Glavni izbornik

  • Naslovnica
  • O Saborskom
  • Svi članci
  • Poginuli branitelji Saborskog
  • Masovna grobnica
  • Spomen soba
  • Crkva Rođenja BDM
  • Crkva sv.Ivana Nepomuka
  • Križni put
  • Od Ogulina do Plitvica
  • Saborčanski rodovi
  • Domovinski rat, Ivan Vuković
  • Važnost obrane Saborskog
  • Skrada
  • Lokva u Saborskom
  • Rijeka Jesenica
  • Mogućnosti razvitka
  • Razvojni potencijali
  • Prognoza vremena
  • Zračne snimke
  • Impressum

Korisnički izbornik

  • Zaboravili ste korisničko ime?
  • Zaboravili ste lozinku?

Tražilica

Vrijeme

Udruge



Naslovnica

SUDBINA VILE IZVOR

  • Ispis
Objavljeno: 21 Ožujak 2018
Hitovi: 2816
Društvo za očuvanje Plitvičkih jezera upozorava:
Malo tko nije čuo za Vilu izvor, ili kolokvijalno Titovu vilu koja je izgrađena krajem 40tih i početkom 50tih neposredno iznad izvora potoka Plitvice (koji vodom hrani Veliki Slap). Uglavnom su je gradili preostali zatvorenici iz drugog svjetskog rata. Koliko je god povijest upravljanja Plitvičkim jezerima uglavnom nosi pozitivan predznak u skladu s vremenom u kojem se promatra, toliko je politička odluka o gradnji ovog zdanja bila loša i pogubna za prirodu.
 
Iz danjašnje perspektive uglavnom je opće poznato da je objekt bio očuvan sa svim svojim inventarom sve do 2000. godine kada Javna ustanova povlači čuvare. Odluci je prethodio potez Vlade RH koja je bez ikakvih konzultacija sa strukom objekt otela Javnoj ustanovi i uknjižila u svoje vlasništvo kao rezidencijalni objekt, premda se nalazi na, za prirodu iznimno osjetljivom mjestu. Bez nadzora, od tada do danas vila je potpuno devastirana, opljačkana i iz nje je doslovno isčupano sve što se moglo unovčiti ili ukrasti kao suvneir. Stabala koja su pala na krov pospješila su propadanje, pretežito drvene konstrukcije koja je bila tadašnji arhitekstonski "main stream". I upravo je propadanje objekta izazvalo mnoge, uglavnom negativne reakcije koje bi se mogle opisati kao zgražanje javnosti nad mećehinskim odnosom prema javnom dobru. Itekako opravdano.
Opširnije... Dodaj novi komentar

Tjedan kulturne baštine NP Plitvička jezera

  • Ispis
Objavljeno: 17 Ožujak 2018
Hitovi: 3263

Gradnja lugarnice u Čorkovoj Uvali 50-tih prošlog stoljeća (slika lijevo).

Dragi naši, ovaj tjedan obilježili smo kao tjedan kulturne baštine Nacionalnog parka Plitvička jezera. 
 
Na području Nacionalnog parka Plitvička jezera prostire se mnogo naselja koja imaju obilježja kulturnog krajolika. Kulturni krajolici vrsta su nepokretnog kulturnog dobra koje sadržava povijesno karakteristične strukture što svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru, a predstavljaju zajedničko djelo čovjeka i prirode, ilustrirajući razvitak zajednice i pripadajućeg teritorija kroz povijest. 
Pozabavili smo se i gradnjom te izgledom u prošlosti nekih objekata kulturne baštine: restorana Kozjak, Lugarnice Čorkova Uvala te vile Izvor.
 
Tekst:https://www.facebook.com/NPPlitviceLakes 
 
Želite pročitati i vidjeti više? Svi detalji nalaze se na linku:
Opširnije... 1 komentar

Kratka povijest Saborskog

  • Ispis
Objavljeno: 13 Ožujak 2018
Hitovi: 3425

Saborsko se prvi put, u sačuvanom pisanom vrelu, spominje pod imenom Zaborsko u Modruškom urbaru (lat. urbarium, urob ili urbar), iz 1486. godine, kao jedno od mjesta koje je 1449. godine u posjed dobio hrvatski ban Stjepan Frankopan II. Ozaljski. Mjesto je postojalo i prije, ali velika je vjerojatnost da ga je namjerno naseljavao Frankopan, nakon što je koncem XII. stoljeća dobio u posjed Modrušku županiju.

Modruški urbar svjedoči da je u Zaborskom godine 1486. postojalo 12 naseljenih i 6 i pol opustjelih kmetovskih imanja, frankopanski dvorac, feudalčeva domena i katolička crkva, te da su kmetovi osim vlastelinske morali obrađivati i crkvenu zemlju. Broj opustjelih imanja govori nam da je već tada u tijeku bio proces iseljavanja zbog osmanskih provala. Ipak je sve uskoro, pred turskim naletima u Kraljevinu Hrvatsku opustjelo, premda neki drže da Saborsko nikada nije posve bilo raseljeno.

