Glavni Izbornik

Meteo

Prijava

Udruga

Tražilica

Naslovnica

Povijest: Jesenica u razdoblju Vojne krajine

Detalji
Pregleda: 6955
Računa se da je Vojna krajina (ili Vojna granica, njem. Militargrenze) nastala 1527. godine, kada je habsburški nadvojvoda Ferdinand l. na hrvatske granice postavio stalnu vojsku (Fras, 1835.). Premda je u kasnijem razdoblju izgubio osnovnu obrambenu namjenu, vojnokrajiški sustav se u Jesenici održao sve do dekreta kralja Franje Josipa o razvojačenju svih dijelova Vojne krajine, odnosno odluke o sjedinjenju s maticom zemljom. Dekret je objavljen 8. kolovoza 1873., a odluka o sjedinjenju donesena je 15. srpnja 1881. (Hrvatska enciklopedija, 1999.). 
U tome razdoblju uloga Hrvatskoga sabora na usmjeravanje razvitka bila je minimalna, ponajprije zbog toga što je Jesenica, kao dio Vojne krajine, postala podčinjena Ratnom vijeću u Grazu (Marković, 2006.). Na području Vojne krajine Ratno vijeće imalo je jurisdikciju i nad civilnim stanovništvom (Moačanin, 1991.-1992.). Uspostavi vojnokrališke vlasti u Jesenici prethodilo je osnivanje uhodarske službe 1524. godine. Jesenica je te godine dobila status utvrđenoga grada, premda je tvrđava podignuta znatno kasnije (Pavičić, 1962.). U početnome razdoblju izgradnje i konsolidacije vojnokrajiškoga obrambenog sustava prvo je Senjanin Nikola Jurišić, kojega su habsburške vlasti 1526. imenovale vrhovnim kapetanom oružanih snaga na granici prema Turcima, popunio Jesenicu krajiškim Srbima, koji su postali graničari i habsburška plaćena vojska. Jesenica je nakon popune postala prva crta obrane, i mješavina naroda, a Jeseničani su bili jedan od važnijih činitelja u obrani Austro-Ugarske Monarhije. Kroz priblizno 350 godina, od godine utemeljenja pa do razvojačenja, Jesenica je neprekidno ovisila o Vojnoj krajini. Kako je opasnost rasla ili padala, tako su se mijenjali uloga i značaj Jesenice.

Prvi vjesnici proljeća u veljači više puta su nas prevarili

Detalji
Pregleda: 1547

Proteklih godina smo često bili svjedoci prvim proljetnicama u veljači, a tek onda je znala nastupiti zima, tako da baš i nije za vjerovati jaglacu i kukurijeku njima je dovoljno sasvim malo sunca 4-5 dana da procvijetaju bez obzira bio to siječanj ili veljača. Dok sam ovo snimao u 13 sati temperatura je bila 11.7°, a tako je već 4 dana.

Opširnije …

Obavijest korisnicima

Detalji
Pregleda: 1175

Poštovani posjetitelji portala saborsko.net, od danas pa do daljnjega registrirani korisnici neće moći objavljivati svoje komentare, jer se trenutno nismo u mogućnosti učinkovito zaštititi od spamova (neželjene pošte), a hosting na kojem se nalazi saborsko.net traži stopostotnu sigurnost. Već duže vrijeme koristimo zastarjelu verziju Joomle,. Joomla je CMS sustav za upravljanje web sadržajem i služi za objavljivanje sadržaja na internetu. Instalacija nove verzije bi riješila ovaj problem, ali iziskuje puno rada i vremena kojega trenutno nemamo na raspolaganju. Kad budemo imali veće poteškoće s upravljanjem stranicom onda ćemo morati instalirati noviju verziju, a za sada to još ide, kako tako - krpamo se.

Tko želi napisati komentar može to učiniti posredno preko mene kao urednika na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Zahvaljujem na razumijevanju.

Ivan Matovina

Mijo Mandić Mlađi: BUNI, BUNIEVCI, BUNJEVCI (2003/04.)

