U vrijeme naseljavanja u Liku i Krbavu, ti su “njemački” Kranjci već bili potpuno slavenizirani, razlikovali su se još jedino specifičnom antroponimijom koja je podsjećala na njihove etničke i kulturne korijene. Riječ je o prezimenima: Fink, Kajfeš (Kaifess), Piršlin (Pirslin), Portner, Rožman (Rosmann), Šneperger (Schneberger), Špehar (Späher), Štajduhar (Staudocher), Štrk (Sterk). Conjar (Zollner).
Kao prvi Štrci u Saborskom spominju se Luka 1769/1834. i Marko 1795/1844. te njihove supruge Jelena i Kata. U crkvenim njigama nema podataka o njihovom vjenčanju niti o roditeljima. Prema gore navedenim podacima moglo bi se zaključiti da su Luka i Marko bili prvi Štrci u Saborskom.
Luka i Jelena su imali samo sina Luku koji je oženio Katu Štefanac s kojom je imao sedmero djece: sin Josip im je umro s 20 godina, Jelena je umrla kao beba, Ivan je oženio Rožu Malkoč, bio je graničar, Petar je oženio Magdalenu Sertić, Matija je umrla s 12 godina, Jakov je oženio Anu Špehar, drugi Josip je umro s 6 godina.
Marko i Kata su imali petero djece, Fabijana, Magdalenu, Ivana, Anu i opet Ivana. Fabijan i Magdalena su doživjeli zrelu dob i imali su svoje potomke, Ivan je umro s dvije godine, Ana je umrla s 11 godina, a drugi Ivan je umro s 25 godina. Fabijan Štrk i Vinka Bićanić su imali 12-ero djece, u ovoj tablici postoje podaci za samo četvero njihove djece i to za Ivana i Marka koji su umrli kao jednogodišnje odnosno dvogodišnje djete i za Josu koji je oženio Anu Conjar i za Marka koji je oženio Katu Malkoč. http://www.saborsko.net/doc/Saborsko_Strk.xls
Prezime Štrk (Sterk) u modernoj Hrvatskoj
Prezime Štrk u Hrvatskoj nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Slunja. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Glini.