Naslovnica
Sezona je lova na puhove
- Hitovi: 2518
Lov na puhove je u Saborskom stara tradicija. Tu tradiciju su vjerojatno u Saborsko donijeli doseljenici iz Gorskog kotara gdje je puholov vrlo stara tradicija, npr. grad Čabar održava Puharske noći. Stanovnici susjednih mjesta (Jesenica i Plaški) ne love niti jedu puhove, oni podrugljivo kažu; "Kranjci jedu miševe" Ove godine je dobro rodila bukvica (žir) pa su puhovi dobro ugojeni.
Protivnik sam nekontroliranog lova, a pogotovo na srneću i jelensku divljač, pa tako i lova na puhove. No lovstvo je legalna djelatnost koja ima svoje zakone i pravila, samo kada bi ih se svi lovci držali.
Iako malen, puh ima ukusno meso, a od njega se još dobiva i mast koja se u narodnoj medicini koristi za zacjeljivanje rana. O tome svjedoče i zapisi doajena hrvatskog lovstva (Kesterčanek, Ettinger, Čeović, Car). Vraćajući se u povijest, iz starih zapisa i knjiga može se saznati da su još i Rimljani cijenili puhovu pečenku. Kesterčanek (1896) navodi kako su Rimljani gojili puhove i jeli kao posebno slatko pečenje. Za uzgoj puhova koristili su posebne “zvjerinjake” unutar hrastovih i/ili bukovih šuma. Zidane ograde glatkih unutarnjih stijena po kojima se nisu mogli penjati, sprječavale su puhove da napuste uzgajalište. Unutar ograde podizali su im umjetne duplje za razmnažanje i prezimljivanje hraneći ih pitomim kestenima i plodovima voćarica. Pojedine primjerke bi neposredno prije stavljanja na stol hranili u posebnim glinenim posudama zvanim “gliraria”. Dalje se može pronaći da ni pjesnici nisu zaboravili na puha. Rimski pjesnik Mark Valerij Martial (100. - 40. god. prije Krista) spominje puha u jednoj od svojih pjesama, jasno dajući do znanja da su tusti puhovi još u ono doba smatrani poslasticom.
Sunčano je bilo danas cijeli dan - u Saborskom je pokopan Zdravko Kovačić
- Hitovi: 2424
Danas je u Saborskom sahranjen veteran domovinskog rata Zdravko Kovačić rođ. 1964. godine. Zdravko je bio ranjen u Kapeli 1991. godine u borbama prilikom povlačenja branitelja iz Saborskog nakon pada. Od rata pa sve do smti je živio u Ogulinu. Neka mu je laka hrvatska zemlja.
Protekle noći je u Saborskom pala jaka kiša
- Hitovi: 1795
Protekle noći je u Saborsko pala jaka kiša. Pošto kanal od vodovoda zbog nedavnih radova još nije asfaltiran voda je na cestu, u centru Sela, izbacila veće količine pijeska i kamenja ... Oborinske vode kroz Saborsko inače teku glavnom cestom.
Stari grad Modruš
- Hitovi: 2303
Prvi mraz ove jeseni
- Hitovi: 1949
Kuselj - prvi mraz ove jeseni, na Zavižanu je pao i prvi snijeg 10 cm.
Vedra i hladna noć nad Plaškim - foto Josip Anušić
- Hitovi: 2079
Kišna subota 26. rujna 2020., a na večer se razvedrilo. Snimci nastali s Canon M50, slikano sa tronošca (stativa) ekspozicijom 25'' i 30'' pri različitim ISO postavkama.
Danas u Saborskom
- Hitovi: 2643
Trenutno se u Saborskom radi na sanaciji vodovoda, javnoj rasvjeti i vatrogasnom domu. Lipe na Kuselju dobile novi izgled. Kuselj i Biljevina su danas popodne ostali bez vode.
Donja Biljevina: Tragom kbr. 48 i mojih predaka
- Hitovi: 4143
1775. godine prilikom prve numeracije Saborsko broji 42 kuće (Hodak 1 - Šolaja 42). Profesor Holjevac u svojoj knjizi Ogulinska pukovnija (1746.-1873.) kaže da su kućni brojevi nakon prvog numeriranja 1775. godine davani redom kako su se gradile nove kuće.
Uz dopuštenje vojnog zapovjednika braća Marko (1795) (Josardin otac) i Ivica (1800) (Gašparov otac) su 1834. godine sa svojim obiteljima preselili iz Saborskog 8 (Senj) i izgradili Saborsko 48 (Donja Biljevina). Već u prvoj generaciji je s kbr. 48 iz Biljevine u Matovinsku Lisinu se odselio Jure (1824) Gašparov (1826) brat.
