Naslovnica
STJEPAN PAVIČIĆ: SEOBE I NASELJA U LICI (gatska župa i brinje)
- Hitovi: 135
Gatska župa i Brinje
Gačani kao naselje zabilježeni su već 818. u vijesti da su na franački dvor došli poslanici Borne, »ducis Guduscanorum«, koji se u Einhardovim analima o tom događaju zovu i Goduscani. Pored Krbave i Like Konstantin Porfirogenet spominje u Hrvatskoj i Gatsku župu kao onu kojom, zajedno sa one prve dvije, upravlja posebno hrvatski ban. Već je spomenuta misao da je ta Gatska bizantinskoga pisca možda zahvatala i Modruš i Vinodol i dio su sjedne Istre do Raše. Njoj je u to vrijeme spadao, možebit, i Senj, koji se kasnije kao primorska luka osamostalio.
Kraj Andrija darovao je 1219. cijelu Gatsku župu templarima. Tom prilikom naznačena je u ispravi o tome i njena granica. Ona je počinjala kod potoka Žrnovnice u blizini današnjih Ledenica, a otuda je tekla na Vratnik, odakle je okrenula na Bužane gdje je između te župe i Gatske međa bila kod Krasna. Odavde je granica išla pored Hrastovke, danas šume kod Tisovca, te je otuda udarila na crkve sv. Đure i Marka (u blizini Sinca), a odande na Jesenice (kod Saborskoga) i dalje do Plasa gdje se nalazila međa s Modrušom. Od Plasa tekla je između te dvije župe granica u ravnoj crtina Žrnovnicu. Templarima je kralj 1269. oduzeo Senj i Gatsku i zadržao za sebe, a njima je dao u zamjenu prostranu i plodnu Dubičku župu. Nešto godina poslije toga dvor je i Gatsku i Senj darovao Frankopanima, koji su ih u svojim rukama održali do pada Like i Bužana u turski posjed. Tada je na području Senja, Otočca i Brinja osnovana Krajina, te su utvrđenja u tim mjestima potpala pod nju.
Nakon jake južine proteklih dana, jutros je u Saborskom mirno
- Hitovi: 144
Nakon jake južine, jutros je u Saborskom mirno, najniža jutarnja temperatura iznosila je -0.4 °C u 08:13. Na najvišim vrhovima Kapele, iznad tisuću metara, vidi se snijeg. Najviša dnevna temperatura uz sjeveroistočni vjetar i pretežno sunčano vrijeme iznosila je 5.9 °C u 12:00.
Papa upozorio na zlouporabu umjetne inteligencije za sebičnu korist na štetu drugih
- Hitovi: 248
Evo što papa Lav XIV. kaže o umjetnoj inteligenciji koja sve jače kuca na naša vrata i prijeti da čovjeka pretvori u stroj. Poanta je u tome da ovo više nije “tehnološki” izazov, već “antropološki”. Usred “digitalne revolucije”, papa Lav XIV. u svojoj poruci za 60. Svjetski dan društvenih komunikacija, koji će se slaviti 17. svibnja, preokrenuo je perspektivu. Prava misija povjerena komunikatorima, u društvu koje već prolazi kroz brze promjene, jest “čuvati ljudske glasove i lica” od rizika umjetne inteligencije, kako kaže naslov teksta, objavljenog danas, liturgijskog spomen-obilježja svetog Franje Saleškog. “Glasovi i lica” svake osobe su “sveti” jer, nastavio je Papa, “dani su nam od Boga, koji nas je stvorio na svoju sliku i priliku”. Očuvati ih u njihovoj jedinstvenosti znači “očuvati ovaj pečat, ovaj neizbrisivi odraz Božje ljubavi”, čitamo u uvodnim retcima. I stoga se ne radi o “zaustavljanju digitalnih inovacija”, već o “vođenju istih”, o odgoju u poštovanju ljudskog dostojanstva.
