Damir Milaković

Zagreb, siječanj 2020.

PREZIME HODAK 

Prilog - knjiga je dostupna na linku: http://www.saborsko.net/doc/Hodak_prezime.pdf

Prvotni motiv, značenje, način nastanka, vrijeme nastanka i način razvitka prezimena Hodak danas nije potpuno jasan. Mogući prvotni motiv prezimena je zanimanje ili služba (ist. arm. Hodak, pastir), osobno narodno ime (Hod) ili nadimak (prema osobnoj tjelesnoj značajki i karakterističnom načinu kretanja u prostoru (hod) ili obiteljski nadimak prema osobnom (narodnom) imenu rodonačelnika Hodak). Prezime Hodak može biti preinačeno i imati različite izvedene oblike: Hodal, Hodalo, Hodan, Hodanović, Hodaković, Odak, Odačić, Odaković.

Najstariji spomen imena Hodak nalazi se u osnivačkim poveljama manastira Dečani iz 1330-1345. godine čiji se posjed prostirao na graničnom prostoru između današnje Crne Gore, Srbije, Kosova i Albanije, te molbi Vlaha iz sela Trogirske zagore austrijskom nadvojvodi Karlu iz 1579. godine.

Muster lista (popis vojnika) iz 18. stoljeća (slika lijevo)

.

Karta Saborskog iz 1763. - 1787. Približan raspored saborčanskih obitelji po prezimenima na području Saborskog sredinom 18. stoljeća.

Prezime Hodak rasprostranjeno je na području današnje Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije. Polazna domovina imena (kasnije prezimena) Hodak u prvoj polovici XIV. stoljeća je selo Čabić u zapadnom središnjem dijelu Kosova, posjed manastira Dečani. Na području današnje Hrvatske polazna domovina imena (kasnije prezimena) Hodak iz prve polovice XVI. stoljeća je područje Knina, planina Dinare, Promine i Svilaje. U drugoj polovici XVI. stoljeća nova domovina imena Hodak je selo Boraja (Podboraja) u Trogirskoj zagori od kuda se krajem XVI. ili u prvoj polovici XVII. stoljeća proširilo u donje Pozrmanje (Bukovica) i Zemunik (Ravni Kotari). Nakon kratkog zadržavanja u južnom velebitskom Podgorju (Ražanac, Posedarje, Jasenice) novo područje prezimena Hodak do kraja XVII. stoljeća je sjeverno Podgorje (Jablanac). Krajem XVII. stoljeća nakon oslobođenja od Turaka, nova područja prezimena Hodak postaju zapadna i srednja Lika (Pazarište, Luka), a u Podgorju je nestalo. Početkom XVIII. stoljeća, sada već bunjevačko prezime Hodak, proširilo se na Kordun između Plitvičkih Jezera i Slunja (Selište Drežničko, Oštarski Stanovi, Podmelnica) ali se zadržalo i na području Pazarišta, a sredinom XVIII. stoljeća proširilo se na sjeverni dio Like (Saborsko) i Moslavinu (Jamarica, Tomašica). Nakon Svištovskog mira 1791. godine Hodaci su naselili Drežnik na Kordunu i istočni dio Like (Petrovo Selo, Željava), a od sredine XIX. stoljeća prezime je zauzelo nova područja u Slavoniji, Srijemu i Vojvodini. Bunjevci Hodaci su doselili u zapadnu Bosnu i Hercegovinu u Ličko Pounje (Poljice Kalati) iz istočne Like nakon okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, a na prostor Bosanske Krajine oko donjeg toka rijeke Une (Bjelajci) između dva svjetska rata. Nakon Drugog svjetskog rata prezime Hodak se proširilo u srednju Bosnu i Hercegovinu (Jajce, Visoko, Sarajevo) gdje se i danas nalaze.

Prezime Hodak na području Slovenije u drugoj polovici XVII. stoljeća (Filovci, Prekomurje) ima potpuno drugačiji način i vrijeme nastanka, te način razvitka prezimena na tom području u odnosu na Hrvatsku.

Prezime Hodak nalazimo u Slovačkoj od druge polovice XVII. stoljeća, a u Češkoj, Austriji i Mađarskoj od druge polovice XVIII. stoljeća, većim dijelom u području uz granicu sa tim zemljama. Jezično podrijetlo prezimena Hodak (motiv prezimena, značenje, način nastanka, vrijeme nastanka i način razvitka prezimena) u tima zemljama nije isto kao u Hrvatskoj iako ga nalazimo na području koje naseljavaju doseljenici iz srednjovjekovne Hrvatske, gradišćanski Hrvati.

