Naslovnica

Fotoreportaža s jezera Begovac - Blata

Objavljeno: 18 Listopad 2020

Hitovi: 2438

Jezero polako raste

Jesen u Saborskom

Objavljeno: 17 Listopad 2020

Hitovi: 2028

Jutros je u Saborskom bilo svježe, u Biljevini i Kuselju je bilo i mraza. Danas je počeo "Tjedan odmora vrijedan" na Plitvičkim jezerima.

Izvedenice muških imena po saborčanski, stara muška i najčešća ženska imena

Objavljeno: 16 Listopad 2020

Hitovi: 4131

Izvedenice muških imena po saborčanski

Ivan - Ive, Iva, Ivica, Iveško, Ivelja, Ico, Ica, Ivanko, Iso, Iko... 

Josip - Joso, Joko, Josa, Joćo, Jovo, Joćan, Jockan, Josica, Josina, Josarda, Jojan, Joja, Jole, Jojo, Jojip...

Ante - Anta, Antić, Antina, Antica, Antiša, Antesija, Antela, Anćina...

Mate - Mata, Mateša, Matica, Matan, Matić, Matula... 

Juraj - Jura, Jure, Jurica, Jurić, Juriša, Juraga, Juka, Jursa, Đuđa, Đuran, Đuka...

Petar - Pera, Pere, Perica, Periša, Pećo, Pejo, Pepo, Pepa, Pedo, Pedina, Perić, Pecan, Peco, Perajica, Perija, Perola... 

Ispod stijene "lice Isusovo", ovih dana izvire voda

Objavljeno: 12 Listopad 2020

Hitovi: 3186

Stijena "Lice isusovo"

Izpod stijene "Lice isusovo" izvire voda. Nije to nikakvo nadnaravno čudo već prirodna pojava. Kad padnu veće količine kiše, voda izvire iz male pećine ispod stijene, dok je glavno vrelo 100 m niže (tzv. malo vrelo) kod zgrade vodocrpilišta.

Jesen u našem kraju

Objavljeno: 08 Listopad 2020

Hitovi: 1860

Danas je bio prekrasan sunčan dan. Na slici gore je Marmontov most u Oštarijama.

Sezona je lova na puhove

Objavljeno: 07 Listopad 2020

Hitovi: 2459

Lov na puhove je u Saborskom stara tradicija. Tu tradiciju su vjerojatno u Saborsko donijeli doseljenici iz Gorskog kotara gdje je puholov vrlo stara tradicija, npr. grad Čabar održava Puharske noći. Stanovnici susjednih mjesta (Jesenica i Plaški) ne love niti jedu puhove, oni podrugljivo kažu; "Kranjci jedu miševe" Ove godine je dobro rodila bukvica (žir) pa su puhovi dobro ugojeni.

Protivnik sam nekontroliranog lova, a pogotovo na srneću i jelensku divljač, pa tako i lova na puhove. No lovstvo je legalna djelatnost koja ima svoje zakone i pravila, samo kada bi ih se svi lovci držali.

Iako malen, puh ima ukusno meso, a od njega se još dobiva i mast koja se u narodnoj medicini koristi za zacjeljivanje rana. O tome svjedoče i zapisi doajena hrvatskog lovstva (Kesterčanek, Ettinger, Čeović, Car). Vraćajući se u povijest, iz starih zapisa i knjiga može se saznati da su još i Rimljani cijenili puhovu pečenku. Kesterčanek (1896) navodi kako su Rimljani gojili puhove i jeli kao posebno slatko pečenje. Za uzgoj puhova koristili su posebne “zvjerinjake” unutar hrastovih i/ili bukovih šuma. Zidane ograde glatkih unutarnjih stijena po kojima se nisu mogli penjati, sprječavale su puhove da napuste uzgajalište. Unutar ograde podizali su im umjetne duplje za razmnažanje i prezimljivanje hraneći ih pitomim kestenima i plodovima voćarica. Pojedine primjerke bi neposredno prije stavljanja na stol hranili u posebnim glinenim posudama zvanim “gliraria”. Dalje se može pronaći da ni pjesnici nisu zaboravili na puha. Rimski pjesnik Mark Valerij Martial (100. - 40. god. prije Krista) spominje puha u jednoj od svojih pjesama, jasno dajući do znanja da su tusti puhovi još u ono doba smatrani poslasticom.