Očuvanje „ljudskih lica i glasova“ i njihove jedinstvenosti znači, prije svega, nastavio je Papa, zaštititi od napada tehnologije one „temeljne stupove ljudske civilizacije“, budući da ljudska bića nisu „vrsta sastavljena od biokemijskih algoritama, unaprijed definiranih“. Umjesto toga, svaka osoba „ima nezamjenjiv i neponovljiv poziv koji proizlazi iz života i očituje se upravo u komunikaciji s drugima“. Umjetna inteligencija, simulirajući ljudske glasove i lica, ne samo da se miješa „u informacijske ekosustave“, već i prodire u „najdublju razinu komunikacije, onu odnosa među ljudskim bićima“. Prevost je više puta osudio rizike povezane s algoritmima, koji „ljude zatvaraju u mjehuriće lakog konsenzusa i lakog ogorčenja“ i „slabe sposobnost slušanja i kritičkog mišljenja“, povećavajući „društvenu polarizaciju“.
Izvedenice muških imena po saborčanski
- Hitovi: 169
Maštovitost je bila nužnost, jer je u Saborskom nekoć živio velik broj osoba s istim imenima i prezimenima. Kako bi se znalo tko je tko, nastajale su različite inačice krsnih imena. One su se oblikovale na više načina: korištenjem umanjenica i uvećanica (po imenu se često moglo zaključiti je li osoba bila manjeg ili većeg rasta), imenima od milja, imenima prema naravi (blag, ljutit, drzak i sl.)
Stara saborčanska imena koja sam pronašao u sakramentalnim knjigama iz 19. stoljeća, a kojih danas u Saborskom više nema: Gabre, Grga, Gašpar, Ilija, Jakov, Izidor, Tadija, Šimun, Roko, Bartol, Filip, Adam, Karlo, Fabijan, Mijat, Vicko,
Muška imena i njihove izvedenice (20. stoljeće)
Andrija – Jandra, Jandre, Jandrić, ...
Ante – Anta, Antić, Antica, Antiša, Antesija, Antela, Anćina, ...
Dane – Dana, Danić, Daniša, ...
Dragutin – Dragan, Drago, Draga, ...
Franjo – Franja, Vranjo, Vranja, Vranjica, ...
Ivan – Ive, Iva, Ivica, Iveško, Ivelja, Ico, Ica, Ivanko, Iso, Iko, Ika, ...
Josip – Joso, Joko, Joka, Josa, Joćo, Joćan, Jockan, Josica, Josina, Josarda, Jojan, Joja, Jole, Jojo, ...
Jure – Jura, Jurica, Jurić, Juriša, Juraga, Juraj, Jursa, Đuka, Đuran (naslovna forografija), ...
Leopold – Polda, Polde, Poldić, ...
Dio Imena i Prezimena žitelja Modruške županije prema urbaru iz 1486.
- Hitovi: 200
Modruš
Stipan Grišnjaković, Stipko Jurić, Stipko Belčić, Stipko Prosković, Juraj Barbić, Juraj Brkiš, Juraj Grkšić, Matij Skalić, Matij Bošnjak, Jurko Ladišić, Jurko Gamzić, Jurko Ugrić, Jurko Brkiš, Matko Lasić, Matko Juretić, Matko Črnjak, Šimun Grdasić, Šimun Orlovčić, Šimun Belčić, Šimko Popović, Ivan Malšić, Ivan Grkšić, Ivanko Ivković, Ivko Mavrićev, Ivša Jarnetić, Jurša Gašpić, Mihovil Rodčić, Mihac Tomšić, Franjko Zebić, Benko Baričević, Benko Plešić, Benko Grkšić, Benša Grgečić Benša Banić, Jerko Brkiš, Blažko Pačelatić, Blaško Ferdulić, Cvitko Olovčić, Lukša Pačelatić, Lukša Štefulinić, Lukša Lončar, Bartol Ferdolić, Jakov Medilić, Mikula Banić, Jake Grklić, Mike Martolić, Grgur Valdanić, Grgur Ratković, Grgur Drkosić, Grge Mirčić, Grge Ostronić, Grgo Klenković, Grga Čičić, Lovre Rilić, Lovre Jakomelić, Lovre Durdačić, Vale Medved, Jelka Dedković ...
