Naslovnica
Noćas je u Saborskom palo malo snijega
- Hitovi: 495
Najniža dnevna temperatura 0.7°C u 04:45
Zapisnik s 15.redovne sjednice općinskog vijeća općine saborsko od 21.3.2024.
- Hitovi: 880
Audio snimku s 15. redovne sjednice održane 21.3.2024., možete preslušati: OVDJE
Na sjednici Općinskog vijeća općine Saborsko sve odluke su prihvaćene jednoglasno, što govori da u Vijeću nema oporbe. Sjednicom je dominirao zamjenik načelnika Nikola Grba sa svojim upadicama, prijedlozima i kritikama prema svima, pa i prema izvršnoj vlasti kojoj i sam pripada zajedno sa načelnikom. Za mene osobno je bila zanimljiva točka RAZNO, pod kojom je vijećnik Sabljak postavio pitanje (53. min); tko je majci umrlog hrvatskog branitelja naplatio prijevoz od mrtvačnice do grobnog mjesta. Direktorica SABKOMA-a je odgovorila (54. min) da se ne naplaćuje prijevoz do grobnog mjesta nego korištenje kolica i da sve to spada pod stavku Korištenje mrtvačnice (što nije istina), te kako je to pitanje potakao netko zlonamjeran, tko ne voli SABKOM (58. min), u čemu ju je podržao i načelnik Općine, aludirajući na portal saborsko.net koji je 6. Veljača 2024. objavio članak na ovu temu. (Nemam ništa protiv nikoga na osobnoj razini, ali imam protiv laži i podvala!)
Proljetne razglednice iz Saborskog i Jesenice
- Hitovi: 515
Najniža dnevna temperatura jutros u Saborskom -1.5°C u 06:00. Osvanulo je vedro jutro, ali su ubrzo nebo prekrili tanki oblaci koji su se ubrzo počeli povlačiti prema istoku, a sa zapada stiže vedrina. Najviša dnevna temperatura 15.8°C u 15:19.
Hrvoje PETRIĆ: Tko su kranjci u Lici i Krbavi krajem 17. i početkom 18. stoljeća?
- Hitovi: 476
Hrvoje PETRIĆ, Pregledni rad
Filozofski fakultet, Zagreb
Zavod za hrvatsku povijest
Istraživanje pojedinih etnika krajem 17. i početkom 18. stoljeća na širem prostoru mletačkih, osmanskih i habsburških krajišta (Triplex Confinium1) predstavlja dugotrajnu i zahtjevnu obradu, a ovaj rad koji se odnosi na Kranjce možemo smatrati tek uvodom u buduća sustavnija istraživanja.
Polazeći u razmatranje etnika na prostoru Like i Krbave2, u ovom slučaju Kranjaca, moramo se suočiti s nizom problema. Miroslav Bertoša ustvrdio je da “u dosadašnjoj hrvatskoj historiografiji pojam identiteta nije znanstveno osvijetljen”, odnosno nije osvijetljen sa stajališta povjesničara. “Suprotno etimološkome značenju riječi, identitet neke skupine, etnosa ili naroda u povijesnom smislu ne predstavlja istovjetnost, kao što ni pojam identiikacije koji ga prati ne znači potpuno poistovjećivanje.” Činjenica jest da su hrvatski identiteti od ranoga srednjovjekovlja ostali do danas osebujan zbroj razmrvljenih identiteta dijelova hrvatskog etničkog prostora, koji su se u tim prijelomnim stoljećima uobličavali pod utjecajima golemih promjena na Sredozemlju, u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Retrospektivno promatrano, u povijesnim izvorima možemo naslutiti, katkad i fragmentarno dokumentirati obrise stvarnosti, no tu stvarnost možemo samo tumačiti, nikako ne i oživjeti u današnjem obliku.”3
Od kasnoga srednjeg vijeka cijeli je hrvatski etnički prostor bio poprište velikih promjenama. “Najteže posljedice izazvala su osmanlijska prodiranja nakon kojih su uslijedila pojačana migracijska pomicanja hrvatskog etnosa i nastavljene njegove kontinuirane seobe prema zapadu i sjeverozapadu uz istodobna useljavanja koja su najčešće korijenito mijenjala nekadašnji etnički, vjerski, kulturni pa i “mentalni” identitet na tim prostorima. Selidbene struje označavaju smjerove kretanja pojedinih većih i manjih skupina, katkad tek ponekih obiteljskih nukleusa ili pojedinaca, ali isto tako označavaju i “kretanje” identiteta. Istraživanje hrvatskog etničkog prostora pokazuje kako migracije slabe tradicionalnu opstojnost identiteta na nekome području, katkad pridonose i njegovom iskorjenjivanju, ujedno prenose identitete u mjesta seoba gdje se stari identiteti susreću s novima, prolaze fazama akulturacije i asimilacije da bi se protvorili u identitete novih i drukčijih odrednica.“4
Mnogi Hrvati ne znaju da potječu od naroda koji se danas veže za Srbiju: 'Dali su nam Starčevića, Matoša, ali i Pavelića'
- Hitovi: 480
Na spomen Bunjevaca većini će asocijacija biti Bačka i Vojvodina u Srbiji, gdje Bunjevci žive kao kompaktna etnička skupina. Manje je poznata činjenica da mnoge obitelji širom Hrvatske vuku porijeklo upravo od Bunjevaca. Kako su se našli u Srbiji (Bačkoj), otkud im ime i kad postaju dio hrvatske nacije, samo su neka od pitanja koja smo pretresli u razgovoru s docentom Markom Šarićem s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Dobar dio svoje 26-godišnje znanstvene karijere Šarić je posvetio istraživanju regionalne povijesti jugoistočne Europe i Sredozemlja u ranom novom vijeku (od 1500. do 1800.), s naglaskom na povijest vlaških društava dinarskog kulturno-povijesnog prostora, među koje spadaju i Bunjevci.
