ŠTIT: Štit podijeljen na plavo i crveno polje s dvije smotane srebrne zmije s crvenim bodljikavim jezicima između čijih je glava srebrna šesterokraka zvijezda. NAKIT: Iz kacige izrasta srebrni lav sa savijenom sabljom; lav u šapi drži odrubljenu tursku glavu.
PLAŠT: Plavo - srebrni i crveno - srebrni.
Car Franjo Josip podijelio je austrijsko plemstvo i grb s pridjevkom "Brinjograd", 6. lipnja 1882. godine Karlu Sertiću - Brinjogradskom, iz Jezerana, zapovjedniku 78. Ugarsko-slavonske regimente pješačkog bataljuna iz Osijeka.
Sertići se put se spominju u popisu senjske uskočke posade 1540. Spominju se i u dokumentima 1645. godine prigodom dijeljenja brinjskog zemljišta između starosjedilaca Hrvata i doseljenih pravoslavaca.
Tom se prigodom spominju plemići i odličnici Sertići, Holjevci, Mesići i Vučetići. Sertići vode podrijetlo iz Udbine, a u Gacku su se (Sinac i Brinje) naselili nakon Krbavske bitke 1493. godine.
Dala je nekoliko istaknutih graničarskih časnika, koji su služili u raznim dijelovima Senjske kapetanije, a kasnije uglavnom u postrojbama Otočke graničarske pukovnije, ali i šire.
U popisu senjske vojne posade iz 1540. godine spominju se dva niža časnika, Ivan i Toma, a u brinjskoj vojnoj posadi također je bilo nekoliko članova obitelji Sertić.
U brinjskom tvrđavnom naselju imali su god. 1701. pet porodica. (Ljubović).
Zemljišne knjige Ogulinske regimente za Stajnicu iz 1780. god. sadrže podatke za 14 kućnih zadruga.
Prema popisu stanovništva iz 1930. godine, u Brinju je živjelo 140 članova ove obitelji, u Brodu 31, u Udbini 25, Podlapači 22, Brodu 31, Našicama 15, Glini, Kostajnici i Vinkovcima po osam, Gradišci sedam, Virovitici šest, u Đakovu, Kutini i Novskoj po četiri, u Slatini tri, Petrinji dvije te u Miholjcu, Valpovu, Viru, Vukovaru i Županji po jedna obitelj.
Nakon oslobađanja Hrvatske od Turaka u 18. st. Sertići se naseljavaju na oslobođena područja Krbave, Like i Korduna (Udbina, Breštane, Sertić Poljana, Podlapac i Plitvički Ljeskovac (Korenica), Drežničko Selište (Slunj), Gospić, Saborsko, Podlapaču...)
U 19. st. značajnije naseljavaju područje Banovine: Sisak, Hrastelnicu, Komarevo, Slovince, Sunju, Timarce, Tišinu, Budaševo, Novo Selo, Galdovo, Topolovac. U manjem broju naseljavaju Novsku i okolicu.
Krajem 19. i početkom 20.st. naseljavaju se u Slavoniju, Podravinu, Podunavlje i ostale krajeve Hrvatske, Bjelovar, Brekinska (Pakrac), Cernu, Vođice i Komletince (Vinkovci), okolicu Nove Gradiške (Starci, Vrbova), Crni Potok, Donje Andrijevce, Grabarje, Podvinje, (Đakovo), Đakovo, Daruvar, Đurđevac, Gola, Sigetec i Peteranec (Koprivnica), Zaistovec (Križevci), Gudovac (Bjelovar), Hrastin (Osijek), Karlovac, Kutinu i okolicu, Levinovac, Rodin Potok (Virovitica), Markovac i Martin (Našice), Osijek, Rijeku, Sladojevački Lug (Podravska Slatina), Požegu, Šarengrad (Vukovar) i najviše u Zagrebu preko 150 obitelji.
Poznat je u umjetničkim krugovima Artur Sertić, rođen u Podlapcu 1898. godine, a umro u 1997. godine u Saugatucku u SAD-u. Njegovo je pravo ime Marko Sertić. Kao slikar prihvaćao je razne slikarske poslove, a najviše se istaknuo muralima: crkva Presvetog Srca Isusova u Chicagu, nekoliko poslovnih tornjeva u Detroitu, glavni ured Hrvatske bratske zajednice u Pitsburghu, a najradije je oslikavao unutrašnjost crkava. Tijekom boravku u rodnom Podlapcu, 1930. godine, oslikao je muralima s biblijskim temama unutrašnjost crkve Svetog Jurja.
Slikarica Zdenka Sertić, rođena u Zelini 1901. godine, a umrla u Zagrebu 1996. godine, izravni je potomak plemićke obitelji Sertić iz 18. stoljeća. Umjetničku akademiju završila je - u Zagrebu, u klasi profesora Ljube Babića. Usavršavala se u Parizu i Berlinu, a cijeli je radni vijek provela u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Kao slikarica izlagala je s grupom "Zemlja". Sudjelovala je na više izložaba u svijetu i bila suradnica Leksikografskog zavoda.
Obiteljski nadimci: Zidari, Porkulice, Tomini, Roznik, Od bunara, Tikvice, Valini, Kunote, Matešini, Aralice, Tamburi, Štanjac, Zorjani, Pruderi, Božići, Jurumi-Tišljari, Jurumi, Božićkov-Vuksan, Frankovi, Miši i Zlatnaci-Mački. U zaselku Sveti Petar nadimci su: Zgrabe, Miši, Aralice, Kikete i Mijati..
Kod Plitvičkih jezera nalazi se selo Sertić Poljana, koje je svakako dobilo ime po ovoj obitelji.
(Original grbovnice s grbom i poveljom o dodjeli plemstva bio je u posjedu obitelji Karla Sertića, general- majora u Zagrebu, a sad se originalna grbovnica s grbom nalazi u posjedu Mladena Sertića iz Siska, rodom iz Jezerana).
Komentari
Bome ima nas.
Hvala na iscrpnim podacima. Ima Sertica i u Vojvodini. Bio jednom i jedan ministar.