Prezime
Conjar (Zollner) povezuje se s područjem Kočevja (njem. Gottschee) i poviješću tamošnjih Nijemaca (Kočevari), koji su stoljećima činili njemačku jezičnu enklavu u Sloveniji. je njemačkog podrijetla i spada u skupinu prezimena koja su nastala prema zanimanju (profesionalna prezimena).
Ovdje su ključne činjenice o porijeklu i značenju prezimena:
    Značenje: Prezime proizlazi iz srednjeg visokonjemačkog jezika, točnije od riječi zöllner, što znači carinik, sakupljač poreza ili ubirač cestarine. Riječ dolazi od korijena zoll (carina/porez).
    Povijesni kontekst: U srednjem vijeku, kada su prezimena postajala nasljedna, ovo se ime davalo osobama koje su bile zadužene za naplatu cestarina na cestama, mostovima ili za ubiranje carinskih pristojbi na granicama.
    Podrijetlo prezimena: Ime se u povijesnim izvorima navodi među prezimenima stanovnika kočevskog kraja, uz druge specifične oblike poput Špehar ili Galović. Mnogi nositelji ovog prezimena u Hrvatskoj vuku korijene iz sela u blizini granice sa Slovenijom (npr. oko Saborskog ili Gorskog kotara), kamo su se kočevski Nijemci i srodno stanovništvo naseljavali tijekom stoljeća.
    Kočevari (Gottscheers): To je bila skupina njemačkih doseljenika (uglavnom iz Koruške i Tirola) koji su u 14. stoljeću naselili šumovito područje Kočevja. Razvili su vlastiti arhaični dijalekt, gottscheerisch, koji se održao više od 600 godina.

 

Prezime

Špehar (i rjeđi oblik Spaher) u Hrvatskoj je pretežito hrvatsko, ali i slovensko prezime, koje korijene vuče iz njemačkog govornog područja. Danas je to prezime najčešće u okolici Slunja (posebno Saborsko), te u Zagrebu i Karlovcu. 
Evo detalja o porijeklu:

1. Značenje i etimologija

    Značenje (zanimanje): Prezime je najvjerojatnije zanimanjsko (occupational name), izvedeno iz srednjonjemačke riječi spehaere (od spehen = promatrati/izviđati). To sugerira da su preci bili izviđači, stražari ili špijuni u Vojnoj krajini, graničnom području između Habsburške i Osmanske Monarhije.
    Njemačko porijeklo: Prezime je izvedeno iz srednjeg visokonjemačkog jezika, od riječi spehaere (onaj koji motri, izviđač, špijun).
    Zanimanje (Occupation): U vojnom kontekstu, špehar je mogao biti izviđač na bivšoj Vojnoj krajini (Habsburško-osmanska granica).
2. Geografsko porijeklo i migracije
    Slunjski kraj: Špehari su najbrojniji na području Slunja i okolice, posebno u Saborskom. Povijesno se vezuju uz doseljavanja u ta područja.
    Kranjska i Štajerska: Prema nekim izvorima, korijeni su iz Gornje Kranjske (danas dio Slovenije) i Donje Štajerske, odakle su se kretali prema Lici, Krbavi i Gorskom kotaru.
    Naselja: U naseljima Soline i Špehari (okolica Vrbovskog) prezime je bilo izuzetno često. 
3. Povijesni zapisi
    Prezime se spominje u kontekstu doseljavanja kranjskog stanovništva u Liku i Krbavu krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
    U Acta Croatica, prezime je zabilježeno još početkom 20. stoljeća (1906.).

