Naslovnica
Imamo dva kamiona, a smeće danas nije otpeljano ...?
- Hitovi: 743
Iako imamo dva kamiona za odvoz smeća, kante danas nisu ispražnjene...? Razumijem da je moglo doći do poteškoća (kiša, bolest, kvar kamiona i dr....), ali zato postoji službena stranica da se stanovništvo obavijesti kada će biti odvoz, no na stranicama nema nikakve obavijesti.
Jugo nam donosi promjenu vremena
- Hitovi: 738
Jugo nam donosi promjenu vremena, sutra na siže obilna kiša i hladnije za 10-tak stupnjeva. Jutros je u 6 sati izmjereno 15°C, a maksimalna dnevna je iznosila 20.5 °C u 14 sati.
Fehim Spaho: "Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu" objavljenom u Hrvatskom kolu 1932.
- Hitovi: 1512
Za proučavanje naše hrvatske prošlosti (piše Spaho) osobito je značenje, da nam se otvore i učine pristupnima turski izvori. Turska historijska literatura obiluje dragocjenim podacima iz hrvatske povijesti XVI.-XIX. vijeka, a da i ne govorimo o rukopisnim dokumentima, koji leže po raznim arhivima i u privatnim rukama, neproučeni i neobjavljeni. Takvo jedno veliko djelo svakako je Evlija Čelebijin putopis, koji u petoj i šestoj knjizi često spominje Hrvate i daje nam podataka iz našeg zivota u sedamnaestom vijeku. Evlija Čelebija, ili kako on sam sebe naziva Evlija Muhamed Zilli sin Dervisev "globetrotter" (sejjahi alem) rodio se u Carigradu 1611., a umro iza 1679. U toku od četrdeset godina (1631.-1670.) poduzeo je više velikih putovanja po tadašnjem turskom carstvu i izvan njega, a učestvovao je i u ratovima na Kretu, Hrvatsku, Mađarsku, Austriju i dr. pod sultanima Ibrahimom i Muhamedom IV.
O svima svojim opažanjima i doživljajima u miru i ratu napisao je opsežno djelo u deset knjiga pod imenom Sejahatnama ili Tarihi sejjah. Ovo je djelo dugo ostalo nepoznato i turskoj i evropskoj javnosti. Prvi je put štampan u Carigradu 1843. mali izbor iz prve knjige pod naslovom Muntehabati Evlija Celebi. U Evropi je prvi Josip von Hammer objelodanio 1846.-1850. engleski prijevod prvih dviju knjiga, posto je u II. svesku svoga poznatog djela "Die Osmanische Staatsverfassung etc.", p. 450-470., donio iscrpan sadržaj iz prve četiri knjige. Hammer tada nije ni našao više rukopisa, pa je mislio da je Evlija Čelebija međutim umro i da nije ni dovršio svoga djela. Tek pod konac prošloga vijeka otkriven je u Pertevpašinoj knjižnici u Uskudaru (Skutari u Carigradu) potpun rukopis čitava Evlijina djela. Poznati turski nakladnik Ahmed Dzevdet, vlasnik i urednik "Ikdama" poduzeo se odmah da izda ovo veliko djelo pa je već 1897. tiskao prvu i drugu knjigu, a brzo iza toga treću, četvrtu i petu. Kada je iza toga bio malo zapeo s izdavanjem, pomogla je mađarska akademija nauka izdavanje šeste knjige. Iza toga nastaje dulja pauza u izdavanju ovog putopisa. Šteta je, sto je ovih prvih šest knjiga tiskano pod apsolutističkim režimom sultana Abdulhamida II., kada je cenzura bila vrlo stroga, pa su mnoga zanimljiva mjesta brisana. To se vidi najbolje po sedmom i osmom svesku, koji su izašli u novije doba, bez ikakve izmjene, pod slobodnim republikanskim režimom. Deveta i deseta knjiga jos čekaju da budu objelodanjene. U našem su jeziku prevodili dijelove, koji se tiču hrvatskih i srpskih zemalja; Dim. Čohadžić sejh Sejfudin Fehmi Kemura i Gliša Elezović iz originala, a Jov. Radonić iz mađarskog prijevoda od Dra Imre Karacsona, koji je cijelu šestu knjigu, a i jedan dio pete, protumačio i objavio 1904. u izdanjima Mađarske akademije nauka.
