Naslovnica
Boris Nikšić: Doseljavanje Vlaha u ogulinski kraj u ranom novo vijeku
- Hitovi: 552
Doseljavanje Vlaha na hrvatske prostore pa tako i na šire područje Ogulina, prekretnica je u promjeni dotadašnje etničke i vjerske strukture tog područja. Vlasi su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa (Cincara, Morlaka i drugih) s prostora jugoistočne Europe, potomaka rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana. Naseljavanje tih nomadskih naroda, koji u vjerskom smislu većinom pripadaju istočnom (pravoslavnom) obredu, posljedica je osmanskih osvajanja, a njihova uloga bila je, uz to da se demografski obnove ratom opustošeni prostori, i čuvanje granice prema Osmanskom Carstvu. Posljedica naseljavanja bila je velika promjena etničke, konfesionalne i jezične strukture prostora koji naseljavaju (posebice kad se uzme u obzir razdoblje prije osmanskih osvajanja) pa tako i ogulinskog kraja, odnosno Ogulinske pukovnije kao sastavnog dijela Vojne krajine.
Prije nego što se počne govoriti o doseljavanju Vlaha u ogulinski kraj, treba razjasniti terminologiju. Pod ogulinskim krajem ovdje razumijemo područje bivše općine Ogulin, u opsegu u kojem je postojala do 1990., a osim grada Ogulina obuhvaćala je i sva naselja od Ličke Jesenice na jugu do Ponikava na sjeveru, od Tomića i Jasenka na zapadu do Tržića Tounjskog na istoku, što znači da su u općini Ogulin bila i veća naselja poput Tounja, Oštarija, Plaškog i Modruša. Pod ranim novim vijekom razumijeva se razdoblje između 1500. i 1700.
„Vlah“ je pak višeznačan pojam. Povijest Vlaha na Balkanskom poluotoku ide sve do razdoblja Rimskog Carstva. Nakon što su Rimljani zavladali područjem Ilirika, Mezije i Trakije, došlo je do romanizacije velikog dijela starosjedilaca tog područja, što znači da su stanovnici tih krajeva prihvatili latinski jezik, a izumrli su stari predrimski jezici kojima su prije toga govorili (o njima se pak vrlo malo zna, gotovo ništa). Jedini ostatak predrimskih jezika na tom području je albanski jezik. S dolaskom Slavena na Balkanski poluotok, u 6. i 7. stoljeću n. e., ti Romani (romanizirani starosjedioci) iz Ilirika, Mezije i Trakije potisnuti su u planinska područja, gdje su se počeli prakticirati skoro isključivo pastoralni način života. Ti pastoralni Romani u srednjem vijeku su postali manjinska etnička skupina koja je govorila određenim lokalnim varijetetima vulgarno-latinskog jezika, a živjela je okružena govornicima slavenskih jezika te albanskog i grčkog jezika. Govornici slavenskih jezika obično su te Romane nazivali Vlasima,1 dok su oni sami sebe nazivali raznim izvedenicama latinske riječi Romanus.2 Skupine Vlaha (koje su ponekad nazivali i Aromunima) imale su svoja pastoralna naselja, često nomadskog ili polunomadskog (transhumantnog) karaktera od Peloponeza u Grčkoj do Panonske nizine. Jedan dio Vlaha prešao je na područje nekadašnje rimske Dacije, tj. Vlaške nizine, Moldavije i Transilvanije, te su ondje postupno formirali rumunjsku naciju. Današnji Rumunji predstavljaju etno-jezični kontinuitet srednjovjekovnih Vlaha.3
Jama Balinka
- Hitovi: 4259
Naime jučer je na fb profilu Općine Saborsko objavljeno par redaka teksta i jedna slika o jami Balinki, ja sam ispod toga napisao komentar u kojem sam dodao još nekoliko podataka, taj moj komentar je netko od administratora odmah obrisao (ima ih troje). Jutros sam, kao odgovor na komentar "Etno šindre Saborsko" da bi bilo dobro napisani nešto i o povijesti jame, dodao link na ovaj članak, nakon čega su i to obrisali i blokirali (zabranili) mi pristup njihovom profilu. I to je obrisao netko od administratora, samostalno u ime Općine, bez opravdanog razloga. Evo neka se administratori fb. profila Općina Saborsko malo educiraju. Jer očito trebaju još puno toga naučiti. (I.M.)
Jama Balinka nalazi se na 737 m nadmorske visine u srcu šume Pištenik (822m), općina Saborsko. Najlakši pristup do jame je sa ceste Plaški – Lička Jesenica iz sela Begovac (Vezmari), šumskom cestom 3 km prema Pišteniku i još 500 m pješice desno (istočno) kroz šumu.
Do 1960. godine jama Balinka je bila gotovo nepoznata speleolozima u Hrvatskoj. Te godine zabilježen je prvi pokušaj spuštanja u jamu dvojice alpinista iz Zagreba.
