Naslovnica
RASPORED BOGOSLUŽJA ZA VELIKI TJEDAN I USKRS U ŽUPI SABORSKO
- Detalji
- Pregleda: 855
Veliki četvrtak 28.3.
16:00h - Misa Večere Gospodnje
Veliki petak 29.3.
15:00h - Obredi Velikog petka
Velika subota - Vazmeno bdijenje 30.3.
19:00h - Okupljanje ispred crkve, blagoslov ognja i početak vazmenog bdijenja.
Uskrs - Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega 31.3.
9:30h - sveta misa i na kraju blagoslov hrane.
Uskrsni ponedjeljak 1.4.
9:30h - sveta misa
Plaški iz zraka
- Detalji
- Pregleda: 934
Jutro prve proljetne nedjelje, pod tanjim sniježnim pokrivačem koji se tijekom dana otopio, još ga ima samo po vrhovima Male Kapele. Danas je Cvjetnica, početak velikog tjedna, dakle za 7 dana slavimo Uskrs. Želim vam sretan i uspješan tjedan koji predstoji. Vjerujem da ćete uživati u fotografijama koje prilažem. https://web.facebook.com/
Noćas je u Saborskom palo malo snijega
- Detalji
- Pregleda: 1023
Najniža dnevna temperatura 0.7°C u 04:45
Danas je prvi dan proljeća
- Detalji
- Pregleda: 951
Iako u školskoj literaturu stoji kako proljeće počinje 21. ožujka, proljeće već godinama počinje jedan dan ranije, odnosno 20. ožujka.
Kada počinje proljeće?
Proljeće zapravo započinje na proljetni ekvinocij, kada su dan i noć jednaki, odnosno kada svijetli dio dana traje 12 sati. Svijetli dio dana će se produljivati sve do početka ljeta. Proljetni ekvinocij događa se u pravilu 19, 20 ili 21. ožujka, te su to dani kada započinje proljeće u sjevernoj hemisferi, a u južnoj hemisferi tada započinje jesen.
Kada možemo očekivati da će prvi dan proljeća ponovno biti 21. ožujka?
Zadnji put je proljeće počelo 21. ožujka 2007, to će se ponovno dogoditi tek 2101.
Izlet na Plašku glavu i panorame iz zraka
- Detalji
- Pregleda: 914
U nedjelju popodne krenuo sam planinarskom stazom na Plašku glavu. Na jezeru Kosovac sam vidio divlje patke koje su se ponašale neuobičajeno pitomo, a malo dalje uz put prema vrhu rascvjetalu eriku, koja je svojim intezivnim mirisom privukla pčele iz obližnjih košnica. Sunca je bilo u izobilju, idealno za šetnju i za fotografiranje. (Sažetak je ovo Josipovih dojmova s nedjeljnog izleta.)
Nakon naše objave i prigovora suvlasnika onečišćene parcele općini, draga je opet čista
- Detalji
- Pregleda: 889
Nakon naše objave onečišćenja prirode i prigovora suvlasnika onečišćene parcele (P.V.) komunalnom redaru i načelniku, dragu je jutros očistilo naše Komunalno poduzeće SABKOM i smeće odvezlo kamionom za prikupljanje otpada.
Proljetnice
- Detalji
- Pregleda: 796
Najniža dnevna temperatura 0.4°C u 06:16. Najviša dnevna temperatura 16.3°C u 15:01.
Proljetne razglednice iz Saborskog i Jesenice
- Detalji
- Pregleda: 1275
Najniža dnevna temperatura jutros u Saborskom -1.5°C u 06:00. Osvanulo je vedro jutro, ali su ubrzo nebo prekrili tanki oblaci koji su se ubrzo počeli povlačiti prema istoku, a sa zapada stiže vedrina. Najviša dnevna temperatura 15.8°C u 15:19.
U protekla dva dana je palo puno kiše
- Detalji
- Pregleda: 952
Od nedjelje navečer pa do kraja ponedjeljka je palo puno kiše. Porastao je vodostaj rijeke Jesenice (slika gore) i počelo se izlijevati jezero Blata.