Detalji
Pregleda: 1525

Mijo Mandić - Buni, Bunievci, Bunjevci

1. POSТOJANJE BUNJEVACA

 
U svakom čověku je utělovljena neka ideja. Po svojoj vanjštini čověk je samo ostvarenje, ispoljenje, jezični izraz unutrašnje ideje. Isto tako i svaki narod, etnička zajednica ima odgovarajuću nacionalnu ideju. Тa ideja je dělotvorna u světu i nužna za njegovo održanje. Onog dana, kada ta ideja prěstane biti potrěbna kao elemenat održanja světa, nosilac te ideje biva razoren, bilo da je pojedinac ili narod.
 
Razlog da Bunjevci još uvěk postoje, uprkos tolike běde, nevolje, asimilacije i potlačenosti iznutra i iz vana, jest postojanje te ideje, odnosno te misaone svěsnosti. Na sličan način postoje Baski, Velšani, Lužički Srbi, Kašubi i Guculi.
 
Zašto nije ova narodna zajednica izumrla u suočenju sa tolikim nevoljama i nerědima u toku prohujalih věkova? Ako su običaji i uređenje te etničke zajednice tako loši, kako to da do sada već nisu zbrisani sa lica zemlje? Zar su razni strani osvajači, asimilatori šteděli bilo kakav napor da ih zgaze, prětoče u sebe, asimiliraju?

Danas je u Saborskom bilo sunčano i za ovo doba godine pretoplo

Detalji
Pregleda: 2475

Nakon vedre noći jutro je bilo hladno, najniža noćna temperatura izmjerena je u 04:43, a iznosila je -5.8°C. Dan je bio sunčan i za ovo doba godine topao. U 14 sati je izmjereno 14.1°C.

Opširnije …

Komentar proglasa o vjetroelektranama Dabar – Lička Jesenica

Detalji
Pregleda: 1841

Autor:
Prof. dr. R. Knežević (foto lijevo)
Vjetroelektrana Lički medvjed trebala bi nastati na prostoru Dabra. Njezina izgradnja usmjerena je prema Jesenici, pa se Jesenica, odnosno općina Saborsko, spominju samo zbog smjera podizanja ali ne i zbog protezanja izgradnje i na općinu Saborsko. Unatoč van općinske lokacije vjetroelektrana bi mogla zahvatiti i budućnost općine Saborsko.
Zbog toga je cilj ovoga članka skrenuti pozornost na nekakve napisane izreke iz proglasa koje bi možda mogle izgledati i bolje, odnosno što od njih očekivati.

Kada neki od projekata, koji se bave valorizacijom prostora, krenu zasukano, od njega obično ne bude ništa. Najčešće se to dešava kod onih projektanata koji slabo poznaju teren, ili se u projektiranju drže nedorečenih istraživanja. Jedan od takvih primjera bila je projektna dokumentacija za trasu ceste D42 od Biljevine pa do blizine Koranskoga mosta. U tome projektu briga za održivi okoliš usmjerena je na frankopansku kulu u Jesenici premda je poznato da ona ne postoji posljednjih pedesetak godina. Na kraju od projekta nije bilo ništa, ili nije bilo do sada.
Slično može biti i s projektom vjetroelektrane koja se projektira pod nazivom Lički medvjed.

Opširnije …

Što je moglo poći po krivu na predstavljanju hrvatskih kovanica eura uz ovakve stručnjake?

Detalji
Pregleda: 1155

Na kraju su svi zajedno pljeskali dotad potpuno nepoznatom Stjepanu Pranjkoviću koji od 1179 prijava za dizajn hrvatskih kovanica osvojio čak tri nagrade, jednu prvu i dvije druge, jer ugled nije bitan

A sada sve ono što je u petak promaklo na promociji odabranih dizajnerskih rješenja za hrvatske eure. Sve je izgledalo upravo tako kako je i ispalo - kao savršen uvod u katastrofu.

Prije svega, predstavljanje hrvatskih kovanica Plenković je povjerio upravo Zvonimiru Frki-Petešiću, oko kojeg se još nije slegla prašina oko afere s državnim stanom. U trenutku dok se predstavljala kovanica s likom Nikole Tesle video zid s Teslom ostao je bez struje - zbog koje smo Teslu i stavili na kovanicu eura. Čovjek nas je očito upozorio gdje to sve vodi.
 Vilim Ribič jedan od poznatijih hrvatskih dizajnera i modni mačak hrvatske sindikalne scene minuciozno uočava manjkavost na jednoj od predstavljenih kovanica jer stih "O lijepa, o slatka slobodo" nema točke koja bi označila kraj misli. Na to mu odgovara stručnjak za stambene slobode i dizajn Zvonimir Frka-Petešić koji kaže da će razmisliti.

