Naslovnica
Glavna značajka vremenskih prilika danas je "neugodna" južina i toplina
- Hitovi: 799
Južina je i toplo je, vrlo neugodno vrijeme za meteopate: vrtoglavica, glavobolja i dr. Najniža dnevna temp. iznosila je 11.6 °C u 07:34, a najviša 22.1 °C u 12:59.
Gospićko-senjska biskupija dobila novog biskupa
- Hitovi: 689
U 12:05 u Saborskom su se oglasila zvona crkve sv. Ivana Nepomuka povodom imenovanja novog Gospićko-senjskog biskupa.
Papa Franjo imenovao je danas 7. listopada 2024. godine, na spomendan Blažene Djevice Marije od Krunice, mons. Marka Medu novim gospićko-senjskim biskupom.
Životopis novoimenovanog gospićko-senjskog biskupa mons. Marka Mede:
Mons. Marko Medo rođen je 10. ožujka 1972. u Strupniću, općina Livno, Bosna i Hercegovina.
Naplavina zemlje i mulja zatrpala izvor Kuselj
- Hitovi: 1280
Ovo je "vrhunski" rezultat totalne nebrige za ovaj izvor, na koju ukazujem već godinama. Ovako nešto se nije dogodilo nikada u prošlosti. Svu ovu zemlju je donijela voda koja se prelijevala iz bušotine. Ovo je posljedica devastacije ovog izvora prilikom nemarnih radova za potrebe vodoopskrbe Kuselja, Biljevine, a tog sušnog ljeta i za zalijevanje Lukinih jagoda i voćki. Sve je tada napravljeno na brzinu, traljavo i neodgovorno, po planu bivšeg načelnika Općine Luke Hodaka (stručnjaka za sve). Već dvije godine se iz ove bušotine ne crpi voda za vodoopskrbu, a brigu o bušotini i izvoru ne vodi nitko, osim lokalnog stanovništva u smislu košnje trave i povremenog čišćenja korita i vodotoka. Sadašnja vlast je škola Luke Hodaka pa ne treba ni očekivati bolje.
Jesen na Jesenici
- Hitovi: 754
Sunce nam se vratilo,... oh kako odmah sve živne pod njegovim toplim zrakama. Sunce i voda su izvor života na zemlji. Ovih dana smo svjedoci poplava kao prirodnih nepogoda, a ljetos smo imali nesnosne vrućine, zvona zvone na uzbunu već odavno, posljedice poremećaja ravnoteže u prirodi su sve dramatičnije, žrtve su sve više ljudski životi! Sunce i voda kao izvori života "odjednom" postaju opasnost svemu živom što bi nas sve trebalo ozbiljno zabrinuti. Ako čovjek ne dopusti da se vrati ravnoteža u prirodu i sam će nestati s lica ove zemlje.
Izvor voda Saborsko - obilazak i snimanje iz zraka
- Hitovi: 1028
Izvor rijeke Jesenice (veliko vrelo) Foto: Josip Anušić
Karantanija pradomovina dalmatinskih Hrvata - iz knjige Srednjovjekovna Bosna Nade Klaić
- Hitovi: 805
Prvu i najvažniju promjenu donosi premještavanje dolaska Hrvata na svršetak VIII. i početak IX. st. Prihvatimo li Margetićevu teoriju - a nema nikakva razloga da to ne učinimo - onda same od sebe otpadaju neke uvriježene i duboko ukorijenjene teorije koje su se dosad oslanjale na teoriju o dolasku Hrvata u VII. st. Prije svega, sasvim drugačije smijemo zamišljati Hrvate koji nisu došli niti su mogli doći iz Velike ili Bijele Hrvatske (Mala Poljska), nego iz Karantanije. Pisac 30. poglavlja u djelu »De administrando imperio« naime tvrdi da su Hrvati i nakon dolaska priznavali franačku vlast kao i u svojoj domovini, pa jedina zemlja u kojoj je zaista bilo Hrvata, a priznavala je franačku vlast, može biti Karantanija. Zatim, hrvatski su vođe u doba dolaska bili bez sumnje pokršteni tako da je do »narodnog« pokrštenja došlo tek za Branimira kad je sretno završena borba s Francima. Budući da su Hrvati dolazili zajedno s franačkim vojskovođama u doba rata s Avarima ili nešto kasnije, Franci su im dopustili da se u Dalmaciji prošire prvenstveno na onom području koje je ranije pripadalo Avarima.
Tako smo, uklonivši Hrvate iz VII. i VIII. st., dobili mnogo »čistije« političke odnose na Balkanu u »tamnim stoljećima«. Prije svega, otpada potreba da u VII. st. nasilno guramo hrvatsku ili srpsku seobu, tako da nam ostaje mogućnost da i na proces naseljavanja Slavena gledamo drugačije nego dosad. Naime, ne moramo se više pitati kakav je odnos izmeu Avaro-Slavena i Hrvata ili Srba, nego kakav su Slaveni u avarsko-slavenskoj zajednici imali položaj i kako se razvijao avarsko-slavenski odnos do kraja VIII. st. kad je u franako-avarskim ratovima nestao avarski kaganat.
