Kako je nazivano stanovništvo u pov. izvorima do kraja ranog novog vijeka? Prezimena s mog rodoslovnog stabla po predmodernim populacijama:14 prezimena - Morlaci / Vlaji/Vlasi (katolici) / Bunjevci (Zbog miješanja i fluidnosti identiteta, ovdje nije moguće razdvojiti pojmove iz povijesnih izvora: Bunjevci, Vlasi, Vlaji, Morlaci, Morovlasi, Crni Vlasi, Nigri Latini itd. Hrvatske etničke skupine čiju jezgru činili potomci kroz srednji vijek jezično slaveniziranih starosjedilaca. To su bili i općeniti nazivi za katolike iz Hercegovine, unutrašnjosti Dalmacije, JZ Bosne, ličke i primorske strane Velebita. Zajednički im rimokat. konfesija, dinarski kulturni areal, novoštok. ikavski idiom uz mnogo romanizama i turcizama, prošireni model obitelji, transhumanca (polunomad. stočarstvo), crvene kape, ojkanje, gusle, peka (sač), vrlo visok natalitet itd. Za vrijeme Turaka se većinom iz Hercegovine proširili u dotad isključivo čakavske sj. Dalmaciju, Liku i Primorje. Glavni širitelji štokavštine, uz pravoslavne Vlahe. Zbog svoje specifične povijesti i neslavenske jezgre, često zanemareni ili prešućivani Vlasi/Morlaci se ne uklapaju u nacionalističke historiografije, pogotovo ne u jugoslavensku, a zbog sličnosti s pravoslavnim Vlasima koji inače također nemaju slavensku pa tako ni srpsku jezgru, neopravdano svojatani od velikosrpskih znanstvenika.)
7 prezimena - "Plemeniti Hrvati" (U izvorima naziv za predtursko stanovništvo Gacke, Modruše itd. Hrvati koji su do turskog doba u Lici asimilirali i srednjovjek. katoličke Vlahe, a Turci ih nisu uspjeli pokoriti. Rimokatolici, ikavsko-ekavski čakavci, pretežno dinarski kult. areal. Među njima i Vukovići.)
3 - Kranjci (U izvorima naziv za stanovništvo s obje obale gornje Kupe - Gorski kotar i Kranjska, ponekad za kajkavce / kajkavce i čakavce. Rimokatolici, kajk. / kajk.-čak. / slov. idiom, istočnoalp. i panon. kult. areal, agrarni milje, pojedinačni model obitelji.)
2 - Uskoci (ovdje ujedno i Morlaci)
1 - katolici iz Krajine (SZ BIH) - zagonetnog porijekla, jer nose isto prezime kao jedna od najmoćnijih obitelji Osmanskog Carstva
1 - Kočevski Nijemci (Ujedno i Kranjci. Nemali udjel k. Nijemaca čine germanizirani kočevski Hrvati i Slovenci.)
Zanemarimo li predmoderne etnije i fluidne identitete poput Bunjevaca i Kranjaca, svi moji preci u posljednjih 300 g. bili su Hrvati i katolici. S obzirom da se neka prezimena na mom rodoslovnom stablu ponavljaju, mogu zaključiti da moji preci potječu iz sljedećih populacija: 59% "Morlaci/Bunjevci/Vlaji itd." (Hercegovina, Dalmacija, Lika), 23% "plemeniti Hrvati" (brinjski i ogulinski kraj), 12% "Kranjci" (Gorski kotar, Kočevje), 6% Hrvati iz Krajine (SZ BIH).
Slična situacija je kod stotina tisuća Hrvata kada bi istražili svoje rodoslovlje.
*
Po prezimenima:
Morlaci / Vlaji / Bunjevci itd.: Mašić (naglasak kao u Maršić), Jakić, Šumanović (naglasak na 1. slogu), Ivić, Jurič (kratki naglasak na 1. slogu, s duljenjem na posljednjem kao u štok. gonič, vodič), Juričević, Sertić (čak. Siertić), Smolčić, Hodak (lokalno Odak), Križanac, Madunić, Madonić... Gotovo sva prezimena kontaktnog područja Hercegovine, Dalmacije i Bosne. U Saborskom prezimena: Matovina (Bunjevci), Hodak (isprva Morlaci/itd. pa Bunjevci), Sertić (Morlaci/itd. pa uskoci), Čorak (dugo bili polunomadski stočari, zimi u Vrhovinama, ljeti u Čorkovoj Uvali), Butorac, Smolčić (posljednja 2 ondje više nema)...
"Plemeniti Hrvati": Vuković (Gacka, Brinje, Modruše), Dumenčić (Rab, Brinje), Tomšić (Modruše), Štefanac (Modruše), Krizmanić (Modruše, G. kotar), Grdić (Modruše), Vidoš (Modruše)
Kranjci: Špehar, Krizmanić, Kovačić. U Saborskom prezimena: Špehar (lokalno Špejar), Štrk, Krizmanić, Kovačić (naglasak na 2. slogu), Galović, Conjar. Iz Kočevja: Špehar (Späher, čit. Špear), Štrk (Sterk, čit. Šterk) i Conjar (Zollner, čit. Colnar).
Uskoci: Sertići, Smolčići
SZ BIH: Malkoč (u množini naglasak na 2. slogu)