
Prema dostupnim povijesnim podacima, na području Ravnog Luga 1871. godine postojalo je četiri do pet „stanova“ (sezonskih ili stalnih nastambi) te već parcelirano zemljište, što upućuje na organizirani početak naseljavanja. U popisu stanovništva iz 1890. godine Ravni Lug bilježi 73 stanovnika.
Naselje je, od svoga formiranja krajem 19. stoljeća do potpunog gašenja početkom 1980-ih godina, postojalo približno jedno stoljeće. Tijekom 20. stoljeća u Ravnom Lugu su pretežito živjele obitelji Vuković, uz jednu obitelj Kovačić i dvije obitelji Hodak.
Župa Saborsko 1939. godine brojila je 3.352 stanovnika. Proces iseljavanja iz Ravnog Luga započinje nakon Drugoga svjetskog rata, u kojem je naselje pretrpjelo 35 žrtava, od čega 14 civilnih. Intenzivnije demografsko pražnjenje uslijedilo je tijekom 1960-ih i 1970-ih godina.
Prema popisu stanovništva iz 1953. godine Ravni Lug imao je 208 stanovnika u 35 kuća, što predstavlja demografski vrhunac u razdoblju od 1890. do 1971. godine. Godine 1971. broj stanovnika smanjio se na 110. U popisu iz 1961. godine Saborsko je imalo 1.832 stanovnika, od čega je na Ravni Lug otpadalo 195 osoba.
Kućni brojevi u Ravnom Lugu nastavljali su se na numeraciju iz zaseoka Kuselj te su obuhvaćali raspon od 305 do 330, s ukupno 25 osnovnih brojeva i deset dodatnih oznaka (A, B ili C). Numeracija se potom nastavljala u Čorkovoj Uvali do broja 344. Stanovništvo je živjelo skromno, pretežito od poljoprivrede, stočarstva i šumskih radova, u drvenim seoskim kućama pokrivenima drvenom šindrom (šimblom).
U naselju je djelovala Područna škola, jedini zidani objekt u mjestu, izgrađen od pune opeke i pokriven crijepom. Škola je bila u sastavu Osnovne škole „Robert Domani“ u Saborskom. Godine 1968. pohađalo ju je 26 učenika. Učiteljica je bila Marija Pešut, a povremeno su nastavu izvodili i Mile Vuković te Vukašin Vukelić. Škola je zatvorena 1974. godine, kada su tri učenika završila treći razred, a jedan drugi razred te su nastavili školovanje u Saborskom. Te je godine u Ravnom Lugu ostalo još samo jedno dijete, rođeno 1972. godine.
Posljednji stanovnici koji su napustili Ravni Lug bili su Mihovil Vuković, braća Ante i Mate Vuković te Jeka Vuković, koji su se preselili na Kuselj. Mata Vuković Grgin preselio se u Saborsko, a Marko Kovačić u Borik. Godine 1982. Ravni Lug ostao je bez stanovnika – ugasilo se i posljednje ognjište. Nakon iseljavanja pojedine su kuće njihovi vlasnici povremeno održavali sve do 1991. godine, kada su u ratnim razaranjima zapaljene.
Ovdje je suvišna ona izreka; Tko zadnji ode, neka ugasi svjetlo!, jer električnog svijetla u Lugu nikad nije ni bilo.
U prikupljanju podataka za Ravni Lug pomogli su mi Joso Vuković rođ. 1960. i Zdravko Vuković rođ. 1964. Obadvojica danas žive u Saborskom. Stare fotografije mi je ustupio Adam Vuković.


Nikola Matovina iz Lisine lužanski zet Na slici gore Adam Vuković i njegova mama

Obitelj Ilije Vukovića u Ravnom Lugu

Pogled iz zraka, lijevo su Potoci (Kuselj) u sredini Velika Titra 1003 m/nmv i desno Ravni Lug mala zaravan okružena brdima Velika Titra, Beli vrh, Bela kosa i Konjak.

Karta iz 1787. godine Postoje toponimi: Konjak, Titra, Opaljenik, Kosa, Beli vrh, no ne i Ravni Lug jer tada još nije postojao. U ovo vrijeme u Saborskom ima 42 kuće i 500-tinjak stanovnika, još nije bilo tijesno...

Karta iz 1869. godine https://mapire.eu/en/ Ravni Lug još nije naseljen ali se vide obrađene parcele.

Objekti koji se naziru su najvjerojatnije bili "stanovi" koji su se koristili ljeti za ispašu stoke i skupljanje sijena za zimu, a nije isključeno da je bila i koja kuća stalno nastanjena. Karta je iz 1871. godine https://mapire.eu


Na avio snimku iz 1968. se jasno vidi škola u Ravnom Lugu.

Lerina strana

Beli vrh - Zračne snimke iz 1968. godine, DGU Portal

Stara topografska karta

Središte Ravnog Luga - stara topografska karta DGU Portala

Današnji vlasnici zemlje odnosno šume u Špejarskim lugovima, koji su od Ravnog luga udaljeni nekoliko kilometara prema Previji i Kuselju, Vukovići i Špehari

Ravni Lug - nova topografska karta

Ravni Lug u odnosu na Saborsko i Kuselj

Ravni Lug 2014.

Ravni Lug 2024.
RAVNI LUG Žrtve Drugog svjetskog rata i poraća
Najgrozomorniji događaj u povijesti Ravnog Luga dogodio se 29.11.1942. kada su Četnici iz Ličke Jesenice iz čista mira u sred noći upali u selo i zaklali cijelu jednu obitelj među kojima je bilo petero djece i pet odraslih osoba, jedno djete je preživjelo samo zato što je u tom metežu uspjelo izkočiti kroz prozor sobe. Među zaklanom djecom bilo je 12-ogodišnji gluhonijemi dječak.
Vuković (Tomo) Jeka, rođ. 1901.
Vuković (Nikola) Marija, rođ. 1923. god.
Vuković (Nikola) Jeko, rođ. 1927. god.
Vuković (Nikola) Mate, rođ. 1930. god.
Vuković (Nikola) Kate, rođ. 1933. god.
Vuković (Nikola) Mande, rođ. 1935. god.
Vuković (Luka) Ivan, rođ. 1868. god.
Vuković (Grga) Josip, rođ. 1930. god.
Vuković (Marko) Jago, rođ. 1914. god.

Škola u Ravnom Lugu nakon rata, danas nema ni zidova, sve se urušilo.
Komentari
U Ravnom lugu se govor bio nešto drugačiji nego u Saborskom, npr.: poče sam / Lug - počeja sam / Saborsko, uze - uzeja, zape - zapeja, vidi - vidija, govori sam - govorija sam, doni - donija, ubo se - uboja se, razboli se - razbolija se, umori se - umorija se, ...