Naslovnica
SERIJAL VIŠNJE STAREŠINE (1.) Hrvatski knez moli europske vladare vojnu pomoć u obrani kršćanstva od Turaka i najavljuje mračnu budućnost
- Hitovi: 515
U vrijeme kada se hrvatska politička retorika nerijetko spušta na razinu psovke, a strateško promišljanje budućnosti i ne postoji, cilj je ovog serijala podsjetiti kako se o velikim i egzistencijalnim izazovima naroda i države može promišljati, govoriti i djelovati drukčije. Predstavit ćemo vam sedam značajnih govora ili pisama iz izazovnih razdoblja hrvatske povijesti, koji svjedoče kako su onodobni hrvatski političari definirali ključne nacionalne izazove i kako su na njih odgovarali. Na kraju, u osmom nastavku, osvrnut ćemo se na današnje stanje. Mnogi od tih povijesnih izazova u svojoj su suvremenijoj inačici i danas prepoznatljivi i prisutni.
Dok jedni vrše pripreme za "suze sv. lovre", drugi su iskoristili lijepo vrijeme za boravak na Alanu u hladu borova
- Hitovi: 905
Danas je u Saborskom bilo toplo, ali ne prevruće, najviša dnevna temperatura iznosila je 29.4 °C u 16:49
Na današnji dan prije 92 godine preminuo je Stjepan Radić
- Hitovi: 658
Dana 8. kolovoza 1928. godine u 57. godini života umro je suosnivač HPSS-a (kasnije HSS) i velikan hrvatske povijesti Stjepan Radić. Njegova je smrt bila posljedica komplikacija nastalih pri atentatu u tadašnjem Parlamentu u Beogradu 20. lipnja, a zdravstveno stanje nakon ranjavanja dodatno mu je bilo otežano i zbog dijabetesa od kojeg je bolovao. Poslije ranjavanja imao je stalno povišenu temperaturu, dobio je upalu pluća i na kraju, podlegao srčanom udaru.
Naime, u Stjepana Radića pucao je iz revolvera radikalni zastupnik Puniša Račić, koji je tom prilikom ubio Đuru Basaričeka i Pavla Radića (nećaka Stjepana Radića). Stjepana Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu je teško ranio.
Radić je pokopan na zagrebačkom groblju Mirogoj, a njegova sahrana je najmasovniji događaj u modernoj hrvatskoj povijesti. Točan broj ljudi koji su se okupili na njegovoj sahrani nije poznat, različiti izvori navode između 200 i 300 tisuća. U svakom slučaju više nego što je Zagreb tada imao stanovnika.
Atentat na Radića i hrvatske zastupnike u Beogradu zapravo je bio uspješan pokušaj gušenja demokratskih odnosa u tadašnjoj državi, jer je ubrzo nakon toga uspostavljena Šestosiječanjska diktatura.
Obavijest o smrti
- Hitovi: 1639
U 67. godini života umro je Mile Grdić (Ćomo). Sahrana pokojnika će biti u srijedu 8.8.2024. u 15 sati na groblju u Saborskom.
Danas slavimo Dan pobjede i oslobođenje Saborskog
- Hitovi: 1633
Saborsko je prvi put napadnuto 5. kolovoza 1991., branjeno je 100 dana, palo je 12. studenog, oslobođeno je 5. kolovoza 1995. godine u vojno redarstvenoj operaciji Oluja.
U Domovinskom ratu je poginulo 16 naših branitelja. Nakon četri godine vratili smo se na zgarišta svojih kuća. Sve je do temelja bilo uništeno.
Digli smo se iz pepela, sve obnovili. Danas je Saborsko jedno prekrasno mjesto za život u slobodnoj Hrvatskoj.
Pali su u vodu snovi pobunjenika Nikole Medakovića koji u pismu upućenom 1991. predsjedniku SO Ogulin Rudolfu Špeharu piše; Sada Saborskog više nema i vjerojatno ga nikad neće ni biti.
Saborsko i Biljevina iz zraka
- Hitovi: 1065
Na naslovnoj fotografiji je tzv. "gornje selo" koje se proteže kroz polje Dolac, s lijeve i desne strane su brda Jelovac i Mala Titra, na samom kraju je Biljevina na kršovitom terenu podno šume Bršljanovica, odnosno brda Sovjak. U ovom djelu sela (slika gore) žive: Sertići, Sabljaci, Matovine, Conjari, Tomšići i Hodaci. Tu je i nedavno otvoreni autokamp Primavera Plitvice, vila Saborčanka i Senj (dio Saborskog) u kojem je sjedište Općine i vatrogasni dom. Temperature danas: najniža 13.3 °C u 06:29, najviša 25.9 °C u 15:12.