Pod neposrednu kontrolu Osmanlija, Saborsko je došlo nakon njihovog osvajanja Like 1528. godine. Žitelji su se sa svojim blagom pred Turcima skrivali u dubokim šumama.

Kada je Plaščanska dolina naseljavana vlaško-pravoslavnim življenjem, Saborsko su ponovno naselili, ili, bolje rečeno, u nj se vratili raseljeni Hrvati katolici iz Kranjske.

Opširnije... 2 komentara

Dr. Mile Bogović: Saborsko između dvije pustoši

  • Ispis
Objavljeno: 11 Ožujak 2018
Hitovi: 3324

Srednjovjekovno Saborsko ostalo je koncem 15. stoljeća bez stalnog stanovništva, jer je ono uništeno ili je izbjeglo pred Turcima. Nakon Požarevačkog mira 1718. područje je opet naseljivo. Od tada pa do 12. studenoga 1991. živjelo je to mjesto svojim osebujnim životom koji je prekinut spomenutog datuma dolaskom "nekih drugih Turaka". Ponovno je ondje zavladala pustoš. Saborčani su u očekivanju novoga mira da započne novi odsjek njihove povijesti. Ovdje ćemo se osvrnuti na razdoblje do gradnje župne crkve, sagrađene prije 130 godina, tj. 1864. godine, a srušene 1991. godine.

U Modruškom urbaru iz 1486. spominju se 16 jutara crkvene zemlje u Zaborskom "ku drži pop" (Hrvatski urbari, 29). Ne spominje se crkva, ali nema sumnje da je i ona ondje postojala kada Saborsko ima svoga svećenika. Mjesto se tada nalazilo na području modruškog vlastelinstva. U to vrijeme bilo je dobrim dijelom nenaseljeno, a proces raseljavanja išao je sve brže zbog neprestane opasnosti od Turaka. Pogotovo su tu opasnost osjetila naselja prema istoku. U 16. stoljeću ostalo je područje Saborskog bez svojih stalnih stanovnika. Uz vojsku onuda su se u mirnija vremena kretali još samo stočari sa svojim stadima. Požarevačkim mirom 1718. uvelike je ondje smanjena turska opasnost, tim više što je oslobođenom području priključen i Furjan. To je omogućilo ponovno naseljavanje stanovništva i formiranje organizirane crkvene uprave.

Opširnije... 1 komentar

Crkva sv. Ivana Nepomuka je i ove zime pretrpjela štetu

  • Ispis
Objavljeno: 10 Ožujak 2018
Hitovi: 3108

I ove zime je crkva sv. Ivana Nepomuka u Saborskom pretrpjela nove štete. Naime otkako je napravljena, svake zime za većeg snijega na našoj crkvi nastane neka šteta, najviše na nadstrešnicama koje su po originalnoj zamisli projektanta postavljene oko cijele crkve. Projektant je izračunao da ove nadstrešnice imaju nosivost 120 kg po metru kvadratnom, a kod ovakvih snjegova ta težina po kvadratu bude 5 -10 puta veća. Tu nije trebalo puno matematike ni mudrosti da bi se odmah došlo do zaključka da ovakva izveba nije za naše krajeve, no politika je i ovdje odigrala glavnu ulogu, naravno za svoju promociju.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Iz knjige Knežević, R., Lička Jesenica, 2015.

  • Ispis
Objavljeno: 08 Ožujak 2018
Hitovi: 2819
Slikovni rezultat za hajduci8.10. Hajduci
O hajducima su se u Jesenici uz vatru ispredale najrazličitije priče. Ono što je u svemu tome točno jest da su hajduci postojali. 
Ako bismo opisivali tipičnoga hajduka, mogli bismo reći da je redovito bio mršav i koščat, s brcima, i da je redovito nosio po dva dugačka noža i dva pištolja. U rukovanju tim svojim oružjima bili su vješti jer se znalo dogoditi da provedu dane i dane vježbajući za ono što ih očekuje. Živjeli su u dubokim šumama, zaklonjeni od pogleda, a tragovima nikada nisu otkrivali sklonište. Bili su odvažni i nemilosrdni. Oni novajlije koji su se priklanjali hajdučkoj družini prolazili su kroz rigorozne obrede. Nekada to budi zarezivanje tijela, a da se pri tome ne ispusti ni jedan glas, ili ubojstva pojedinaca koji su se družini zamjerili. Svi su bespogovorno slušali harambašu.
Oni koji su se suprotstavljali hajdučkim družinama u 18. i 19. stoljeću nisu dobro prolazili. To se odnosi i na državne vlasti koje su imale dužnost progoniti hajduke.
Krajem 19. stoljeća vlasti su čak zabranile lutajućim kotlarima i limarima obilazak sela jer se ispostavilo da je krpanje lonaca i kotlova samo njihova kamuflaža, a da su oni zapravo hajdučki jataci koji obilaze sela i saznaju kakav je raspred bogatstva.
Kako se gledalo na hajduke? Reklo bi se, ne uvijek jednako. Pozitivno ako su bili u obračunu s Turcima, a negativno ako je obračun s vlastitim narodom. A obračuna je moralo biti i sa svojima, jer, kako reča pjesma, u dubokim se šumama nije moglo živjeti od crne zemlje i vode s lista.
Što se tiče Jesenice, sačuvani su podaci o jednom hajduku i jednom hajdučkom jataku. Hajduk Avram Vidaković (zvani hajduk Abo) opisan je u knjizi Potkapelje (2000.). Avram je rođen oko 1840. godine (na spomeniku stoji da je njegov brat Danilo rođen 1840. i da je umro 1908.).
 
