Naslovnica
Evo kako je vrijeme danas u Saborskom
- Hitovi: 1103
Najniža dnevna temperatura -7.9 °C u 08:20 sati. Najviša dnevna temperatura 1.7 °C u 10:55 sati. Visina snijega je 50-tak cm.
Vrijeme danas: opet je počeo padati snijeg
- Hitovi: 983
Od 13 sati u Saborskom pada gust snijeg, temperatura je -1.5°C
Saborsko.net je neovisni web portal - saborsko.hr je službena stranica općine Saborsko
- Hitovi: 997
Saborsko.net je neovisni web portal, ne koristi se u komercijalne svrhe, nema nikakve političke pokrovitelje, financira ga sam urednik, i nema nikakve veze sa službenom stranicom općine Saborsko - saborsko.hr. Neki to još uvijek ne znaju, pa pokušavaju putem facebook poruka utjecati na sadržaje članaka koje objavljujem.
Ivo Turk — Nikola Šimunić: Demografski nestanak ogulinskoga kraja i njegova uvjetovanost prometnom dostupnošću
- Hitovi: 586
Ogulinski kraj obuhvaća južni i jugozapadni dio Karlovačke županije. Može se poistovjetiti s teritorijalnim obuhvatom nekadašnje općine Ogulin koja je postojala prije uspostavljanja današnjega županijskog teritorijalnog ustroja. Danas je taj prostor u sastavu grada Ogulina i sljedećih općina: Josipdol, Plaški, Saborsko i Tounj. Ovaj je prostor, jednako kao i cjelokupna Karlovačka županija, u dubokoj demografskoj krizi. Karlovačka županija svrstava se u red hrvatskih županija s najnepovoljnijim demografskim pokazateljima. Uz to, pojedini dijelovi ogulinskog kraja, poput općine Saborsko, pripadaju skupini gradova/općina s najnepovoljnijim demografskim stanjem i trendovima u Karlovačkoj županiji. Depopulacija u Karlovačkoj županiji i ogulinskom kraju započela je osjetno ranije nego u Hrvatskoj, ako se ona razmatra u cjelini, i njezina je dugotrajna prisutnost veliki remetilački čimbenik ekonomskog razvoja. Na pojavu depopulacije utjecalo je mnogo čimbenika, od kojih valja istaknuti izostanak socijalno–geografske transformacije ruralnih prostora nakon razvoja urbano bazirane industrijalizacije koja je potakla migraciju selo–grad. Ogulinski je kraj pretežito ruralan i relativno je periferno položen u odnosu na županijski centar Karlovac.
Uvod
Karlovačka županija već dug niz godina spada u red hrvatskih županija s najnepovoljnijim demografskim obilježjima i procesima. Spomenuta je županija u najvećoj mjeri ruralna. Obuhvaća 5 administrativnih gradova (Karlovac, Dugu Resu, Ogulin, Ozalj i Slunj), te 17 općina (Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje). Karlovačka županija broji ukupno 649 naselja1 i taj podatak svjedoči o vrlo disperznim obilježjima naseljske mreže.
(Ogulinski kraj - karta lijevo)
Ivica Mataija - Lička toponimija, doktorski rad
- Hitovi: 667
LIČKA TOPONIMIJA, Ivica Mataija
Područje Like, u zemljopisnom smislu shvaćeno kao prostor između Plješivice i Kapele na istoku i Velebita na zapadu, nastanjeno od prapovijesnih vremena, oduvijek je bilo raskrižje prometnih i trgovačkih putova, susretište različitih religija i civilizacija, mjesto čestih ratnih stradanja i prostor preklapanja različitih kultura i jezičnih prožimanja. Nažalost, riječ je prostoru stalne depopulacije i izostanka znanstvene valorizacije, posebno jezikoslovne. U takvom je ambijentu lička toponimija osobito ugrožena. Uslijed procesa koji se definiraju kao društveno-gospodarski razvoj, a koji su doveli do širenja gradskih naselja, promjene gospodarskog sustava i stalnog iseljavanja iz ruralnih, planinskih predjela, nestao jei dio sjećanja na imena kojima su njihovi stanovnici označavali svu slojevitost društvenog života tih područja.
Lička je toponimija poseban znanstveni izazov. Prostor Like, iako i u povijesnome i u zemljopisnom smislu predstavlja relativno koherentnu cjelinu, osobito je zanimljiv zbog geomorfoloških osobitosti, ali i složene etnojezične stratifikacije. Lička se toponimija ne može, naravno, proučavati isključivo iz perspektive jezikoslovlja već je nužno proučiti i arheološka, povijesna, etnološka, demografska, sociološka i druga vrela kako bi se toponomastičkom analizom iznjedrili odgovori na brojna postavljena, a do sada neodgovorena pitanja njezine povijesti. Riječ je o proučavanju spomenika vlastitog identiteta kojeg u jezičnom smislu obilježava povijest hrvatskog jezika (Lika je u predosmanlijskom razdoblju bila uglavnom čakavska) s utjecajima jezika naroda koji su obitavali na ovom prostoru u predhrvatskom razdoblju (predrimsko, Japodi, i rimsko razdoblje) i onih koji su na različite načine željeli ostvariti kulturnu, političku, gospodarsku ili jezičnu dominaciju nad hrvatskim narodom, a onda i jezikom.