Toma Matovina (1800) (Ćakin djed) je iz Saborskog 8 (Senj) preselio u Gornju Biljevinu kbr. 107 /8 na Vrščić. Moja pretpostavka je da je i ostatak Gornje Biljevine (Čovini i Kakini) naseljen iz iste kuće tj. iz Saborsko 8 (Senj). Dok je Saborsko 9 ostalo u Senju i tamo su izgradili još kuća. Gruntovnica u Ogulinu potvrđuje da je Josardina kuća broj 69 bila zadnja izgrađena i evidentirana kuća u gruntovnici prije raspada Vojne Krajine 1873. godine. Kuća br. 48 je bila prva kuća u Donjoj Biljevini. Iz kuće br. 8 u Senju su potekli još i Martin (1770) kbr. 8, Nikola (1800) kbr. 71 Čavini , kbr. 72 Ante i Marija Špehar ..., Stipe (1808) kbr. 75 (Jeko Matičina-Mare Janjina), i kbr. 76 ...?
Izgubljeni članak: Jezero Begovac - Blata - reportaža
- Hitovi: 2572
Izgubljeni članak, Jezero Begovac - Blata, rujan 2015.
Ne sjećam se naslova...? Profesor dr. Rade Knežević, Željko Ogrizović i ja odlučili smo ući u ručno iskopani tunel koji se nalazi na sjevernoj strani jezera i utvrditi njegovu namjenu i dužinu. Ova naša mala ekspedicija je uspješno završila. Van smo izašli s novim saznanjima, obišli smo usput i malu pećinu, snimio sam zanimljive detalje i objavio opširan članak, naravno uz pomoć informacija koje sam prikupio od mještana i prof. Kneževića.
Krajem 2016. smo odlučili zbog slabe usluge i visoke cijene napustiti hosting.plus i stranicu preseliti na Webmedia. Realizacija preseljenja se odvijala početkom 2017. uz puno poteškoća. Bivši davatelj usluga nam nije htio preseliti bazu starih članaka sa svog hostinga na novi, što je značilo da ih moramo seliti ručno jedan po jedan što je posao od mjesec dana. Odustali smo od ručnog preseljenja svih članaka te odlučili preseliti samo najvažnije. Dakakako i ovaj nam je bio važan, nismo ga uočili, na njega me jučer podsjetio Ivan Vuković - Ravo kad smo se sreli u šetnji.
Trenutno na stranici imamo samo članke unazad tri godine, iako postojimo već 12 godina. Ne možemo si priuštiti arhivu jer bi to iziskivalo svake godine sve više novca za plaćanje hostinga. S vremena na vrijeme 90% članaka brišemo i krećemo ispočetka i tako nam nepovratno nestanu i neki zanimljivi članci. Kako je tako je, bolje i više ne možemo.
Danas sam izvukao fotografije s hard diska, a tekst ću pokušati rekonstruirati po sjećanju i uz pomoć podataka koje imam od ranije. Članak ću dopunjavati u narednim danima... Jezero Begovac - Blata
Nove (krive) granice Parka u šumi Bršljanovica
- Hitovi: 2281
Slika prva: granica Parka prije 2014. Slika druga: nova granica Parka 2014. Slika treća: najnovija granica Parka 2020.
Povod ovom članku je najnovija situacija oko granice Parka u šumi Bršljanovica kod Kuselja. Naime prema oznakama granice iz 2014. (slika druga) Hrvatske šume su nedavno vršile doznaku stabala za sječu. No iz Parka su im rekli da su ušli na njihovo područje...? Kako sad, što se promjenilo u zadnje dvije godine kad znamo da je Prostorni plan iz 2014. još uvijek na snazi, a iste te Hrvatske šume su na istom ovom području gdje sada moraju poništiti doznaku, vršile sječu sanitara i nitko nije reagirao? Jeli ovo najnovije crtanje granice i konačno šaranje lijevo-desno? U tijeku je: Izrada izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebnih obilježja NP Plitvička jezera
Povjesničar Ivan Vuković: Žrtva “ličkog Vukovara” Saborskog javnosti je poznata jednako kao žrtva nekog rata u Africi
- Hitovi: 2624
Kao jedan od mladih povjesničara istraživača Domovinskog rata, Ivan Vuković prvi se počeo baviti tragičnom sudbinom rodnog Saborskog još kao student. Ovaj Saborčan s novozagrebačkom adresom, 2015. godine završio je povijest na Filozofskom fakultetu (nastavnički i istraživački studij moderne i suvremene povijesti), a danas je nastavnik povijesti u dvije škole u Karlovačkoj županiji te se i dalje bavi istraživanjem Domovinskog rata.
Odakle interes za povijest i Domovinski rat?
Povijest mi je dala odgovore na mnoga pitanja. Kada poznajemo povijest, bolje razumijemo sadašnjost i promišljamo budućnost. Razumijemo procese koji su oblikovali sadašnjost. Stječemo znanja i vještine nužne za upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta. Bolje razumijemo i vrednujemo nacionalno i lokalno povijesno i kulturno nasljeđe te potičemo pozitivan odnos prema drugim kulturama. Istovremeno, razvijamo maštu, kreativnost, povezivanje i logičko zaključivanje, uočavanje uzročno-posljedičnih veza i snalaženje u vremenu i prostoru.