Korijeni obitelji Vilhar sežu u početak 16. stoljeća. Vjerojatno su njemačkog podrijetla te su nosili prezime Vilicher. Bavili su se veleposjedništvom, trgovinom drvom i raznim poduzetničkim djelatnostima.
Potkraj 18. stoljeća poduzetnik Matej Vilhar, jedan od nasljednika koji je upravljao imanjem u Postojni, kupio je dvorac Kalec. Dvorac se prvi put spominje u 16. stoljeću, a izgradila ga je obitelj Stemberg. Matej Vilhar doselio se u Kalec iz Snežnika, odakle Vilhari izvorno potječu. Dvorac Kalec, koji je i danas dio župe Knežak u Sloveniji, bio je dom nekoliko generacija obitelji Vilhar.
Matejev potomak Aleksandar bio je poštar u Planini, a dvorac je potom preuzeo Miroslav Vilhar. Sredinom 19. stoljeća Vilhari su se bavili poštanskim prijevozom. Nisu bili obični poštari – kočijama su prevozili vrijedne pošiljke, pa čak i novac, na relaciji Ljubljana – Rijeka – Trst.
Izgradnjom željezničke pruge Ljubljana – Trst naselje Planina, kao središte njihova poštanskog poslovanja, gubi na važnosti. Zbog toga se obitelj okreće novim načinima privređivanja. Doznali su da se u Prezidu prodaje Velasijeva pilana te ju poštar Aleksandar Vilhar kupuje. Kasnije ju je naslijedio njegov sin Šćitomir. Dolaskom obitelji Vilhar Prezid doživljava preporod: raste zaposlenost i broj stanovnika, osniva se vatrogasno društvo, otvaraju se knjižnica i dom kulture. Godine 1900. u svojoj 60. godini živora Šćitomir Vilhar, pilane i trgovinu mješovitom robom predaje na upravljenje svom sinu Aleksandru 2., Nakon Šćitomirove smrti 1904. pilane preuzimaju njegovi sinovi. Je li Ivan Vilhar koji je sagradio pilanu u Saborskom 1932. bio Šćitomirov sin ili unuk - nije mi poznato.
Poštanska kočija Vilharovih, Aleksandra Vilhara
Aleksandar Vilhar kupuje pilanu u Prezidu
Pilana u Prezidu
Mladi profesor koji se bavi povješću obitelji Vilhar
"I naši daju ..."
Spomenik Šćitomiru Vilharu (1840.-1904.) u Prezidu
Parni kotao
Fotografije su iz HRT-ove emisije PREPORODITELJI
Komentari
Saborsko je na vrhuncu svog gospodarskog razvoja i broja stanovnika 30-tih god. 20. st., zahvaljujući Vilharovoj i Marčelinoj pilani, imalo 3.350 stanovnika, danas (2021.) ima 334, gustoća 5 stanovnika na km kvadratni, površine 69 km kvadratnih, nadmorska visina 650 m.
Saborsko je smješteno u izuzetno lijepom krajoliku, kao i Prezid, ali na „nezgodnom mjestu” jer smo se nekoliko puta našli nekome na putu, a potom i „u zapećku”. To je uostalom pokazala povijest u posljednjih 550 godina – od Turaka pa do Domovinskog rata: od nestanka početkom 16. stoljeća do ponovnog naseljavanja početkom 18. stoljeća, od stradanja nakon Drugog svjetskog rata pod stigmom neprijatelja države, do potpunog uništenja u Domovinskom ratu 1991. i četverogodišnjeg progonstva, pa sve do povratka 1995. godine, koji po svim pokazateljima vodi k izumiranju.
Prezid je sve to vrijeme i puno duže postojao u kontinuitetu.