Gdje zemljopisno smjestiti Saborsko - u Liku ili Ogulinski kraj..?
- Hitovi: 1141
Niti na jednoj karti nisam našao da bi Saborsko bilo unutar granica Like niti na popisu ličkih gradova i sela, iako se oduvijek osjećamo Ličanima. Na gotovo svim kartama istočna granica Like je planina Mala Kapela. U prošlosti smo pripadali Modrušu, prije rata smo bili dio općine Ogulin (Zajednica općina Rijeka). Danas kao Općina pripadamo Karlovačkoj županiji. Od "prave" Like nas djeli prirodna granica planina Mala Kapela iako smo djelom na njoj, točnije na njenim istočnim padinama. Neki povjesničari nas svrstavaju u Sjevernu Liku, no geografi ne daju ni čuti za to. Postoji zemljopisni pojam Ogulinsko-plaščanska udolina, no to se ne odnosi Saborsko. Za područje bivše općine Ogulin sve se češće koristi naziv "Ogulinski kraj".
Jutros je u Saborskom u 6 sati izmjereno -6°C
- Hitovi: 836
Iako je najniža temperatura na meteo postaji "Biljevina" izmjerena noćas u 02:23 od -11.9 °C, jutros je u 6:00 je izmjereno - 6°C, jer se pred jutro naoblačilo. Ogulin -7.3°C , Plaški -6.4, Plitvička jezera -4.4°C.
-16.2 °C u 22:39 sati
Vlč. Bogomil Krušič svećenik u Saborskom 1942. godine
- Hitovi: 829
Vlč. Bogomil KRUŠIČ, 33 godineNa meteo postaji "Biljevina" jutros je izmjereno -15.7 °C
- Hitovi: 739
Dva najhladnija mjesta jutros u Hrvatskoj su Saborsko i Jasenak. Saborsko, meteo postaja Biljevina 700 m/nmv -15.7 °C u 06:51, Jasenak, meteo postaja Zrnići 618 m/nmv -14.8°C u 07:50. Temperatura je čak na kratko uspjela preći u plus 0.1 °C u 11:56 sati
Riječ stručnjaka – stručna obnova Saborskog i gradnja obiteljskih kuća je upitna
- Hitovi: 775
OG-portal: U ponedjeljak smo sa stranice Saborsko.net prenesli članak o poslijeratnoj obnovi kuća u Saborskom, koji je taj problem prikazao kroz osobno iskustvo jednog od mještana. O istom smo se konzultirali i sa strukom i evo što su nam naši sugovornici rekli:
“Obnova u Saborskom je započela nakon VRO Oluja i tada su izgrađene potpuno nove obiteljske kuće budući da su u ratu sve postojeće potpuno uništene i spaljene. Kuće su građene uglavnom prema tipskim projektima izrađenim od države, koja ih je također o svojem trošku i gradila.
Danas još mnoge od njih nisu završene, odnosno nemaju izvedenu završnu oblogu – fasadu, pa je zbog toga vidljiva nosiva konstrukcija, odnosno moguće je analizirati da li su armiranobetonski elementi izvedeni prema pravilima struke i važećim zakonskim propisima, a vezano na utjecaje horizontalnih sila, kao što je potres. Izvedba vertikalnih serklaža na maksimalnoj udaljenosti od 5,00 m i ugradba odgovarajuće armature prema statičkom proračunu, kao i njezino sidrenje u temelje, te povezivanje s horizontalnim serklažima i armiranobetonskom međukatnom konstrukcijom je osnovni preduvjet stabilnost i mehaničke otpornosti neke zgrade. Prema vanjskom izgledu neožbukanih kuća može se zaključiti da su samo djelomično zadovoljeni propisi i zatečeno stanje sigurno ne odgovara zakonskoj odredbi o statičkom proračunu na djelovanje seizmičkih sila. Vertikalni serklaži postavljeni su na većim udaljenostima od maksimalno propisanih. No, tek uvidom u projektnu dokumentaciju mogla bi se izvršiti djelomična analiza, iako ni tada nije moguće utvrditi količinu i presjeke ugrađene armature, koja jedina osigurava stabilnost. Iz toga razloga svi zakoni o gradnji su odredili nadzorne inženjere, koji svojim potpisom odgovaraju za stručnu i zakonitu izvedbu svake zgrade u skladu s projektnom dokumentacijom.