U NP Plitvička jezera primljena većina potrebnih sezonaca, među njima ima i državljana Ukrajine
- Detalji
- Pregleda: 1189
Nacionalni park Plitvička jezera kao najstariji, najljepši i najposjećeniji hrvatski nacionalni park zauzima značajno mjesto na globalnoj turističkoj sceni najljepših prirodnih lokaliteta u Hrvatskoj. Njegova jedinstvena kombinacija jezera, slapova i prirodne ljepote čini ga nezaobilaznom destinacijom za brojne ljubitelje prirode i istraživače.
Prošle godine NP Plitvička jezera posjetilo je više od 1,4 milijuna posjetitelja.
Bili su ovo dovoljni razlozi što je ova ustanova već početkom ove godine raspisala natječaj za zapošljavanje 433 sezonska radnika. Kakvo je zanimanje potencijalnih sezonskih radnika za rad u većem dijelu nadolazeće turističke sezone pojasnio nam je ravnatelj ove Ustanove Tomislav Kovačević.
- Do danas smo primili prijave 420 sezonaca na svim ponuđenim poslovima natječaja. Dakle, naše planirane potrebe sezonskih zaposlenika su gotovo zadovoljene. Najvećim dijelom je riječ o mlađim ljudima koji su već radili u NP Plitvička jezera.
Gledajući po nacionalnoj strukturi sezonaca s kojima su uglavnom već sklopljeni ugovori to su najčešće državljani Hrvatske, doslovno iz svih naših krajeva. Među prijavljenim radnicima bilo je nešto državljana iz Ukrajine koji su smješteni na području Općine Korenica.
Hrvoje PETRIĆ: Tko su kranjci u Lici i Krbavi krajem 17. i početkom 18. stoljeća?
- Detalji
- Pregleda: 2157
Hrvoje PETRIĆ, Pregledni rad
Filozofski fakultet, Zagreb
Zavod za hrvatsku povijest
Istraživanje pojedinih etnika krajem 17. i početkom 18. stoljeća na širem prostoru mletačkih, osmanskih i habsburških krajišta (Triplex Confinium1) predstavlja dugotrajnu i zahtjevnu obradu, a ovaj rad koji se odnosi na Kranjce možemo smatrati tek uvodom u buduća sustavnija istraživanja.
Polazeći u razmatranje etnika na prostoru Like i Krbave2, u ovom slučaju Kranjaca, moramo se suočiti s nizom problema. Miroslav Bertoša ustvrdio je da “u dosadašnjoj hrvatskoj historiografiji pojam identiteta nije znanstveno osvijetljen”, odnosno nije osvijetljen sa stajališta povjesničara. “Suprotno etimološkome značenju riječi, identitet neke skupine, etnosa ili naroda u povijesnom smislu ne predstavlja istovjetnost, kao što ni pojam identiikacije koji ga prati ne znači potpuno poistovjećivanje.” Činjenica jest da su hrvatski identiteti od ranoga srednjovjekovlja ostali do danas osebujan zbroj razmrvljenih identiteta dijelova hrvatskog etničkog prostora, koji su se u tim prijelomnim stoljećima uobličavali pod utjecajima golemih promjena na Sredozemlju, u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Retrospektivno promatrano, u povijesnim izvorima možemo naslutiti, katkad i fragmentarno dokumentirati obrise stvarnosti, no tu stvarnost možemo samo tumačiti, nikako ne i oživjeti u današnjem obliku.”3
Od kasnoga srednjeg vijeka cijeli je hrvatski etnički prostor bio poprište velikih promjenama. “Najteže posljedice izazvala su osmanlijska prodiranja nakon kojih su uslijedila pojačana migracijska pomicanja hrvatskog etnosa i nastavljene njegove kontinuirane seobe prema zapadu i sjeverozapadu uz istodobna useljavanja koja su najčešće korijenito mijenjala nekadašnji etnički, vjerski, kulturni pa i “mentalni” identitet na tim prostorima. Selidbene struje označavaju smjerove kretanja pojedinih većih i manjih skupina, katkad tek ponekih obiteljskih nukleusa ili pojedinaca, ali isto tako označavaju i “kretanje” identiteta. Istraživanje hrvatskog etničkog prostora pokazuje kako migracije slabe tradicionalnu opstojnost identiteta na nekome području, katkad pridonose i njegovom iskorjenjivanju, ujedno prenose identitete u mjesta seoba gdje se stari identiteti susreću s novima, prolaze fazama akulturacije i asimilacije da bi se protvorili u identitete novih i drukčijih odrednica.“4
Stranica 92 od 261