Prema podacima prikupljenim u popisu stanovništva, na teritoriju Hrvatske je 1948. godine u 138 naselja zabilježeno 1463 nositelja prezimena Hodak i 329 obitelji s tim prezimenom, 2001. godine u 197 naselja 2080 nositelja i 778 obitelji s tim prezimenom, a 2011. godine 2031 nositelja prezimena Hodak. Najveći broj nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom nalazio se 1948. i 2001. godine u makroregiji Središnja Hrvatska i to 1948. godine u regiji Kordun, a 2001. godine u regiji Zagreb. Druga po broju nositelja prezimena Hodak i obitelji s tim prezimenom je makroregija Istočna Hrvatska, regija Slavonija. Najveći regionalni centri prezimena Hodak u R. Hrvatskoj 1948. godine bila su naselja: Drežničko Selište, Zagreb, Čatrnja, Saborsko, Drežnik Grad, Smoljanac i Levinovac, a 2001. godine: Zagreb, Selište Drežničko, Sisak, Rokovci, Čatrnja, Karlovac, Sesvete, Osijek, Rijeka, Saborsko, Nova Gradiška, Požega i Slatina. Od tisuću najučestalijih prezimena u Hrvatskoj 2001. godine prezime Hodak je bilo na 185. mjestu. U odnosu na ostala prezimena u naselju prezime Hodak je prema popisu stanovništva iz 2001. i 2011. godine 1. najčešće prezime u naseljima na području Općine Rakovica (Drežnik Grad, Selište Drežničko, Grabovac i Irinovac) u Karlovačkoj županiji.

Prima:

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U prilogu e-maila Vam dostavljam članak o prezimenu Hodak. U članku se sažeto prikazuje jezično podrijetlo, povijesna i geografska rasprostranjenost, broj i prostorni razmještaj prezimena Hodak u Republici Hrvatskoj. Mali iskorak iz ambitusa istraživanja jezičnog podrijetla prezimena Hodak učinjen je za područje Slovenije, Slovačku, Češku, Austriju i Mađarsku.

Damir Milaković

Autor o svom prezimenu: 

Moj otac Ivan Milaković rođen je 1935. god. u mjestu Oštarije zaselak Belaj kod Ogulina. U Oštarije Milakovići su doselili 1796. god. iz meni jos uvijek nepoznatog kraja. 1541. god. u utvdi Prozor južno od Otočca bio je vojnik Matija Milaković. 1618. god. naseljeni su Uskoci iz Senja na područje oko Otočca i Brinja i među njima Bogavac Milaković.  Na području Brinja u razdoblju 1680-1689. naseljeno je stanovništvo prebjeglo iz Like, Krbave, Bosne i medu njima Milakovići koji su kasnije naseljeni u Krbavu. U Brinju i Križpolju i danas žive Milakovići, a iz Stajnice su iselili. U Oštarijama od 1980. god. više nema Milakovića osim na groblju. Na ulazu u Ogulin u Lomostu žive Milakovići porijeklom iz Brinja. Ovo su samo neki od Milakovića u bližoj okolici Oštarija koje sam pronašao u povijesnim izvorima, a neke sam i osobno posjetio. Osim ako su porijeklom iz istog naselja Milakovići nisu u srodstvu jer je prezime patronim, nastalo je od osobnog muškog narodnog imena Milak dodavanjem sufiksa -ović sa značenjem Milakovi ljudi ili Milakova djeca. Najbolji primjer nastanka ovog prezimena nalazimo u istocnom Žumberku, selima Osredak i Glušinja koji su kao nagrada kod doseljenja 1530.-1540. god. pripali vojvodi Milaku po kome su stanovnici dobili prezime. Milakovića obzirom na vjeroispovjest ima katolika i pravoslavaca. Milakovići u Oštarijama kod Ogulina, Brinju, Stajnici, Križpolju su rimokatolici, na Žumberku grkokatolici, u Mekinjaru pravoslavci i td. Ovo pišem "na brzinu" i puno toga nisam naveo pa i za Milakoviće u L. Jesenici i drugdje u Lici, Bosni, Slavoniji itd.