Je li frankopanski dvorac bio na mjestu župnog stana (kvartira) ili stare škole?
- Hitovi: 272
Karta Saborskog sa zemljišnim parcelama iz 1870.
U Modruškom urbaru iz 1486. godine navodi se da u Zaborskom postoji frankopanski dvorac. Na gornjoj karti crvenim križićima označena su dva moguća mjesta na kojima se dvorac mogao nalaziti: ili na mjestu današnjeg župnog stana (lijevo) ili na mjestu stare škole (desno). Na karti iz 1763. - 1787. godine dvorac je ucrtan s lijeve strane ceste gledano iz smjera Jesenice (karta ispod), što približno odgovara lokaciji današnjeg župnog stana (kvartira) i ružičastog objekta nasuprot crkve na gornjoj karti. Stara škola se nalazi s desne strane ceste, nekoliko stotina metara dalje, što ne odgovara položaju dvorca prikazanom na karti iz 1763. - 1787. godine. Nakon svega i dalje ostaje dilema gdje je zapravo bio frankopanski dvorac?
Mlinice na potočiću Čevrkalo u 18. i 19. stoljeću
- Hitovi: 441
Na karti iz razdoblja od 1763. do 1787. godine uočava se niz mlinica smještenih uz potok Čevrkalo, koje su se vjerojatno nalazile u vlasništvu stanovnika tadašnjeg Saborskog. Ovaj podatak potvrđuje dugotrajnu važnost potoka Čevrkalo u svakodnevnom životu i gospodarstvu mjesta.
Katastarski podaci iz 1870. godine svjedoče da je vlasnik čak trinaest parcela uz potok Čevrkalo bio izvjesni Hodak, stanovnik kuće broj 79 u Saborskom, smještene neposredno uz kuću Ivana Kobbea, a kasnije Marka Vukovića. Osim zemljišta uz potok, Hodak je posjedovao još dvije parcele – jednu na Brdinama i drugu na padinama Alana.
Zanimljivo je da se uz njegovu kuću na katastru ne vide gospodarske zgrade, što otvara pitanje izvora njegove egzistencije. S obzirom na dugotrajan kontinuitet mlinica na potoku Čevrkalo, opravdano je pretpostaviti da je Hodak ostvarivao prihode iznajmljivanjem parcela za gradnju mlinica. Ako su mlinice postojale u drugoj polovici 18. stoljeća, vrlo je vjerojatno da su i stotinu godina kasnije imale jednaku gospodarsku ulogu, u vrijeme kada je Hodak bio vlasnik zemljišta uz potok Čevrkalo. Pored ovih mlinica u 19. stoljeću postojalo je nekoliko većih mlinova i pilana na rijeci Jesenici od izvora pa nizvodno. Danas na Čevrkalu nema više mlinica, danas Čevrkalo zajedno s izvorom Točak snabdjeva cijelo Saborsko vodom, ukučujući Biljevinu i Kuselj. (Naslovna fotografija je fotoilustracija. Mlinice o kojima govorimo zasigurno su bile puno skromnije i jednostavnije)
Gdje je zapravo bilo locirano srednjovjekovno Zaborsko?
- Hitovi: 577
U Modruškom urbaru iz 1486. spominju se 16 jutara crkvene zemlje u Zaborskom "ku drži pop" (Hrvatski urbari, 29). Ne spominje se crkva, ali nema sumnje da je i ona ondje postojala kada Saborsko ima svoga svećenika. Mjesto se tada nalazilo na području modruškog vlastelinstva. U to vrijeme bilo je dobrim dijelom nenaseljeno, a proces raseljavanja išao je sve brže zbog neprestane opasnosti od Turaka. Pogotovo su tu opasnost osjetila naselja prema istoku. U 16. stoljeću ostalo je područje Saborskog bez svojih stalnih stanovnika. Požarevačkim mirom 1718. uvelike je ondje smanjena turska opasnost, tim više što je oslobođenom području priključen i Furjan. To je omogućilo ponovno naseljavanje stanovništva i formiranje organizirane crkvene uprave.
