Imaju li čempresi u „Hodakovom varošu“ – starom nazivu za dio naselja u kojem žive Hodaci (slika gore) – poveznicu s primorjem i mogućim područjem iz kojeg su se njihovi preci početkom 18. stoljeća doselili u Saborsko?

Životni vijek čempresa u prosjeku iznosi između 100 i 150 godina, dok pojedine vrste, poput običnog čempresa, u povoljnim uvjetima mogu živjeti 400, pa čak i 500 godina. U mediteranskim uvjetima čempres star oko 300 godina mogao bi imati prsni promjer debla od najmanje jednog metra, dok bi stablo staro oko 150 godina obično dosezalo promjer do 60 centimetara.

Međutim, to nije slučaj s čempresima u Saborskom. Najveći primjerak, od ukupno petnaestak stabala, mogao bi biti star više od 100 godina, a prsni promjer njegova debla iznosi oko 40 centimetara. Takav sporiji rast vjerojatno je posljedica znatno hladnije planinske klime i nepovoljnijih uvjeta u odnosu na mediteransko područje.

Budući da nemam pouzdan podatak o njihovoj stvarnoj starosti, ove procjene treba uzeti s određenom dozom rezerve.

P.S.

"Na području Like Hodaci se prvi put spominju u naseljavanju nakon oslobođenja od Turaka krajem 17. st. Tako su navedeni u grupi od desetak hrvatskih prezimena koja su iz primorja naseljana područje Pazarišta. Hodaci u Liku dolaze iz Vinodola."