitelji Vilhar.
Jedan od Matejevih potomaka, Aleksandar Vilhar, bio je poštar u Planini, dok je dvorac kasnije preuzeo Miroslav Vilhar. Sredinom 19. stoljeća obitelj se bavila i poštanskim prijevozom. Nisu bili tek obični poštari – svojim su kočijama prevozili vrijedne pošiljke, pa čak i novac, na važnim prometnim pravcima između Ljubljane, Rijeke i Trsta.
300 godina od izgradnje prve crkve u Saborskom nakon progona Turaka iz Like i ponovnog naseljavanja Saborskog
- Detalji
- Pregleda: 781
Franje Puškarić - Crkvena povijest Saborskog
Autor u radu donosi prikaz crkvene povijesti Saborskog od 12. stoljeća, kada je ovo područje vjerojatno pripadalo srednjovjekovnoj župi Plaški, preko prvog spomena crkvene zemlje i svećenika u Saborskom u 15. stoljeću, osnivanja župe u prvoj polovini 18. stoljeća sve do današnjih dana. U radu su spomenuti sakralni objekti izgrađeni na području današnje župe i navedeni svi svećenici za koje postoje podaci da su tijekom povijesti duhovno skrbili o saborčanskim vjernicima. U drugom dijelu rada autor donosi kratki prikaz povijesti parohije Lička Jesenica i hrama svetog proroka Ilije.
- Stiglo je naglo zahlađenje: s jučerašnjih 31 °C na današnjih 20,4 °C
- Procvale orhideje jesenske zasukice
- Danas je blagdan Male Gospe i 300. godišnjica od izgradnje župne crkve, danas kapelice Rođenja BDM
- Popis četničkih žrtava među saborčanskim civilima i zarobljenicima tijekom Drugoga svjetskog rata
- Jutro u Biljevini
Stranica 1 od 267