Saborsko_Tomsic.xls
Saborsko_Antolic.xls
Antolići su inače bili malobrojna obitelj. Danas u Saborskom više nema Antolića, poslijednji/nja Antolić je umrla 70-tih godina prošlog stoljeća, a ostali su odselili ranije. Antolići su imali kuću u blizini današnje ambulante, na mjestu gdje su danas rakinićevi - Grdići.
Antolići potječu iz Bosiljeva (1684. Joannes Antolich). Kao komorski kmetovi naseljeni su u Saborsko, u donje selo, gdje je 1775. postojala jedna kuća Antolića. Kovačići su bili razgranati rod u Gorskom kotaru i gornjem Pokuplju, većinom povratnici iz Kranjske u XVII. st. Prema Ivanu Buriću, Kovač je gerovsko prezime, a Kovačića ima na severinskom i bosiljevskom području. Nalazimo ih u selima duž obje strane rijeke Kupe. U urbaru za vlastelinstvo Poljane u Beloj krajini 1576. zabilježeni su kmetovi Andre Kovačić i Toma Kovačić u selu Jelenja vas pri Predgradu (Anndre Khouatschitsch, Thomas Khouatschitsch). Na Dolskom potoku pod gradom Poljane upisan je mlin koji je držao Lenmntsche Khouatshitsch. U urbaru „gospodstva“ Vinica iz 1674. spominje se Toma Kovačić u selu Vukovci na Kupi (Wolffsdorff). Na desnoj obali Kupe spominju se u urbaru za vlastelinstvo Bosiljevo 1650. u selu Dugače (Ivan Kovačić), Fratrovoj vasi (Grgo Kovačić) i Žubrincima (Mihalj Kovačić). Na severinskom području to su 1670. bili Petar Kovačić iz Joseunicze i Blaž Kovačić iz Lesnice (danas Lesci na Kupi kod Lukovdola). Kao komorski kmetovi naseljeni su u Saborsko. Jedna njihova kuća zabilježena je 1775. u donjem selu.
Marko Šarić
PREZIME: Nastalo je od rodonačelnikova osobnog imena Tomša koje je izvedenica od svetačkog imena Tomaš/ Toma. Tomšina djeca su Tomšíći.
ROD: Postoji više nesrodnih rodovskih zajednica istog prezimena rasprostranjenih većinom na području Čakovca, Rijeke i Virovitice.
Moguće je da je najstarija rodovska zajednica Tomšića ona koja je nastala u 15. st. na području srednjovjekovne modruške županje. Prvi put se spominju u Modruškom urbaru iz 1486. koji bilježi dva kmeta: u selu Krakaru (u Drežničkom polju u Velikoj Kapeli): Mihac Tomšić ima zemlje dni 15 i sinokošu, služi zlata jedan, ta je Jurka Hodkovića; u selu Gojmerju (današnje Gomirje): Jure Tomšič ima zemlje dni 15, malinišća peti del, služi zlat jedan, a nigda povozom.
Tijekom najžešćih turskih ratova u 16. st. mnogobrojni su se Tomšići iselili u današnju Sloveniju gdje su danas vrlo rasprostranjeni u svim slovenskim regijama.
Krajem 17. st. jedan rodovski ogranak seli se u selo Saborsko (44-7), južno od Plaškog; gdje razvija osrednje rodovsko naselje.
Nakon velikih seoba Tomšići su ostali malobrojni u ogulinskom kraju. Zemljišne knjige (1775.) sadrže podatke za jednu kućnu zadrugu u Oštarijama (Mate).
Tomšići sudjeluju u velikom iseljeničkom valu ogulinsko-modruškog stanovništva u SAD (1890.-1914.). Prvi iseljenik je Mijat (rođ. 1863.) iz Oštarija koji se iselio 1900. Tomišići se trajno naseljavaju u ogulinsko-modruškoj koloniji u McKeesportu (Pennsylvnija).
U ogulinskom kraju Tomšići su malobrojni, stanuju tradicionalno u oštarijskim zaseocima Šušnjevu Selu i Čakovcu (5-2).
Hrvoje Salopek
Ogulinsko – modruški rodovi 2007., 440
Tomšići su također stari Modrušani. U urbaru 1486. zabilježeni su kmetovi Mihac Tomšić u selu Krakaru i Jure Tomšić u Gojmerju. Prezime je patronimsko, nastalo od imena Tomaš. Tomšići se pred osmanskom opasnošću također najvećim dijelom iseljavaju u Kranjsku, posebno u Belu krajinu (tzv. „kranjski Hrvati“). U urbaru za vlastelinstvo Metliku iz 1593. spominju se kmetovi Mihalj Tomšić (Myhel Thomsych) u selu Dragovanja Vas i Petar Tomšić (Peter Thomsych) u selu Dolenja Paka. Bilo ih je i u Vinici koja je tada potpadala pod isto „gospodstvo“. Tomšići su se izgleda tek 1740-ih doselili u Saborsko, i to izravno iz Kranjske. Tada su ogulinski kapetani naselili po jednu obitelj u Saborsko i Oštarije. Naseljeni su u saborsko gornje selo. Prema evidenciji iz 1775. bila je po jedna kuća ili zadruga Tomšića u Saborskom i Oštarijama. Među starosjedilačke rodove koji potječu iz drugih dijelova Hrvatske, ubrajamo Bićaniće, Sabljake, Štefance, Vukoviće i Žagroviće. Bićanići su bili izbjeglice s bihaćkog područja. Prezime je ktetičko, izvedeno iz imena mjesta ili kraja podrijetla. U tvrđavnom naselju Prozor kod Otočca 1540. zabilježen je jedan haramija s prezimenom Bihćanić. Na brinjsko tlo dolaze u XVII. st. Početkom XVIII. st. jedan brinjski ogranak Bićanića naseljava se u Dabar, a drugi u Saborsko. Podižu tada kuće u dabarskom i saborskom Varošu. U Orihovom Selišću 1776. zemlju je uživala zadruga Bićanića koja je ubilježena pod k. br. 26 u Saborskom. Bićanići iz Saborskog naselili su krajem XVIII. st. Poljanak i Smoljanac.
Marko Šarić
Komentari