U tablici ispod su imena 152 osobe iz roda Malkoč rođene u razdoblju od 1780-1914., koji su potomci; Luke 1790., Martina 1780. i Abrahama 1785., Abraham Malkoč je s ženom iz nepoznate saborčanske obitelji imao troje djece; Baru 1808., Petra 1810. i Filipa 1811.
tablica: Saborsko_Malkoc.xls
(U Saborskom postoji zaselak Malkoči ispod brda Borik (Borov vrh) slika lijevo u kojem je od 18. stoljeća pa sve do 70-tih godina živjelo 10-tak obitelji. Danas u Saborskom ima 6 kuća u vlasništvu Malkoča (dvije su u "Gornjem selu" kod Funtane) u kojima trenutno živi 5-6 osoba.
Prezime Malkoč karakteristično je za Saborčanski kraj. Tradicija njihovo podrijetlo vezuje za zapadnu Bosnu, što se povijesno može smatrati utemeljenim. Ostaje nepoznato doseljavaju li se u Saborsko kao stari kršćani ili su to bili muslimani koji su, dobrovoljno ili kao zarobljenici, prešli na kršćanstvo. U Cazinskoj krajini postoji prezime Malkočević. Moglo se naravno raditi i o ličkim muslimanima od kojih većina Cazinjana i vuče podrijetlo. U svakom slučaju radilo se o pridošlicama s osmanskog teritorija i tipičan su primjer liminalnosti i transkulturalnosti kontaktne pogranične zone. Prezime je moglo nastati na dva načina: od muslimanskog osobnog imena Malkoč (tur. malkoç „junak“) ili od funkcije malkoča, zapovjednika akindžijskih odreda. U Saborsko se doseljavaju u prvom valu kolonizacije i nastanjuju se u donjem selu (Borik). Prema stanju iz 1775.-1776. bilo ih je tri kuće. Tada je zabilježeno da su dvije zadruge Malkoča iz Saborskog stanovale ili držale zemlju i u Orihovom Selišću kamo će se kasnije neki i za stalno preseliti, a odatle će neki prijeći i u Drežnik Grad.
Marko Šarić
Ovdje je nekada bilo puno više kuća
Komentari