Na OPG-u Ivana Matovine noćas je na farmi magaraca stigla još jedna prinova – malo žensko magare, već drugo ove godine.
Čovjek i magarac dijele suživot otprilike već 7.000 godina. Prema opsežnim istraživanjima, magarci su prvi put pripitomljeni u istočnoj Africi, nakon čega su postali ključni čovjekovi pomoćnici u poljoprivredi i transportu, i to nekoliko tisuća godina prije konja.
Za razliku od vremena prije 50-ak ili 60-ak godina, kada su ih ljudi koristili za teške fizičke poslove kako bi si olakšali svakodnevni život, magarci danas više ne služe za rad. Najčešće su se koristili za donošenje vode s izvora i nošenje žita u mlin. Na leđima su imali samare na koje se stavljao teret, poput drvenih posuda zvanih vučije, u kojima se prenosila voda, ili vreće sa žitom koje su nosili u mlin na mljevenje. Osim toga, služili su i za obavljanje mnogih drugih seoskih poslova. Oni koji nisu imali magarca sav su taj teret morali nositi sami, na vlastitim leđima.
Uzgoj magaraca
Hrvatska ima nešto više od 1300 magaraca u registriranom uzgoju, ali se pretpostavlja da ih je oko dvije tisuće. Magarci su u Hrvatskoj zaštićena vrsta, te za njihov uzgoj država poljoprivrednicima daje poticaje. Tri su autohtone vrste -istarsko, sjevernojadransko i dalmatinsko magare. Siromašnom je narodu magare stoljećima bilo najkorisnija životinja, pomažući čovjeku u prenošenju tereta. No i magareće ga je meso hranilo, kad drugog mesa nije bilo. No u jednome ovoj životinji nema premca – mlijeko je magarice od davnina najpoznatiji narodni lijek. Bila je to prva pomoć u obrani imuniteta, pogotovo kod plućnih bolesti. Danas se uzgojem magaraca zbog dobivanja mlijeka bavi sve više ljudi.
Jopa
Ima na farmi još životinja ...
Mužjak Jopa je prvi stanovnik ove farme