Pokrenuta istraga protiv komandanta JNA - Njegovi vojnici pobili civile i spalili selo
- Hitovi: 1012
ŽUPANIJSKO državno odvjetništvo u Rijeci danas je izvijestilo da je zbog ratnog zločina u Saborskom, gdje je 1991. ubijeno najmanje 37 civila, pokrenulo istragu protiv bivšeg 82-godišnjeg komandanta JNA, srpskog državljanina, a neslužbeno se doznaje da se radi o Slobodanu Đorđeviću.
Tužiteljstvo je izvijestilo kako sumnja da je okrivljeni 82-godišnjak tijekom oružanog sukoba između pripadnika hrvatskih oružanih i policijskih snaga s paravojnim formacijama tzv. Republike SAO Krajine kao komandant JNA postupio protivno odredbama međunarodnog prava.
Navode da je u cilju uništenja legalnih vojnih postrojbi Republike Hrvatske smještenih na prostoru Saborskog, okupacije te protjerivanja i uništenja preostalog hrvatskog stanovništva na tim prostorima, zapovjedio napad na mjesta Borik, Saborsko, Funtana, Panjići i Kuselj.
"Propustio je spriječiti nezakonita postupanja i kazniti počinitelje"
Njemu podčinjeni oficiri, iz više paravojnih formacija, na temelju te zapovijedi 12. studenog 1991. izvršili su organizirani napad na Saborsko i okolna mjesta te su iz raznovrsnog topničkog i raketnog oružja, potpomognuti avionima, neselektivno, bez odabira vojnih ciljeva, uništavali nebranjene civilne objekte i stanovništvo.
Jutros se temperatura spustila do nule
- Hitovi: 767
Jutros se temperatura spustila do nule, u 7 sati je izmjereno 0.1 °C. Najviša dnevna temperatura bila je 14.0 °C.
Nasljeđe kralja Tvrtka najviše baštine Hrvati iz središnje Bosne, a tek onda ostali
- Hitovi: 963
Čiji je kralj Tvrtko - toliko ponovljeno pitanje u okvirima dnevnopolitičkih istupa, a poglavito nakon postavljanja spomenika u Sarajevu (prije nekoliko dana i u Banja Luci), uglavnom ne obuhvaća suštinu tematike o kojoj se govori, već se odgovor pokušava, koristeći današnje standarde o pripadnosti suvremenim nacijama, projicirati u kasni srednji vijek, što je sa stajališta povijesne znanosti odbačena teza.
No, i uz to, u 14. stoljeću možemo govoriti o dijelom izgrađenim etničkim identitetima, čiji je kontinuitet nedvojbeno utvrđen do današnjih dana putem tradicije i kolektivnog sjećanja. Dok pojedini političari iz srpskog i bošnjačkog korpusa nastoje pronaći tradicijsku vezu sa srednjovjekovnom Bosnom, to im jednostavno ne polazi za rukom. S druge strane, Hrvati, napose središnje Bosne, mnogo lakše mogu utvrditi svoju vezu s tim razdobljem.
Tvrtkov otac bio je Vladislav, uglednik iz obitelji Kotromanić i brat bana Stjepana II. Kotromanića, a ako se analizira vjerska pripadnost navedene obitelji kao važna referentna točka izgradnje nacionalnih identiteta, a koja se kretala na relaciji Katolička crkva - bosansko-humsko krstjanstvo (inače izniklo upravo u krilu domaće bosanske biskupije), jasno je da Hrvati, poglavito središnje Bosne, mogu u najvećoj mjeri baštiniti nasljeđe navedene plemićke obitelji. Dapače, jedino su Hrvati katolici iz središnje Bosne očuvali kolektivno sjećanje na Kotromaniće.
Sunčan i vjetrovit jesenski dan u Saborskom
- Hitovi: 833
Danas je bilo sunčano, vjetrovito i toplo. Od samoga jutra se vidjelo da nas čeka topao dan jer je u 4:30 uz južni vjetar izmjereno 17.6 °C. Najviša dnevna temperatura dosegla je ljetnih 24.0 °C u 14:00. Današnji dan je bio dobra prilika za one koji još nisu iskopali krumpir.
U Jesnici je izgrađeno dječije igralište, a u planu je gradnja i društvenog doma
- Hitovi: 1039
U Jesenici je izgrađeno dječije igralište, a broj djece je jedno (1) i to dijete zamjenika načelnika Općine Saborsko. Igralište je koštalo 20. 000 eura, pola novca je od SNV-a, a pola od Općine.
