U krškim područjima najčešća su pojilišta prirodne ili umjetne lokve. Lokve nastaju tamo gdje postoji nepropusni sloj gline i udolina koja usmjerava oborinsku vodu u lokvu. Bunari i lokve predstavljaju i vrijednu kulturnu graditeljsku baštinu koju treba zaštititi od propadanja.

Devastacija 90-tih. Nasipani prostor se jedno vrijeme, bez ikakve naknade, koristio kao lager i radni prostor privatne pilane.
Katastarske čestice br. 1560, 1561 i 1562 - sve tri pod nazivom "Lokva"  su u vlasništvu Općine kao Javno dobro.
.
Na krškom reljefu gdje je voda predstavljala pravo bogatstvo, naši stari su na mjestima gdje se zadržavala kišnica napornim radom stvorili lokve koje su im koristile za navodnjavanje usjeva, napajanje stoke. Prirodne lokve su redovno održavali. Osim važnosti za ljude, lokve predstavljaju specifično stanište za brojne biljne i životinjske vrste.
Primjer devastacije jedne prirodne lokve imamo u Saborskom, gdje je najprije polovica zatrpana otpadnim građevinskim materijalom, a danas Općina, koja bi trebala zaštititi takvu vrijednos, na nasipu iz 90-tih (prve faze devastacije) gradi garaže za komunalac (druga faza devastacije odnosno uništenje). Kao da nigdje drugdje nije bilo mjesta za garaže...? 
.
.
Današnje stanje lokve
.
Evo kako to rade drugi "Lokva izvor života"
.
.
"Više ni neznan dali se ove dane više spominje Žuta Lokva zato ca je ministar prevari onih ki su mu dali glas ili zato ca nima kiše. "Dugo nije pala kiša", piva klapa Cambi. Jedna i druga misal, odvela me u Studeno da pošpijan dali je lokva kod nanine kućice suha i bome san se prevari.
.
Od svih voda ke su se kupile covik je za svoje potribe najviše koristi lokve. Lokve su bile važan del života i za judi i za blago, pa se svaka kapjica dažja cuvala kako vela vridnost. Lokva je stara beseda. Latinski lacus znači jezero, blizu je i grčkoj besedi lakkos ka isto znači jezero, a praslavneski koren je u loky. Kod nas se još koristi beseda, lokvanj i škajica. Svuda di se voda skupja".

Komentari  

#1 Ivan 2019-11-30 09:33
Nadovezat ću se na gornji članak.
Umjesto da se se u izvornom stilu obnovili glavni objekti u Saborskom; crkva, župni stan i dvorišna zgrada, zadružni dom (sjedište bivše Mjesne zajednice Saborsko), ni jedno od navedenog nije učinjeno. Dapače sve naopako...! Na očigled se čini da je župni stan obnovljen u prijašnjem stilu, ne nije. Krov je izveden puno strmije i zato je izgubio status spomenika kulture.
Sreća je naša da je Ministarstvo kulture obnovilo staru župnu crkvu iz 1726. kao spomenik kulture nulte kategorije, inače tko zna kako bi po našim "mentalnim talibanima" to ispalo.
#2 Matan 2019-11-30 12:02
Slično su radili i barbari s istoka rušili vjerske objekte, a na tim mjestima gradili tržnice i ostalo...
To su radili da zatru trag svakom spomenu Hrvata na području tzv. Krajine, ali zašto mi slično radimo sami sebi...?
#3 Tomo 2019-11-30 23:51
Ota Lokva je bila za skoro sav Saborski za blago napajat ,prati rtobu pa I kupali smo se u toj Lokvi, a dolazili bi iz Skrade napajti blago preko ljeta, a svake godine su Ljudi cistili i odvozili na njive iz lokve zemlju ili talog sto bi se skupija , pa su gnojili njive Radilo se planski svi zajedno iz bliznjih kuca oko Lokve ,.Nikada nije presusila zato sto se cistilo a na sredini lokve je bija neki izvor koji je odrzavao Lokvu da ima vode zato se I cistilo da se nebi zatrpao izvor Stari ljudi su dobro znali sto treba radit da bi se odrzali na zivotu u Saborskom Eto danas je sve unisteno po agresorima ili domacim budalam koji neznaju sto treba sacuvati i odrzavati.
#4 Ivan 2019-12-01 05:31
Sav građevinski otpad, od srušenih kuća i ostalo moglo je biti deponirano u kavu na Matićevom brdu, a ne u lokvu, jer se već tada tamo nije kopao pjesak. Kava već godinama pojedincima služi za bacanje otpada i pražnjenje septičkih jama i ostalo...
Ruglo na ulazu u Saborsko.
#5 Tomo 2019-12-01 07:06
Nakon 30 godina sam dosa u Hrvatsku 1998 , isa sam svuda di sam cobanija a imali smo dragu u sivniku to je ostalo nikome. a kad sam dosa vidit di sam cobanija vidija sam da je moja zvana Ograda bila puna odpada i draga zaravnata sa odpadom Nekako me steglo oko srca ali sto sam moga, sjedi i pusti koju suzu radi proslosti i ovo sto sam sve vidija , Nije ni cudo sto nas unistavaju neprijatelji kad sami mjestani unistavaju sve oko sebe pa zato je i zarasla suma sve do kuca a prije su ljudi krcili bujadnice da imaju bujad za nastor i da ne zaraste u sumu Nazalost sto nikada nase Saborsko nece biti onako kako je bilo dok sam ja radija na Pilani sa perom Grdic zvani Perisa , Nisam poznao skoro nikoga u selu nego nesto malo ono starijih osoba. Ipak su godine napravile svoje ,
#6 Ivan 2019-12-01 15:47
"Danas se Saborčani imaju kamo vratiti, to je istina, ali nije to prostor gdje bi se moglo djecu školovati, gdje bi se od rada moglo dobro živjeti, pa su mnogi posao i krov potražili negdje drugdje. Ipak bez obzira gdje bili povezanost sa svojim mjestom ostaje. Kao što vjerujemo da su žrtve našeg hrvatskog naroda snažna veza međudobno, tako su i žrtve Saborčana, kojih se danas sjećamo, snažna veza svih Saborčana ma gdje bili".

Kazao je Dr. Mile Bogović 16 Studenog 2018. u emisiji Radio Marije - Sjećanje na žrtvu Saborskog 1991.; http://saborsko.net/index.php/arhiva-clanaka/1211-radio-marija-sjecanje-na-zrtvu-saborskog-1991
#7 Tomo 2019-12-01 21:46
Da istina je kako kaze urednik Eto moja Kcerka je rodjena u Australiji a ove godine je ona i muz koji je isto rodjen ovdje roditelji su iz Polace i isli su da vide nasu Hrvatsku i mjesto svojih roditelja To je taj osjecaj za Hrvatsku ma di bili iako su rodjeni u drugoj drzavi di se dobro skolali I imaju svi poslove a ipak geni porijeklo je ostalo usadjeno u srcu od roditelja di su rodjeni Sin I snaha su bili prosle godine a na godinu idu sa cetri sina u posjetu Hrvatskoj Ljubav za Hrvatsku je nesto sto se nikada nemoze zaboraviti To nas i odrzava u zajednicam po svijetu jedinstvo kao Hrvatske obitelji di se grade Hrvatske Crkve i Domovi di se okupljamo svakog tjedna a tako i svoju djecu i Unucad ucimo da znaju svoje korijene i porijeklo,

You have no rights to post comments