Gdje je nestao prvootkriveni - ”Gavranov” stećak iz Plaškog?
- Hitovi: 961
Povijesno-arheološka struka uvriježeno smatra kako je u Plaškom, 1900. godine prigodom uređenja korita rječice Dretulje, pronađen samo jedan stećak. U napisu ”Plaški zaslužuje povratak jedinstvenog spomenika - kamenog stećka” (* 1) istaknuto je da taj spomenik, po mnogo čemu jedinstven i značajan, ”.... zaslužuje da se, iz Povijesnog muzeja Hrvatske, u čijoj zbirci kamenih spomenika se čuva, vrati u mjesto svojeg nalaska. Ako i ne kao izvorni spomenik, a onda svakako kao njegova vjerna ”preslika”.”. Ujedno je u napisu naglašeno: ”Uz ovu, vrijedilo bi ispuniti i drugu zadaću, pronaći nestali drugi plaščanski stećak, i ukoliko je očuvan, dodijeliti i njemu zasluženo mjesto u javnom životu Plaškog.”.
U već spomenutom napisu objavljenom na portalu Budni Div prvi puta ukazano je na otkriće još jednog stećka u Plaškom. Za to otkriće, međutim, niti tadašnji niti kasniji stručnjaci nisu pokazali zanimanje. Dapače, jedina novinska objava u kojoj je otkriće spomenuto, iz 1901. godine, vrlo brzo je zaboravljena, baš kao i spomenik o kojem je izvijestila. Stoga se u napisu iz Budnog Diva napominje da nitko od stručnjaka, koji se u pisanim radovima bave poznatim muzejskim primjerkom stećka iz Plaškog, niti ne sluti da je u tome naselju postojao bar još jedan sličan spomenik: ”Istina je, međutim, da predmetni stećak nije jedini koji je otkriven na području Plaškog. Pronađen je svakako još jedan, čak i dosta veći, kojem se na žalost ne zna sudbina. Pisano svjedočanstvo s početka 20. stoljeća da je u Plaškom nekoć bio bar još jedan stećak, ujedno upućuje da je u ovom srednjovjekovnom naselju možda postojala i veća nekropola (grobište) stećaka, uz ili u blizini neke danas nepostojeće crkve. Postoje naznake da je netko od ondašnjih vodećih arheologa u Hrvatskoj znao za otkriće, no nisam pronašao trag da je o istome igdje ostavio bilješku, a kamoli da je taj drugi stećak istraživao.”.
Poplava oko riječice Vrnjike u Plaškom
- Hitovi: 860
Vrnjika se izlila iz svog korita i poplavila polja i ribnjak u Plaškom, Dretulja je, manje više, ostala u svom koritu, to su posljedice posljednje kiše koja je i u Ogulinu stvorila probleme. U nekim mjestima Hrvatske, a naročito u BIH je u samo dva dana pala tolika količina kiše koja u prosjeku padne u dva jesenska mjeseca. Poplava u Ogulinu link: OVDJE
Najavljena obnova hotela Plitvice - blagdanske cijene gradnje
- Hitovi: 968
U nekoliko navrata upozoravali smo na činjenicu kako je projektna dokumentacija za obnovu vrlo vrijednog hotela Plitvice, remek djelo znamenitog hrvatskog arhitekta Marijana Haberlea, višestruko precijenjena. Ukratko, prema preporučenim cijenama komore arhitekata ukupan trošak projektiranja hotela iznosio je približno 200.000 eura, no Uprava Nacionalnog parka odlučila je biti darežljiva i platiti 4 puta veću cijenu. Veseli arhitektonski tim odlučio se više puta u medijima javno pohvalili tim uspjehom ili, bolje rečeno, zgoditkom na lotu.Prema najnovijim medijskim objavama čini se da se polako bliži trenutak početka radova na hotelu što je, naravno, vrlo pohvalno, a mogli bi smo zaključiti kako je bilo i vrijeme da ravnatelj konačno doda neku vrijednost tom nesretnom Parku i vlastitom očajnom stolovanju koje je svedeno na bezobzirno političko uhljebništvo i „blagdanske“ javne nabave. I uistinu, to je još jedan u nizu projekata iz snova za prosječno osiromašeni hrvatski puk kojem 10, 25, 50 ili 100 milijuna eura javnih novaca gotovo više ništa ne znači jer se političari vole učestalo i olako nabacivati tim basnoslovnim iznosima. Da ne kažemo da je postalo otrcano gledati u medijima kako gotovo svaki dan istražna policija odvodi nekog političara ili politički instaliranog pajaca zbog pronevjere dijela tih pustih milijuna. Vrlo vjerojatno će i ova najava još jednog kriminalnog događaja mnogima bezbrižno proputovati između ušiju.