Iako u školskoj literaturu stoji kako proljeće počinje 21. ožujka, proljeće već godinama počinje jedan dan ranije, odnosno 20. ožujka.
Kada počinje proljeće?
Proljeće zapravo započinje na proljetni ekvinocij, kada su dan i noć jednaki, odnosno kada svijetli dio dana traje 12 sati. Svijetli dio dana će se produljivati sve do početka ljeta. Proljetni ekvinocij događa se u pravilu 19, 20 ili 21. ožujka, te su to dani kada započinje proljeće u sjevernoj hemisferi, a u južnoj hemisferi tada započinje jesen.
Kada možemo očekivati da će prvi dan proljeća ponovno biti 21. ožujka?
Zadnji put je proljeće počelo 21. ožujka 2007, to će se ponovno dogoditi tek 2101.
Zašto se mijenja prvi dan proljeća
Ako vas zanima kako to da proljeće ne započinje uvijek na isti datum i isti sat, morate se prisjetiti kako nema svaka godina jednak broj sati, odnosno dana. Mnogi su se zbog toga okrenuli meteorološkom računanju proljeća, za koje kažu kako zapravo prema vremenskim prilikama, koje se očituju u višoj temperaturi i buđenju prirode započinju 1. ožujka i traju do 1. lipnja. Zbog toga se kaže kako meteorološki proljeće traje kroz ožujak, travanj i svibanj, a da ljeto traje kroz lipanj, srpanj i kolovoz u našim krajevima. Meteorološki gledano, ljeto obuhvaća tri najtoplija mjeseca u godini, a zima tri najhladnija, između su proljeće i jesen. Zbog toga meteorološki proljeću pripadaju ožujak, travanj i svibanj.
Astronomski stvari su bitno kompliciranije i potpuno drugačije.
Obično se kao prvi dan proljeća slavi 21. ožujka. Ipak, proljeće koje započinje 21. ožujka u 21. stoljeću nećemo više vidjeti. No, bez obzira što za našeg života vrlo vjerojatno nećemo doživjeti da zapravo proljeće započne baš na taj datum i dalje ćemo učiti kako je to prvi dan proljeća i proljeće obilježavati na taj datum, odnosno 21. ožujka.
Zbog čega prvi dan proljeća može biti 19, 20. i 21 ožujka?
Proljeće ne počinje uvijek na isti dan, kao što je već rečeno jer nisu sve godine isti broj dana, ali ni godišnja doba. Dalje, budući da su godišnja doba definirana striktnim intervalom od po 90 stupnjeva u odnosu sunca i ekvatora, a zemljina eliptična orbita mijenja svoju orijentaciju u odnosnu na sunce, pozicija zemlje određuje kada je prvi dan proljeća, a ne kalendar.
Proljeće započinje na proljetni ekvinocij, a ekvinocij doslovno znači jednako, odnosno jednak broj sati svijetlog dijela dana i noći, odnosno kolokvijalno rečeno dana i mraka. To znači da ćete 20.ožujka imati u prosjeku 12 sati mraka i 12 sati svjetla. Naravno, neće svugdje na zemljinoj površini biti jednako iskustvo, zbog položaja i oblika zemlje neki će gradovi i mjesta imati nešto više svjetla ili mraka.
covermagazin.com
Komentari