Ispis
Hitovi: 664

Pojas bjelila koji je Ivan zapazio i naslikao ovih dana na Blaćanskom jezeru podosta je neobična i rijetka pojava u prirodi.

Slična pojavnost susreće se u Turskoj na prostoru Pamučne palače (Pamukkale). Mjesto je dobilo ime po bijelim izlučevinama (sedimentima) koje podsjećaju na plantaže pamuka.

Izlučevine u Pamukkaleu donosi izvorska voda u kojoj je otopljeni kalcij – karbonat (ponekada i drugi minerali u manjim količinama). Kalcij – karbonat (CaCO 3 ) pri standardnim uvjetima dolazi u obliku bijele krutine. Gotovo je netopljiv u čistoj vodi, ali se otapa polagano u prirodnoj vodi s otopljenim ugljikovim oksidom (CO2).

Intenzitet izlučivanja kalcij – karbonata nije uvijek isti. Na to utječe klima. Izlučivanje je povećano u uvjetima umjerene klime koja se neznatno mijenja kroz cijelu godinu.

Kalcij – karbonat, kao izlučevina, kroz vrijeme ispušta ugljik - dioksid te se ukrućuje i na kraju postaje vapnenac, kreda i mramor, odnosno nekakva druga karbonatna stijena (sl. 1).

Sl. 1. Primjer iz Turske

Izvor: https://www.google.com/search?q=pamukkale&sxsrf


Po analogiji na Pamukkale jedan od mogućih zaključaka bio bi da je bijela izlučevina oko Blaćanskog jezera kalcij – karbonat nastao zbog poremećaja u pritjecanju vode. Poremećaje mogu uzrokovati preslagivanja otjecanja u podzemnim koritima, poremećaji u pritjecanju uzrokovani ogolićavanjem (sječom šume) slivnog područja jezera, seizmološki poremećaji i slični poremećaji koji osobito utječu na otvaranje fosiliziranih spremnika podzemne vode ili povećani dotok otopljenih ugljikovih oksida.

Manje vjerojatni uzrok, od prethodno razmotrenog o bijelim talozima oko Blaćanskog jezera, moglo bi biti tlo s plitkom podzemnom vodom, koja za sušnih razdoblja „iscvjetava“ sol na površini. Takve pojave registrirane su na nekim vodama u Makedoniji, u Vojvodini, Mađarskoj, Koloradu i nekim drugim regijama (sl. 2).

Sl. 2. „Iscvjetavanje“ soli u Mađarskoj

Izvor: https://www.google.com/search?q=salinizacija


Dakako da postoje i druga moguća tumačenja pojavnosti. Kada su pojave neobične, kao što su sada na Blaćanskom jezeru, sumnja padne i na ekologiju. Poznato je da na slivu jezera nema tvornica a ni pesticida koji bi kemijski onečistili vodu i stvorili bijeli talog. Međutim, stvari s te strane ne izgledaju potpuno bezazleno. Pritom se misli na željeznicu koja svoj pružni okoliš održava kemikalijama, kao i na ceste koje se tretiraju zimi. Kemikalije mogu biti i zaostavštine iz Domovinskog rata a mogu ih i namjerno prazniti iz cisterna (sl.3).

Sl. 3. Bjeline na tlu nastale kemijskim onečišćenjima

Izvor: https://www.google.com/search?q=laterizacija

Ako je ekologija razlog onečišćenja lokacija onečišćivača može se odrediti po smjeru otjecanja jezera u danima onečišćenja. U objavljenim Ivanovim podacima o jezeru vidi se da je otjecanje u danima onečišćenja bilo inverzno, odnosno da je voda otjecala od „zidine“ prema Velikoj pećini. To bi značilo da je onečišćivač dospio u jezero na prostoru između Ogrizovića i „zidine“.


Ako je onečišćenje uzrokovano kemijskim otpadom tada je potreban oprez u dodiru s tim bijelim talogom jer on može biti otrovan.

Kao što zapažate u ovome članku je podosta alternativa. Zaključci su doneseni na temelju slike a to je premalo izvora za preciznije tumačenje pojave bjelila. Bilo bi znatno drugačije da je talog uzorkovan i da je određen njegov kemijski sastav i biološka čistoća.

Bolje odgovore od ovih mogle bi dati Hrvatske vode koje za onečišćenja voda imaju timove stručnjaka i laboratorije. Hrvatske vode trebale bi odraditi taj posao i zbog toga što im oni koji imaju kuće u tome kraju neprekidno plaćaju slivne vode.

Ime autora članka poznato uredniku