Odredbom članka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 20/18, 115/18, 98/19 i 57/22 – u daljem tekstu Zakon) propisano je da se poljoprivredno zemljište mora održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti.
Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužni su nadzirati provođenje odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a za provođenje istih nadležni su poljoprivredni redari.
Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužne su na temelju provedenog nadzora utvrditi jesu li neobrađene i zapuštene površine privatno ili državno vlasništvo.
Evidenciju poljoprivrednog zemljišta koje se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a vlasnici su nedostupni ili nepoznatog boravišta vodi Ministarstvo na temelju podataka koje jednom godišnje dostavljaju jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb za svoje područje. Evidencija se javno objavljuje i mora se nalaziti na mrežnim stranicama jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi.
Sukladno navedenoj evidenciji Ministarstvo poljoprivrede može poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, a vlasnici su nedostupni ili nepoznatog boravišta, radi zaštite tla, okoliša ili ljudi dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do deset godina uz naknadu u visini iznosa početne zakupnine za državno poljoprivredno zemljište, a zahtjev Ministarstvu podnijeti fizičke ili pravne osobe zainteresirane za obradu i korištenje tog zemljišta.
Komentari
Piše da država može dati nečije zemljište u zakup ako se ne znaju vlasnici ili su nedostupni.Što je sa vlasnicima koji su poznati i dostupni?