Danas je u Saborskom zbog jednog hitnog medicinskog slučaja intervenirala Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS)
- Hitovi: 818
Kamp u Saborskom - Iako je otvorenje najavljeno za 1. srpnja još nema kampera ...?
- Hitovi: 735
Prije dva dana je postavljena reklamna ploča s natpisom CAMPING,a ispod " Primavera Plitvice" ...!??? Vrijeme je inače sunčano, a noćne teemperature su ugodne, tako je jutros na meteo postaji "Biljevina" izmjereno 17.8 °C u 05:48.
Jeftina samopromidžba u nedostatku boljeg
- Hitovi: 441
Hrvatska postaje prepoznatljiva po svojim političkim mediokritetskim odabranicima koji, u nedostatku realiziranih kompleksnih projekata koji stvarno zaslužuju pažnju javnosti, u medije guraju vijesti o aktivnostima koje pripadaju skupini redovnih dnevnih radnih aktivnosti. Sjetimo se službenog otvorenja i presijecanja vrpce 2 m2 asfalta pored škole u Korenici, koje je izazvalo opće poznati performans današnjeg načelnika Općine Plitvička jezera. Nedavno je Ličko - senjski Župan službeno presjekao vrpcu za novi bankomat u Gospiću. I evo, nismo dugo morali čekati. Sanirano je 90-tak metara mosta u NPPJ. Za prosječnog čitatelja potonja vijest je zanimljiva no valja naglasiti kako se radi o svakodnevnoj aktivnosti djelatnika Odsjeka za održavanje mostova i staza koji u jednoj godini izmjene i do 300 metara komplekse posjetiteljske infrastrukture. Ta kao i slične vijesti postaju otužne ako u jednadžbu (ne)uspješnog upravljanja stavimo varijablu prihoda JU, s jedne strane, te broj oronulih kapitalnih objekata obnovljenih u 1,5 mandata aktualnog ravnatelja. Rezultat je ništica, jer sve što se množi i dijeli s ništicom je ništica. I dalje gledamo otužan izgled arhitektonskog remekdjela hotela Plitvice, nagužvanu administraciju JU u oskudan broj radnih kvadrata, u ratu porušen i popljačkan logistički centar Prijeboj, posve devastiranu i pravno-imovinsko neriješenu Vilu Izvor. I vrlo važno, JU i dalje nema izmjene i dopune Prostornog plana koji je trebao biti odavno dovršen i s kojim je trebalo ograničiti apartmanizaciju NP i posljedično nesagledive posljedice zagađenja otpadnim vodama. U stvari, ravnatelj se ne može pohvaliti niti s jednim hvale vrijedim projektom u kojem bi on osobno iskazao svoje upravljačko umijeće.Akcija uređenja Vrilca
- Hitovi: 559
Dogovorili se u petak o ovoj akciji i danas već na terenu. Iz Štrkova smo se niz Bukovaču spustili do Vrilca otkud se nekada ovaj dio Saborskog opskrbljivao pitkom vodom, koja se iznosila u vučijama na leđima uz pomoć užadi. Ovdje se pojilo i blago, a žene su donosile robu na pranje, pa onako mokru su same nosile nazad uz Bukovaču, ako nisu imale magarca. Još ima i onih koji se sjećaju tzv. močila, proširene ustave vode gdje bi se namačala konoplja. Po pričama starijih, močila na Vrilcu su bila nizvodno. To je bila samo jedna od faza u složenom procesu proizvodnje kudjelje od koje su se tkale plahte i razni odjevni predmeti.
Do močila još nismo stigli, a planiramo jer je pod velikom travom koju danas nismo stigli ukloniti. Danas nam je bio plan napraviti mostić koji metar nizvodno od samog Vrilca, pokositi nabujalu travu, i čim više očistiti cijeli prostor oko Vrilca.
Na samom dnu puno je taloga od pijeska, a preko njega zemlje koju su donosile kišne bujice. Na slikama se vidi razlika, oko samog Vrilca je bijelo, nakon temeljitog čišćenja te male površine, a sve ostalo je onako sivo ili crno od zemlje. Malo smo otkopavali obale i tražili stari kamen kojim je sve ovo bilo omeđeno.
Došlo nas je šest momaka radili smo punih pet sati, plus pola sata silazak i cijeli sat povratak uz Bukovaču onako smoreni. Obadi su nas napadale sa svih strana, izgleda nisu dugo imale obrok, mi smo im bili prava poslastica. Posla još ima na čišćenju dna potoka i otkopavanju obala sve do kamena koji je ograničavao ovaj "bazen", tj. prostor s vodom.
Tekst i fototo: Josip Anušić
Farma magaraca u Biljevini
- Hitovi: 599
OPG Ivan Matovina (Ivan i Matea) odnedavno uzgajaju magarce na svom imanju u Biljevini. Pred objektivom su pristojno pozirali: Jopa, Cvitko, Mei, Dijana i Lea.
Vrijeme poluoblačno. Najniža dnevna temp. 20.7 °C u 07:20, najviša 28.5 °C u 14:39, vlaga 65%, vrlo sparno.