Prezime
Štrk (i varijanta Sterk) u Hrvatskoj je pretežito hrvatsko prezime, a korijene vuče iz okolice Slunja, Karlovačke županije i Like. 
Evo ključnih informacija o porijeklu:
    Geografsko porijeklo: Prezime je najkoncentriranije na području Slunja, okolice Karlovca (Novigrad na Dobri), a zabilježeno je i u Lici (Podlapača). Često se pojavljuje u popisu stanovništva sela Saborsko.
    Etimologija i značenje:
     Štrk (Šterk): Najvjerojatnije je nastalo od njemačke riječi Sterk (ili njem. Stark - jak, snažan) ili pak od izvedenice riječi štrkati (odjednom brzo krenuti).
       Poveznica s prirodom: U nekim slavenskim kontekstima, "strk" se povezuje s riječju za čaplju (heron).
      Poveznica s dijalektom: Moguće je da je prezime nastalo kao nadimak vezan uz nekoga tko je brz ili vitak.
    Povijesni zapisi: Prezime Štrk se spominje u 18. i 19. stoljeću na granicama Vojne krajine (Kordun/Lika).

Prezime
Galović je rašireno hrvatsko prezime koje se u dokumentima javlja stoljećima, a njegovo podrijetlo i značenje vežu se uz nekoliko povijesnih i lingvističkih izvora:
1. Etimologija i značenje
    Staro osobno ime: Osnova prezimena je staro narodno ime Gal, koje se spominje još u dokumentima prije Tridentskog koncila. Vjeruje se da ime Gal ima ilirske korijene.
    Latinsko podrijetlo: Neki izvori povezuju korijen s latinskom riječi gallus (pijetao) ili gallina (kokoš), što je često bila osnova za nadimke koji su kasnije prerasli u prezimena.
    Fizičke osobine: Drugo tumačenje povezuje prezime s pridjevom gal (crn, mračan), što je u staroslavenskom jeziku često označavalo osobu crne kose ili tamnijeg tena. 
2. Povijesna rasprostranjenost i migracije
Prezime je povijesno prisutno u nekoliko ključnih regija:
    Karlovačko i Dugoreško područje: Rodovi Galovića (poznati i kao "Kranjci") potječu iz okolice Duge Rese, točnije iz mjesta Galović Selo i Cerovački Galovići.
    Slavonija: U popisima iz 1698. godine prezime je zabilježeno u Sikirevcima i Županji, gdje je i danas vrlo često.
    Podravina: Važan povijesni trag ostavili su u Podravini (npr. Peteranec), odakle potječe i poznati književnik Fran Galović. 
.
Podaci su preuzetti s dostupnih izvora na internetu.

Komentari  

#1 Ivan 2026-02-06 08:45
U sakramentalnim dolkumentima župe Saborsko početkom 19. stoljeća Conjari se još uvjek upisuju kao Zollner, također i Štrk kao Sterk. Špehar se u Saborskom izgovara Špejar.
Pravoslavni susjedi za nas katolike imaju naziv Kranjci, to je vjerojatno povezano s ovim rodovima koji su u Saborsko doselili s područja nekadašnje Kranjske (Slovenije).

U Kranjce se ubrajaju još i Kovačići i Krizmanići, jer su se doselili s područja Gorskog kotara, s graničnog djela s Kranjskom krajem 17. i početkom 18. stoljeća u Saborsko.
Razmjerno najviše Krizmanića u proteklih sto godina rođeno je u Lukovdolu kraj Vrbovskog, gdje se svaki peti stanovnik prezivao Krizmanić.
Kovačić se javlja i u obliku Kovač, (slovenski korijeni ili utjecaj), Kovacich i dr.. Prezime je nastalo od riječi kovač, što znači da su preci bili kovači, majstori koji obrađuju željezo. Dodatak -ić označava sina (Kovačev sin).
Štefanci su u Saborsko došli iz Slunja ili okolice Karlovca.

Ka se ponegdje navodi da pripadnika nekog prezimena ima najviše na području Slunja, taj termin često nije sasvim točan jer se takva prezimena u nekim slučajevima nalaze u većem broju u Rakovici, Drežniku i Selištu Drežničkom i Saborskom, nego u Slunju.

You have no rights to post comments