Čorkova Uvala iz zraka
- Hitovi: 1055
Lugarnica je jedini objekat danas u Čorkovoj Uvali, ostalo su ruševine nekadašnjeg sela od 10-tak kuća i oko 80 stanovnika. Posljednje obitelji : Čorak Stipana, Čorak Tome (Milote) i Čorak Nikole (Nidžole) su napustile Čorkovu Uvalu početkom 80-tih godina prošlog stoljeća nastanivši se na Kuselju, odnosno u Saborskom. Foto: Mario Matovina
Jeli su li ova tri "betonska bloka" dostojni 16 života naših branitelja?
- Hitovi: 1012
Ovo je sve, što se tiče spomenika, od općine Saborsko za naše poginule branitelje....!? Za njih šesnaest (16). Zaista mizerija ...! Ovo je najbolji pokazatelj koliko (ne)cijenimo žrtvu naših heroja koji su dali svoje živote za samostalnu i slobodnu Hrvatsku.
Komandant JNA (82) tek sad osumnjičen za strašni ratni zločin u Saborskom
- Hitovi: 1061
Komandant JNA (82) tek sad osumnjičen za strašni ratni zločin u Saborskom i okolici! Razorili mjesto i ubijali civile, nije dostupan hrvatskom pravosuđu
Protiv osumnjičenog je u odsutnosti podnesena kaznena prijava nadležnom Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, zbog kaznenog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, a riječ je vjerojatno o Slobodanu Đorđeviću, tada pukovniku, a potom generalu Vojske Jugoslavije
Gotovo 33 godine prošlo da jedan komandant Komande 13. Korpusa bivše Jugoslavenske narodne armije koja je izvršila strašne ratne zločine na području Saborskog dobije status osumnjičenika, a riječ je vjerojatno o Slobodanu Đorđeviću, tadašnjem pukovniku koji potpisuje zapovijed od 7. studenog 1991. godine da se napadne Saborsko i s obzirom na to i znanstveni savjetnik iz Hrvatskog instituta za povijest Davor Marijan vjeruje da je osumnjičen upravo Đorđević, kasnije general Vojske Jugoslavije.
Karlovačka policija je danas izvijestila da su njihovi službenici u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Rijeci dovršili kriminalističko istraživanje zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva počinjenog prilikom napada i okupacije Saborskog i okolnih mjesta u studenom i prosincu 1991. godine
Program za proslavu Dana pobjede i dana oslobođenja Saborskog 5. 8. 2024.
- Hitovi: 1114
"I... lutam kojekud. Tek kad mi jednom s dušom po svemiru se krene, Zaorit ću ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom!" S.S. Kranjčević
Kako je započeo Prvi svjetski rat
- Hitovi: 1340
Kako je započeo Prvi svjetski rat
Željko Holjevac
Budući da su se Hrvati od 1914. do 1918. borili na strani Austro-Ugarske, koja je izgubila rat i nestala sa zemljovida, hrvatsko izdanje Rauchensteinerove knjige dobrodošao je okvir za kontekstualno razumijevanje tadašnje hrvatske zbilje
Početkom 2019. godine objavila je Matica hrvatska u biblioteci Posebna izdanja hrvatski prijevod knjige Prvi svjetski rat i kraj Habsburške Monarhije 1914–1918. iz pera austrijskoga povjesničara Manfrieda Rauchensteinera, nekadašnjeg ravnatelja bečkog Muzeja za vojnu povijest i profesora austrijske povijesti na Sveučilištu u Beču. Njemački izvornik Der Erste Weltkrieg und das Ende der Habsburger Monarchie 1914–1918 objavila je 2013. ugledna austro-njemačka nakladnička kuća Böhlau Verlag. Hrvatsko izdanje uredio je Luka Šeput, recenzirali su ga pisac ovih redaka i Stjepan Matković, izvršna je urednica Vesna Zednik, a lekturu potpisuje Neli Mindoljević. Knjigu koja ima 1055 tiskanih stranica preveo je Andy Jelčić. Djelo je izašlo uz potporu književne mreže Traduki, a njegovo objavljivanje poduprli su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Na kraju knjige koja ima 32 poglavlja nalaze se epilog, pogovor, bilješke, zahvala i posveta, popis tiskanih izvora i literature i kazalo imena. Na naslovnici je fotografija hrvatske dragovoljačke postrojbe na putu za Galiciju iz 1915. iz Austrijskoga državnog arhiva u Beču.