Opširnije …

U Saborskom pada (je padao) snijeg

Detalji
Pregleda: 1046

U Saborskom je nakratko padao gust snijeg ...

Opširnije …

Javio se autor fotografije koja izgleda kao hrvatska kovanica za euro

Detalji
Pregleda: 1132

Autor fotografije je Iain H Leach, škotski fotograf, i sam se uključio u raspravu na Twitteru.
“Nadam se da te autor dizajna hrvatske kovanice eura kontaktirao i platio ti za prava fotografije jer ovo na kovanici izgleda isto kao tvoja fotografija”, napisala je jedna osoba na Twitteru, a on je brzo odgovorio.

Opširnije …

NP Plitvička jezera raspisao natječaj za 400 sezonaca

Detalji
Pregleda: 992

Oglas – turistička sezona 2022.
Na temelju članka 24. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br. 128/17), članka 6. Kolektivnog ugovora za Javnu ustanovu Nacionalni park Plitvička jezera (ur. broj: 2862/14 od 8. travnja 2014. godine), članka 1. Dodatka Kolektivnom ugovoru za Javnu ustanovu Nacionalni park Plitvička jezera (ur.broj: 6501/19 od od 10. srpnja 2019. godine),  članka 21. Statuta Javne ustanove »Nacionalni park Plitvička jezera«, a sukladno prethodnoj suglasnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za zapošljavanje na određeno vrijeme (Klasa: 112-01/22-01/04, Urbroj: 517-02-1-1-1-22-8 od 21. siječnja 2022. godine), ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“ raspisuje:

OGLAS
Više o tome: OVDJE

Foto: saborsko.net

Zašto srbi svojataju dubrovačku književnost...?

Detalji
Pregleda: 1109
I danas na festu sv. Vlaha, dubrovačku književnost svojata država koja Dubrovniku nije ni susjedna. Mislim da njima nije bitno što su se dubrovački pisci smatrali Hrvatima i svoj jezik zvali hrvatskim, već je to nastavak svojatanja štokavske ijekavice kao srpskog jezika. Odakle im to?
U R. Srpskoj je službeno jezik srpski s ijekavskim izgovorom. Otac srpskog jezika Vuk Karadžić zalagao se da književni srpski bude ijekavski. U Novom Sadu i Beogradu su prihvatili njegove zamisli, osim ijekavice. Njemu je kontrirao Otac Domovine, Ante Starčević, koji je pisao knjige na ekavici i zalagao se da književni hrvatski bude štokavski ekavski. Brojni su ekavci kajkavci i sjeverni čakavci. Starčević je bio Ličanin ikavac, a u Lici je jekavica bila jedino i isključivo srpska, dok su u Lici ikavsko-ekavski čakavci i dio štokavaca. Eto, svi kažemo kao i lički Srbi: u Lici, dok lički Hrvati izvorno kažu u Liki (pravopisno je točno oboje, ali se forsira Lici, vojsci, bitci radi neznanja ili stereotipa o "seljačkom" i "književnom"). Da je bilo po Vuku i Anti, danas bi hrvatski bio ekavski, a srpski jekavski.
Zašto svi domaći Srbi u BIH, Crnoj Gori i propaloj tzv. SAO Krajini govore jekavicom? Zato jer su je donijeli iz svoje pradomovine na istoku Hercegovine i oko Starog Vlaha, Lima, Moravice, Prijepolja, Sjenice u Srbiji, ali daleko najviše iz gorja Crne Gore. To nije onaj crnogorski koji se najčešće čuje, to nije onaj dijalekt i naglasak Podgorice, Cetinja, Budve i crnogorskog primorja. To je gorski crnogorski koji se od istočnohercegovačkog najviše razlikuje u npr. 'doša, sjeka, prepa' (tako i danas govore Srbi diljem "Krajine"), a ne 'došo, sjeko'.

Stranica 146 od 264