Uz dostupnu literaturu, temeljito su analizirani svi crteži na kojima je prikazana jesenička tvrđava. Nažalost, nije pronađen niti jedan crtež koji prikazuje stranu tvrđave okrenutu prema Boriku.
Iz crteža i slika kao i mjerila na nekima od skica dade se zakljčiti da je kaštel građevina četverokutnog izgleda. Utemeljen je na živom kanemu, ili temelji morajun biti duboki jer se znalo dogoditi da neprijatelji potkopaj prolaz ispod temelja i tuda provali. Zidovi su podignuti od jeseničkog kamena, a bili su debeli od 80 do 100 cm.
Približno kao što u Jesenici napravi kuću, štalu i dva šajera, pa unutar toga nastani ograđeno dvorište, takvo je dvorište postojalo i unutar kaštela. Vanjske dimenzije građevine bile su 100 x 120 m, širina same zgrade 12 m, što znači da su dimenzije dvorišta bile 76 x 96 m. Unutar dvorišta postojali su šterna i perivoj, koji je osiguravao ugodan boravak. Budući da je pokraj kaštela postojala pitka i stalna voda, šterna je podignuta zato da se nađe ako zatreba, odnosno zbog sigurnosti akoje kaštel opkoljen.
Prema rijeci Jesenici kaštel je bio katna građevina i krilo u koem se stanovalo. Na crtežima se ne vide prozori na donjoj etaži. Pravilo je bilo da se prozori ostavljaju prema dvorištu.
U tadašnje vrijeme gradili su se kašteli s međukatnim razmakom od četri metra. Tako je bilo i s jeseničkim kaštelom, što znači da je njogova visina od temelja do krova, iznosila osam metara.
Na starijim skicama nije bilo puta kojim se danas prolazi od pilane do škole, a po svoj prilici je podignut oko 1630. godine.
Glavni ulaz u zgradu vodio je iz smjera mosta. Postojala su masivna ulazna drvena vrata i u njima jedna manja.
Krov je bio slaba obrambena točka jer je bio od šindre pa se lako zapali pogotovo ako se osvajač koristi vrelom smolom.
Tvrđava u Jesenici začeta je kao civilna građevina, a kasnije je postala vojna, pa su zbog toga i dodavani neki obrambeni elementi.
Sedam godina nakon izgradnje, kada je već postalo jasno da se građevina neće koristiti za civilne nego za vojne potrebe, kaštelu su dograđene polukružne kule (bastioni), jedna na istočnoj i druga na zapadnoj fasadi, te manja kula okrenuta prema dvorištu (sl. 52)
Sl. 52
Oko 70 metara istočnije od tvrđave prokopan je kanal koji se u slučaju potrebe punio vodom. Prema rijeci njegova je dubina 20 m, a širina u gornjem djelu 8 do 10 metara. Zbog obrušavanja obala, njestimično je podzidan (sl. 53)
Sl. 53
Na Sl. 53 je zamjetno da se pokraj puta od mlina prema školi (uz rub slike) pojavljuje jedna zgrada koje do sada nije bilo (dva čardaka koja su nadzirala okolinu i odvijanje prometa bili su bliže tvrđavi). Ta je zgrada postala kasnija Šainovićeva kovačnica, koja je spomenuta zbog vrhunskih rukotvorina.
Uvećavanjem ove slike, ili pojedinih njezinih djelova, jasno se vidi gdje su točno postojala gradska vrata i kakva je njihova proporcija u odnosu na fasadu. To se odnosi i na spomenuti kanal između Jesenice i Jezera/Pricinke. U slučaju da ga arheolozi počnu otkopavati sa uvećane slike točno se vidi gdje bi iskop trebao biti. Kanal nije bio ravna crta, kakvim se očekuje. Prvo je išao paralelno s obalom a skreće u blagom luku oko 50 metara dalje. Zapravo kanal nikada nije potpuno zatrpan, a put prema pilani presjeca ga gdje su na istome mjestu udubljenje i zavoj.
Slika je pouzdana predodžba prostora pa se može zapaziti da je naslikana u ljetno doba jer je puno lista a vodostaj je plitak. Zbog toga obrambene konture vode nisu osobito naglašene.
Propadanje tvrđave začeto je nakon preseljenja škole u novu školsku zgradu, da bi već 1937. godine poprimilo velike razmjere.
Oko 1960. iz zidova je vađeno kamenje za privatne potrebe. Tadašnje parole bile su tvrđavu treba srušiti jer nekome može pasti cigla na glavu. Posljednja je nestala zapadna kula. oko 1962. godine.
Izvor: Rade Knežević - Lička Jesenica, Rijeka 2015. (str.109-112).
Nova škola u Jesenici se počela graditi 1920. a otvorena je 1924. te godine je upisano 65 učenika
Približno ista pozicija snimanja fotografije s obzirom na položaj Kapele u pozadini, samo je krajolik obrastao raznim raslinjem. Izvorna fotografija je snimljena s pozicije između kameng mosta i puta za pilanu, gledano s desne obale rijeke Jesenice prema pilani... Danas je takvu fotografiju nemoguće napraviti iz jednostavnog razloga što na tom mjestu raste šuma
Mjesto gdje je nekada bila tvrđava. Prva škola u Jesenici je otvorena upravo u njoj, najprije u jednoj, a potom u dvije prostorije.
Rukavac Jesenice - jezero
Prostorije sraroga grada u kojima se održavala nastava gleale su prema Momčilovićima i jezeru
Pogled na Kapelu i rijeku Jesenicu s mjesta zapadne kule
Mjesto na rijeci gdje je nekada bio most, odmah preko rijeke je češina pilana
Panoramski pogleg ispod Borika s ceste za Saborsko na dio Jesenice. Desno od jezerca, ispred ruševne zadružne zgrade, odmah povrh pilane, je mjesto gdje je stajala jesenička tvrđava. Kanal koji je prokopan u obrambene svrhe je protrzao se od korita Jesenice 100 metara nizvodno od pilane preko današnjeg puta za pilanu prema jezercu najkraćim putem.