U planu je izgradnja društvenog doma (Pupovčev projekat, a naš novac). Za plac (ruševnu kuću i okućnicu) je plaćeno 15. 000 eura, a za projektiranje 7. 500 eura.
Sat povijesti: Kraljevina Jugoslavija
- Hitovi: 2259
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija, naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine, a prestala postojati uspostavom Demokratske Federativne Jugoslavije. Kralju Petru II. Karađorđeviću je zabranjen povratak u zemlju 29. studenoga 1943. godine, te je na približno istom području proglašena republika dana 29. studenoga 1945. godine.
Prigodom nastanka Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, nije se niti jedna od tih država proširila na teritorij druge, nego je nastala unija Države Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevine Srbije (koja je nekoliko dana ranije bila sebi pripojila Kraljevinu Crnu Goru), povodom čijeg su formiranja u pravnom redu obje te ranije države prestale postojati; kod sklapanja Ugovora u Saint Germainu iz 1919. godine je iz praktičnih razloga bilo ugovoreno da će nova Kraljevina SHS naslijediti ugovore "bivše Kraljevine Srbije". U Ugovoru iz Saint Germaina se doduše govori o "područjima pripojenima Srbiji od 1913. godine - ali se to odnosi na područja oduzeta Turskoj i Bugarskoj; u pogledu područja koje je nekad bila dijelom Austro-Ugarske (tj., u pogledu Države SHS) i Kraljevine Srbije, govori se o slobodnom sklapanju unije, povodom koje je nastalo ("konstituirano") Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, koje je uspostavilo suverenitet nad teritorijem i stanovništvom ranijih država. https://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_Jugoslavija
Prvi dan jeseni protekao u ljetnom ozračju
- Hitovi: 864
Jesen započela u ljetnom ozračju, danas je u 15:19 izmjeren dnevni maksimalac od 24.2 °C.
NADA KLAIĆ: Bosanska država starija je i od Srbije i od Hrvatske
- Hitovi: 1308
"Treba priznati da bi upravo rađanje srednjovjekovne bosanske države moralo pobuđivati posebnu pažnju i to ne samo zato što je ona, izgleda, među svojim susjedama najstarija, nego i zato što se hrvatska ili srpska formula nikako nisu dale primijeniti na Bosnu", pisala je povjesničarka Nada Klaić koja je jasno i glasno rekla da je država Bosna starija i od Hrvatske i od Srbije. U svojim djelima je ironično polemizirala sa srpskim i hrvatskim historičarima, otkrivajući njihove neutemeljnosti i pokušaje historijskih podvala.
Osnovni preduvjet vrednovanja bogatog i tematski raznovrsnog, no ipak u osnovici medievistički profiliranog opusa sveučilišne profesorice i hrvatske povjesničarke Nade Klaić (Zagreb, 21. VII. 1920. ‒ Zagreb, 2. VIII. 1988.) jest točnija i potpunija njezina bibliografija. Teško se danas može naći povjesničar koji bi u tako širokom luku podjednako temeljito i savjesno mogao pisati o ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, dalmatinskim komunama, slobodnim kraljevskim gradovima u Slavoniji, bosanskom srednjovjekovlju, grofovima Celjskim, ranonovovjekovnoj društvenoj povijesti i njezinom odrazu u Šenoinu djelu, ali i mnogim drugim temama.
Od prvog objavljenog rada godine 1944. pa sve do posmrtno tiskane Srednjovjekovne Bosne (1989.) i Povijesti Hrvata u srednjem vijeku (1990.), djelo prof. Klaić privlači pozornost kako historiografije tako i tzv. „običnih čitatelja”. Oslanjajući se djelomice i na prinose starijih povjesničara, analizirala je cjelokupan hrvatski diplomatički materijal ranosrednjovjekovnog razdoblja (Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara, 1965., 1966–67), dovodeći u sumnju njegovu autentičnost. God. 1946. doktorirala je tezom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića. Od 1954. bila je privatni docent, a od 1968. redovita profesorica na katedri za hrvatsku povijest.
Kraj njenog života označio je pisanje o Bosni. U svom djelu Srednjevjekovna Bosna – Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe 1377. godine, objavljenoj osam mjeseci nakon njezine smrti, Nada Klaić je pisala: