Naslovnica
Danas je bilo pravo proljetno vrijeme
- Hitovi: 2177
Podaci s meteo postaje "Biljevina": najniža dnevna temperatura -3.8°C u 04:54 sati, najviša dnevna temperatura 16.3°C u 14:28 sati.
Radovi na groblju
- Hitovi: 2340
Na novom groblju su pri kraju radovi na popločavanju staza, ukupna površina popoločenog je 960 m2. Radove izvodi privatno poduzeće "ŠABAN" iz Ogulina.
U Saborskom danas pretežno oblačno i vrlo hladno zbog bure
- Hitovi: 1949
Najniža dnevna temperatura -3.5°C u 02:44 sati. Najviša dnevna temperatura 4.2°C u 15:05 sati. Vjetar NE 4.0 (m/s).
U Saborskom je noćas palo 15 cm snijega, popodne bilo sunčano
- Hitovi: 2394
U Saborskom je noćas palo 15 cm snijega, a najniža jutarnja temperatura iznosila je -7.6°C u 04:30 , -3.2°C mjerimo u 10:00. Najviša dnevna je bila 1.7°C u 15:30
Vrijeme ovih dana u Saborskom i okolici
- Hitovi: 2184
U nedjelju popodne je u Saborskom počeo padati snijeg, do jutra ga je napadalo 20 cm. U ponedjeljak se malo slegao, ali ga ima još i danas 10-tak cm. U Plaškom ga ima još nekoliko centimetara, od Josipdola prema Ogulinu ga nema. Jutros je u Saborskom bilo -6°C, a najviša dnevna je bila 9°C.
Crna Uvala (Uvala) je stari naziv današnje Skrade, a ime Skrada je vjerojatno ilirskog porijekla
- Hitovi: 2266
Crna Uvala je stari naziv današnje Skrade (karta gore) odnosno jednog njenog djela. Vremenom Crna Uvala gubi pridjev "Crna", ostaje samo Uvala. Dokaz tome su podaci iz crkvenih knjiga; rođenih, vjenčanih i umrlih u kojima se kao adresa uz Saborsko (Zaborsko) dodaje naziv zaseoka u ovom slučaju Uvala, Uvala - Skrada, Uvala - Prosina, Prosina - Skrada, Medviđar, Skrada....
Početkom 20. stoljeća postepeno se gubi ime Uvala i prevladava ime Skrada.
Prvi stanovnici Crne Uvale bili su Sertići i Kovačići zabilježeno na karti 1887. godine, kasnije su se iz Saborskog u Skradu doselili Štefanci, Grdići i Špehari. Karta lijevo je iz 19. stoljeća Habsburg Empire (1869-1887)
Ivan Vuković: Važnost obrane i žrtve Saborskog II. dio – ŽRTVA SABORSKOG
- Hitovi: 3145
U središtu tužbe Republike Hrvatske protiv Republike Srbije zbog povrede odredbi Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu bili su zločini na Ovčari, u Vukovaru, Saborskom i Škabrnji. Hrvatski pravni tim dokazivao je genocid na primjerima Veleprometa i Ovčare te Škabrnje i Saborskog, „izbrisanima s lica zemlje“ u napadu JNA, srpske paravojske i milicije tzv. Krajine u studenome 1991. Među žrtvama na području Saborskog, pravni tim je istaknuo 80-godišnju staricu, živu zakopanu u ruševinama svoje kuće i 80-godišnjaka, koji je prerezanog vrata obješen o stablo.
ICJ je 3. 2. 2015. objavio presudu kojom je odbio tužbu RH, pri čemu je 15 sudaca glasalo za odbijanje, dok su 2 suca glasala protiv, tj. smatrala da je dokazan genocid nad Hrvatima. Sud je utvrdio da je ubijanje članova grupe kao fizički element genocida počinjen, između ostalih mjesta, i u Saborskom. No, iako je Sud utvrdio da je postojao obrazac ponašanja prema kojem su vršena genocidna djela prema zaštićenoj grupi Hrvata, zaključio je da iz počinjenja tih genocidnih djela ne proizlazi kao jedini mogući zaključak namjera da se Hrvati unište u cijelosti ili djelomično kao grupa. Obzirom da je Sud zaključio da nema ove posebne namjere, a koja je nužan element za utvrđivanje genocida, tužbu je odbio.
Po sol moraju izlaziti na cestu gdje često stradaju
- Hitovi: 2527
Kao što sam već ranije napisao prije se sol za divljač raznosila na mjesta gdje najčešće izlaze, a to su rubovi šume, danas je lovci postavljaju ispred čeka kao mamac. Sada je za srne jedini izvor minerala ostala cesta na kojoj ostane soli od zimskog posipanja ili čeke gdje im to načešče bude zadnja sol. Mi koji rano putujemo često naiđemo na srne gdje ližu sol s asfalta, a time riskiraju da na njih naleti auto i onda nastane dvostruka šteta. I ove s fotografije sam jutros zatekao na cesti. Divljač treba po pitanju soli "držati" tamo gdje im je prirodno stanište, za srne su to rubovi šume gdje izlaze na proplanke radi ispaše. Što ne znači da i dalje neće izlaziti na ceste, ali bi se barem smanjila potreba izlazka zbog soli. To je na čast lovcima!
Ivan Vuković: Važnost obrane i žrtve Saborskog I. dio – OBRANA SABORSKOG
- Hitovi: 3330
Jedna od najdugotrajnijih obrana i jedan od najvećih zločina u Domovinskom ratu dogodio se u Saborskom, koje je bilo prva linija obrane ogulinskog i slunjskog područja.
Saborsko je po broju stanovnika maleno, ali po herojstvu i žrtvi veliko selo u krajoliku prekrasne prirode, omeđenom smaragdnim Plitvičkim jezerima, stoljetnim veličanstvenim šumama Plitvica i planine Male Kapele te kristalnim izvorima vode i jedinstvenim periodičnim Blaćanskim jezerom. Teško da bi se moglo zamisliti ljepše, zdravije i mirnije okruženje. Nažalost, Saborsko je bilo okruženo najvećim poligonom 5. vojne oblasti JNA prema Slunju, istaknutim zapovjednim mjestom JNA na Plitvicama koje su krvarile još od „krvavog Uskrsa”, vojarnom JNA u Ličkoj Jesenici, vojnim aerodromom JNA Željava između Plitvica i Bihaća, te jednima od najvećih žarišta velikosrpske pobune, Plaškim i Titovom Korenicom.
Divlje životinjske vrste - neke od mojih fotografija
- Hitovi: 2222
Sve su fotografije snimljene na području Saborskog i NP Plitvička jezera
Zašto lovci uistinu love?
- Hitovi: 2866
Popularnost lovaca u javnosti sve više i više opada unatoč upornom propagandnom radu lovačkih udruga. Šetači, jahači, biciklisti ne žele i ne mogu boraviti u prirodi pod prijetnjom da ih lovci slučajno zamijene divljim svinjama. Jeste li ikada hodajući šumom pomislili na taj scenarij? Zastrašujuće, zar ne? Milijuni ljubitelja životinja sigurno nemaju razumijevanja kada lovci upucaju njihovu mačku ili postoji prijetnja da će pucati na psa. To što lovci pucaju na zečeve iako su zečevi na crvenom popisu ugroženih vrsta, ne može nitko smatrati dobrim. Osim toga, 98.8% stanovništva ima druge hobije od ubijanja životinja.
Priroda ne treba lovce
Mit o lovcu kao zaštitniku prirode je odavno opovrgnut. Znanstvena istraživanja su pokazala samoregulacijsku sposobnost prirode. Također i iskustva u glavnim europskim nacionalnim parkovima su pokazala: prirodi i životinjama je puno bolje bez lova!
Ragnar Kinzelbach, zoolog sa Sveučilišta u Rostocku, kaže: “Lov je nepotreban. Kada se on ukine, sve se regulira samo od sebe” (Süddeutsche Zeitung, 2009/01/28) (Foto:saborsko.net)
Lov ne samo da je nepotreban, već je kontraproduktivan: iako se divlje svinje nemilice ubijaju, njihov broj se sve više povećava. Ma kako to paradoksalno zvučalo, što se više love, divlje svinje se više razmnožavaju. Jedna dugotrajna studija zaključuje: jaki izlov dovodi do znatno veće reprodukcije i potiče plodnost u divljih svinja. (Servanty et alii, Journal of Animal Ecology, 2009)