Novo središte okupljanja katolika postavlja se u Saborskom (Zaborskom), gdje se 1726. na ruševinama stare crkve gradi župna crkva Sv. Ivana Nepomuka. Otuda će se upravljati Rakovicom s obnovljenom crkvom Sv. Jelene i južnije s Orihovim Selištem s crkvom Sv. Ivana Krstitelja.
Saborčanski govor i njegove specifičnosti
- Hitovi: 1289
Govor Saborskog po većini svojih obilježja pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu i njegovu šćakavskom poddijalektu, ali je zadržao ikavsko-ekavski refleks jata kao u srednječakavskom.
PRIMJERI:
Ikavski dijalekt: dvi, gnjizdo, izličija, nedilja, mijur, vrića, ripa, snig, svitlost, svića, biliti, litina, siditi, sikira, misec, vitar, crikva, vira, pobilija, ...
Ekavski refleks jata: česa, svačesa, belo, koleno, svetlo, mrtvi god, telo, leto, delo, del, dleto, maša, pod, vaik, vanjkuš, zvezda, bledo, mićem, zreće (riječ "zreti" u staroslavenskom jeziku znači "gledati")...
Šćakavski poddijalekt: ognjišće, šćap, klišća, gušćer, išće, vrišći, kosišće, strnišće, igrališće, guvnišće, pojilišće, stanišće, kućišće, zeljišće, krumpirišće, dvorišće, ...
Osim dominantnih imamo i primjere kojima prijeti izumiranje: poče sam, uze, zape, vidi, govori sam, doni, ubo se, razboli se, umori se, ...
Ja sam govorija saborčanski (Matan Matovina, Biljevina). - Ja sam govori saborčanski (Adam Vuković, Ravni Lug).
Riječnik sadrži preko 520 riječi / sastavio: Ivan Matovina
Ivan Matovina je ponosan hrvatski branitelj
- Hitovi: 2273
Ivan Matovina je ponosan hrvatski branitelj, odlikovan medaljom „Oluja“, kojega blate pojedinci iz jedne udruge, po nalogu lokalnih moćnika.
Na Facebooku je 9.01.2026. otvorena su dva sramotna profila – putem kojih se mene blati i pokušava diskreditirati po pitanju mog sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske. Pritom se iz konteksta izvlači jedna situacija iz rujna 1991. godine, i to na prizeman način. Lažne profile je otvorila jedna osoba izvan Saborskog, očito plaćenik HDZ-a Saborsko, a pomažu mu domaći izdajnici.
Nasuprot njihovim insinuacijama na lažnom profilu i na njihovu žalost, objavljujem fotografiju iz 1995. godine, iz operacije Oluja, u kojoj sam sudjelovao kao pripadnik 150. brigade HV-a, Črnomerec na ličkom bojištu, jer sam tada živio u Zagrebu i bio na raspolaganju Uredu za obranu Črnomerec, a prije toga Uredu za obranu Dubrava. Godine 1991. bio sam pozvan i obavio lječnički pegled u MUP-ovom Domu zdravlja u Šarengradskoj 3, dakle bio sam dostupan i odazvao se na poziv za Oluju.
Bio sam hrvatski branitelj i sudionik oslobađanja okupiranog teritorija Republike Hrvatske 1995.
Zima ne popušta, temperature su već neko vrijeme danonoćno u minusu
- Hitovi: 228
Već danima smo u temperaturnom minusu, noću i danju. Jutros je na meteo postaji "Biljevina" izmjereno -7.9 °C u 06:16, vlaga je 95 %. Maksimalna dnevna temperatura iznosila je -6.0 °C, "zatoplilo" za 2°C.