(Fotografija se ne nalazi u navedenoj knjizi za ovu objavu je uzeta sa: http://www.enciklopedija.hr)
 
Opširnije... Dodaj novi komentar

Snjeg se topi, pada s krovova, a nerijetko padaju i krovovi ...

  • Ispis
Objavljeno: 08 Ožujak 2018
Hitovi: 3381

I danas je sunčano i toplo snijeg se topi, pada s krovova na puteve i ceste te ih tako čini neprohodnima. I noćas je bilo slučajeva urušavanja gospodarskih objekata i to onih starijeg datuma gradnje. Lokalni putevi su u većini slučajeva na području Općine Saborsko neprohodni za osobna vozila jer je na njima 10 - 20 cm ugaženog snijega koji je sada omekšao.

Opširnije... 1 komentar

Zbog porasta temperature topi se snijeg

  • Ispis
Objavljeno: 07 Ožujak 2018
Hitovi: 3103

U Saborskom je danas djelomično sunčano, temperatura zraka je 11*C, snijeg se topi ... Snijeg koji se topi u Saborskom povećat će vodostaj rijeke Jesenice, koja ponire u Potpolju (Lička Jesenica) i ponovno izvire kao Slunjčica (Slušnica) kod Slunja.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Pod teretom snijega u Saborskom se urušavaju štale, šajeri, garaže, nastrešnice ...

  • Ispis
Objavljeno: 07 Ožujak 2018
Hitovi: 3428

Pod teretom snijega, koji je poslijednjih dana još dodatno otežao od kiše, urušavaju se krovovi štala, šajeri, garaže, nadstrešnice... Do danas, samo u Saborskom ne računajući ostala naselja, imamo već 5-6 srušenih štala, jednu garažu, nekoliko nadstrešnica, a gotovo sa svake kuće s koje padne snijeg padne najmanje  desetak i više crijepova, a s njima i žljebovi koji su puni leda...

Opširnije... Dodaj novi komentar

Iz knjige Knežević, R. Lička jesenica, 2015.

  • Ispis
Objavljeno: 06 Ožujak 2018
Hitovi: 3453

Preuzeto iz knjige Knežević, R. Lička Jesenica, 2016.

8.11. Vojni objekti

Godine 1954. započela je izgradnja vojnoga kompleksa koji je izgrađivan kao skladište benzina. Na samoj izgradnji umalo je došlo do nesreće jer je prilikom jednog miniranja odron zatrpao Božu Momčilovića (Tucana) i Branka Nasadila. Na izgradnji su radili i radnici iz drugih krajeva koji su se, za vrijeme izgradnje, poženili u Jesenici. Svi koji su radili na objektima, bez obzira što su to bili teški poslovi, morali su biti ljudi od povjerenja. Ni tada ni kasnije ti radnici nisu htjeli razgovarati o poslovima koje su obavljali.
Uz vojne objekte podignute su i zgrade za osoblje. One su bile izvan prostora koji je ograđen žicom. Kasnije se ispostavilo da standard u tim stanovima nije komforan, pa je podignuta još jedna zgrada, obložena fasadnom ciglom (sl. 80).

Sl. 80. Zgrada u kojoj su se nalazili stanovi za vojno osoblje. Izvor: osobno

Opširnije... 2 komentara

Noćas je u Saborskom palo 3-5 cm novog snijega, jutros smo opet među najhladnijima u Hrvatskoj

  • Ispis
Objavljeno: 04 Ožujak 2018
Hitovi: 2823

U Saborskom je noćas palo 3-5 cm novog snijega, a jutros u 7:00 sati na meteo postaji "Biljevina" izmjereno je -7.2°C. Kao obično među najhladnijima smo u Hrvatskoj. Trenutačno (8:00 sati) nema nikakvih oborina. 

Opširnije... Dodaj novi komentar
  1. Stanje na cestama danas
  2. O stanju u Saborskom najbolje govore ove fotografije
  3. U Saborskom još uvijek traje borba sa snijegom
  4. Snijeg je prestao, a temperature su nastavile padati
  5. Plaški danas

Stranica 204 od 244

  • Početak
  • Prethodno
  • 199
  • 200
  • 201
  • 202
  • 203
  • 204
  • 205
  • 206
  • 207
  • 208
  • Sljedeće
  • Kraj