Na tu temu izdao je desetke znanstvenih radova, a uskoro će mu biti tiskana knjiga 'Vlasi na Tromeđi. Suživot u sukobima u graničnim društvima i kulturama Morlakije (16.-17. stoljeće)', koja se dotiče i bunjevačkog fenomena.
Malo po malo postajemo planinarska destinacija
- Hitovi: 743
Proljeće je tu po svim svojim obilježjima
- Hitovi: 562
Novosti iz Općine Saborsko
- Hitovi: 883
Najniža jutarnja temperatura -1.9°C u 06:54, najviša dnevna 13.7°C u 12:48. Nedavno je napravljena automatska meteorološka postaja "Brdine" Saborsko (slika gore).
Projekt "Saborka"
- Hitovi: 780
Temeljem kvalitetne analize lokalnih specifičnosti i resursne osnove, na turistički pasivnim područjima moguće je razviti originalne, ne preskupe sadržaje koji mogu pokrenuti spiralu destinacijskog razvoja. Primjerice, odgovarajući na problem neravnomjernog turističkog razvoja na području Plitvičkih jezera (Plitvičke doline), osmislili smo i izradili knjižicu za samostalni obilazak pješačke staze Izvor-voda kraj Saborskog sjeverozapadno od Plitvica.
Stazu smo rebrendirali, kreirali njen vizualni identitet, kao i destinacijski vizualni identitet Saborskog. Knjižica nazvana „Saborka“ posjetitelje kroz niz pitanja i premetaljki upoznaje s kulturnim i prirodnim vrijednostima ovog dijela Like. Ugrađeni QR kodovi omogućuju uvid u statistiku broja posjetitelja, kao i povezivanje knjižice s ponudom lokalnih ugostitelja i poljoprivrednih proizvođača.
Projekt se realizira uz proaktivnu podršku i zalaganje TZ Plitvičke doline te planinarske udruge "Mala Kapela" iz Plaškog.
Ivan Vuković: Kako je Lika s 200.000 stanovnika spala na 36.000? (2. dio)
- Hitovi: 680
Gospodarsko zaostajanje Like je još od vremena Vojne krajine, kada je Lika služila kao izvor uvijek raspoloživih i besplatnih, a ujedno izvrsnih vojnika za Monarhiju. Za razliku od kmetova, seljaci vojnici bili su vlasnici svoje zemlje u zamjenu za vojnu službu. Vojnokrajiško društvo je za državu trebalo ostati isključivo agrarno. Vlasti su ondje konzervirale društvene i gospodarske strukture. Različitim zakonskim rješenjima održavane su kućne zadruge (proširene obitelji sa zajedničkim zadružnim vlasništvom i skupnim radom, od kojih su najveće imale i preko 60 članova), kako bi se raspolagalo što većim brojem muškaraca za vojnu službu po europskim ratištima, uz istovremeno neprekinutu ekstenzivnu obradu zemlje i druge seoske poslove. Novčana privreda povezana s razvojem gradova ugrožavala je vojno-poljoprivredno društvo i rast gradskog stanovništva nije odgovarao vojnoj upravi. Kako bi se osiguralo samofinanciranje takvog društva, bili su potrebni samo mali vojni gradovi kojima svrha nije bila snažnije razviti nepoljoprivredni sektor.
Josip Anušić: Obilazak staze IZVOR VODA - Saborsko 21. 2. 2024.
- Hitovi: 910
Izuzetno toplo za ovaj mjesec i ovo doba godine, +15 po danu i +6 oko 19 sati kada smo se vraćali. Radi gušta, ali i zbog uvida u prohodnost staze, nas dva započesmo planinarenje od crkvice Rođenja BDM prateći Križni put prema Gladnom Brdu odakle su nastale i ove panoramske snimke. Naslikavanje, pa dalje po točkama kako slijedi: Kuk, Veliko vrelo Zelenke, most, pećina i stijena Lice Isusovo, Malo vrelo, lovačka kuća, Vejnovac, Mandino vrelce, Vrilce, Bukovača s Počivalom.