U subotu 2. rujna u Saborskom će se s početkom u 10:00 sati održati pobožnost Križnog puta. U petak 8. rujna je blagdan Rođenja BDM, sv. misa će biti u našoj kapelici, a počet će procesijom od glavne crkve s kipom Majke Božje u 17:30. U subotu 9. rujna je Dan hrvatskih mučenika na Udbini, za ovo hodočašće je organiziran autobus koji kreće iz Plaškog.
Srednjovjekovni prikaz hrvatske županije Krbava i Udbine, 1301.
SVI MORAMO BITI UDBINA
Na današnji dan, 29. kolovoza, obilježavamo Dan hrvatskih mučenika, manifestaciju koja se održava na kršćanski blagdan Pogubljenja sv. Ivana Krstitelja.
Manifestacija se tradicionalno održava u mjestu Udbina u Lici. Zašto?
Udbina je mjesto u povijesnoj Krbavi, iznad Krbavskog polja, koje se najranije spominje 1185. kada počinje stolovanje krbavskog biskupa na Udbini. Bila je utvrđeni grad knezova Kurjakovića koji su iz nje vladali čitavom Krbavom i Psetom (dolina rijeke Sane u današnjoj BiH), a podno nje se 9. rujna 1493. odigrala čuvena i tragična Krbavska Bitka.
Kako Krbavsku bitku obilježavamo za desetak dana sada se nećemo baviti tom temom, već temom Udbine kao takve - mjesta koje je simbol hrvatske sudbine kroz povijest.
Udbina je u noći s 13. na 14. prosinca 1942. ostala bez svoje hrvatske većine, starosjedilaca Ličana čakavskog dijalekta i ikavskog izgovora, te je iduće 53 godine ostala u rukama sasvim novog faktora, Vlaha štokavskog dijalekta i ijekavskog izgovora koji se u posljednje vrijeme izjašnjavaju isključivo kao pripadnici sasvim nove i vrlo udaljene nacije sa istoka.
Ako pogledamo bilo koju kartu Hrvatske od nastanka prvih kneževina u 8. stoljeću do 2017., vidimo da je Udbina takoreći geografsko srce svih hrvatskih država - i kneževine Bijele/Primorske Hrvatske (753. - 925.) i jedinstvenog Hrvatskog Kraljevstva (925. - 1102.) i Kraljevine Hrvatske pod Arpadovićima (1102. - 1301., kada je i napravljena ova karta), i Kraljevine Hrvatske i Dalmacije pod Anžuvincima (1301. - 1386.), i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1386. - 1918.), i Banovine Hrvatske (1939. - 1941.), i Nezavisne Države Hrvatske (1941. - 1945.), i ZAVNOH-ovske Hrvatske (1945. - 1990.) i Republike Hrvatske (1990. do danas).
To naše srce, središte čupali su nam Turci Osmanlije (1493. i u prekidima sve do 1699.) a nakon njih spomenuti Vlasi koji su došli kao prethodnica (akindžije) turske vojske te u drugoj polovici 19. stoljeća pristali uz sebi srodnu, pravoslavnu državu koja je nastala 1878. godine - Srbiju.
Kako tako udaljene zemlje kao što su Turska i Srbija mogu svojatati Udbinu stoljećima?
Jesti li ikada čuli za primjer da Francuska i Njemačka svojataju London, ili da Italija i Slovenija svojataju Zagreb?
Udbina ne može biti dio niti jedne države koja je više od 500 km udaljena od nje. Nažalost - ima mnogo onih koji tvrde suprotno.To je ujedno i odgovor zašto se baš na Udbini sjećamo hrvatskih žrtava kroz stoljeća. Nije ona pretrpjela gora stradanja od ostatka Hrvatske niti je na njoj okrunjen neki kralj - ona je jednostavno zaboravljena u vremenu kao i većina malih mjesta, ona je mjesto kojim je do 5. 8. 1995. vladao vlaški ISIL, teroristička i međunarodno nepriznata skupina šumskih drvosječa s bradama i noževima za klanje.
I baš zato, u osvit nekih novih ISIL-a i terorističkih bandi - svi moramo biti spremni. Svi moramo biti Udbina.
Komentari
Od 2012. se križni put održava prve subote u rujnu, iste te godine je bilo kišno, samo je dva puta bilo sunčano (2013. i 2016.). Zbog lošeg vremena križni put je 4 puta održan u crkvi, uključujući i ovogodišnji.
Praćenje meteorologije je također važno ukoliko želimo odabrati najpovoljnije vrijeme za pobožnost na otvorenom.