Ispis
Hitovi: 6262

Jaga Sertić, kćer Josipa Sertića i Ane Špehar, udaje se za Tomu Matovinu, kbr. 48 (tada kbr. 404). Jagina obitelj u vrijeme udaje živi na kbr. 401.

Ovaj podatak sam izdvojio iz tablice zbog kućnih brojeva 401 i 404, jer smatram da su se ti brojevi, ili jedan od njih (401), tada nalazili u Sertić Poljani koja tada, a i danas pripada Župi Saborsko, a podaci su iz crkvenih knjiga. Isto tako mi je zanimljiv podatak o Tomi Matovini koji ženi Jagu Sertić, a živi na kbr. 404. što bi moglo biti da je Tomo iz Matovinske Lisine. Kućni brojevi u Ravnom Lugu su bili oko 300, u Čorkovoj Uvali između 350 i 400, pa sam slijedom toga zaključio da su se kbr. preko 400 mogli nalaziti u Sertić Poljani...!?

(na fotografiji gore svadba u obitelji Sertić)

Sertići su bili uskočko-vlaškog porijekla i primjer su hrvatske asimilacije. Prvi put se spominju u popisu senjske uskočke posade 1540. Poslije su prešli u Brinje i obnašali niže časničke dužnosti. Iz Brinja naseljavaju Krbavu krajem 17. stoljeća. Prema popisu iz 1712. živjeli su u Podlapcu (3 kuće) i Udbini (2). 

Župa Saborsko je krajem 19-og i početkom 20-og stoljeća bila vrlo prostrana župa, obuhvaćala je sve zaseoke od Skrade, središnjeg djela Saborskog, Vuković Kapela, Biljevine, Kuselja, Ravnog Luga, Čorkove Uvale, Sertić Poljane, a možda i Poljanka i Matovinske Lisine.  http://www.saborsko.net/doc/Saborsko_Sertic.xls

Podatke prikupila:  Sue O'Reilly.

Sertići u Hrvatskoj su Hrvati, većim dijelom iz okolice Slunja. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Zagrebu i u okolici Senja. U Sertić Poljani u okolici Otočca gotovo svaki stanovnik prezivao se Sertić.