Danas je u Saborskom bilo sparno
- Hitovi: 301
Najniža dnevna temp. 15.7 °C u 05:45, a najviša 28.8 °C u 16:45. Temperatura i nije bila toliko visoka, ali je zato vlaga bila visoka 62 % što je stvaralo jako neugodnu sparinu.
Općina Saborsko uputila opomenu vlasnicima nekretnina radi neodržavanja, a ni sama nije napravila reda u svom "dvorištu"
- Hitovi: 610
Poštovani,
Kao vlasnici odnosno korisnici nekretnina na području Općine Saborsko, obavezni ste, sukladno članku 6. i 21. Odluke o komunalnom redu Općine Saborsko (Glasnik Karlovačke županije 35/19) , svoju okućnicu odnosno okoliš zgrade održavati urednima kao i neizgrađeno građevinsko zemljište . (saborsko.hr)
Ovako se općina Saborsko 25. lipnja 2024. putem svojih službenih stranica obratila svojim stanovnicima. Potpisujem svaku riječ, no ima jedan "problemčić"...! Dok općina Saborsko opominje vlasnike nekretnina da su obavezni svoju okućnicu odnosno okoliš zgrade održavati urednima, istu tu obavezu ne ispunjava u svom dvorištu, na svojoj parceli na kojoj se nalaze garaže komunalnog poduzeća. Na fotografijama možete vidjeti da je očišćen samo mali dio ispred garaža i malo sa strane, a ostatak parcele iza garaža je džungla.
U Saborskom je održana radionica na temu destinacijskog razvoja i korištenja vodiča "Saborka"
- Hitovi: 503
Dana 4.7.2024. u Saborskom je održana radionica na temu destinacijskog razvoja i korištenja vodiča "Saborka" namijenjena iznajmljivačima, vlasnicima OPG-ova, članovima lokalnih udruga i ugostiteljima.
Na radionici je predstavljeno korištenje vodiča Saborka za obilazak staze Izvor voda, njen koncept i uloga u destinacijskom razvoju, a konstruktivna rasprava donijela je i nove ideje za razmišljanje što je svakako i cilj održavanja ovakvih radionica.
Zahvaljujemo se svima na sudjelovanju i vidimo se uskoro na sljedećoj radionici!
Prošlo je tek mjesec dana kako je otvoren market Studenac u Saborskom, a već su se pojavile zlonamjerne pritužbe na djelatnice dućana
- Hitovi: 1366
Otvaranje trgovine Studenac u Saborskom je donijelo tri nova radna mjesta, što je od neprocjenjive vrijednosti za ovo opustjelo selo, jer su zaposlene mlade osobe koje u Saborskom žele ostati živjeti i osnovati svoje obitelji. Radi se o djeci hrvatskih branitelja koji su branili Saborsko i Hrvatsku pune četri godine i presretni su što će njihova djeca ostati svoji na svome.
Trgovina radi tek nešto više od mjesec dana, to je kratko vrijeme da se djelatnice kojima je ovo prvo radno mjesto nakon škole, u potpunosti uhodaju u posao, a već su se brže bolje pojavile tužibabe (drukeri) koji su svoju egistenciju i egzistenciju svoje djece već odavno osigurali na duži rok.
Zakonska obaveza je poslodavca da svom novom djelatniku da probni rok do šest mjeseci, pa dajmo im i mi barem toliko, nemojmo odmah na njih ići đonom pa se kasnije pitati zašto nam mladi odlaze iz Hrvatske, a dolaze Filipinci, Nepalci i Indijci.
Za sve nevolje mladih danas odgovorni smo svi mi. Nije bilo dovoljno obraniti Hrvatsku i onda lijepo, većinom zdravi, otići u mirovinu i uživati, ne vodeći računa kuda će ta Hrvatska otići. Danas vidimo kuda je otišla, nas Hrvata je milijun manje nego 1991. Tko je za to kriv? Krivi smo mi koji smo stvorili okvir Hrvatske, ali joj nismo dali sadržaj, štoviše nastupila je neviđena pljačka. Mnogi su se tako enormno obogatili kroz nezakonitu privatizaciju, ratno profiterstvo, zlouporabu ovlasti i položaja i na mnoge druge nezakonite načine i radnje.
Nisu za ovakvo stanje kriva djeca koja su rođena godinama nakon rata. Busamo se u braniteljska prsa, a što smo im ostavili? Opustošenu zemlju! I sam osjećam krivnju iako dajem sve od sebe na svom radnom mjestu već 40 godina.
Stoga sve vas koji dolazite u trgovinu molim za razumijevanje i strpljenje, neće vam pasti kruna s glave ako vas neka od djelatnica slučajno ne pozdravi, zatomite svoj ego u tom trenutku, jer to su još djeca i život je tek pred njima. Ja osobno na to ne gledam niti mi je to bitno u životu, jer ne lebdim u oblacima, nego čvrsto stojim na zemlji unatoč ovoj retardiranoj stvarnosti.