Naslovnica
Zločin nad Hrvatima u Rakovici, Drežnik Gradu i u "Ustaškim dragama" nakon 2. svjetskog rata
- Detalji
- Pregleda: 756
RAKOVICA / DREŽNIK GRAD - Tijekom 2. svjetskog rata i nakon rata počinjeni su mnogi zločini nad Hrvatskom vojskom i civilnim stanovništvom, a takvi zločini su se dogodili i u Domovinskom ratu. I u svakoj zabilježbi zločina na kraju je pisalo: "ZA ZLOČIN NITKO NIJE ODGOVARAO".
Jedan od takvih zločina nad Hrvatima dogodio se i 19. veljače 1947. godine. Na području općina Rakovica i Drežnik Grad djeluju križarske skupine Pavla Štajduhara iz Rakovice, Đuke Žanića iz Drežnik Grada, Marka Obajdina iz Slunja, Jose Sertića iz Sertić Poljane, Ivana Kukuruzovića i Mile Špehara iz Vaganca.
Pod optužbom da surađuju s križarima stradali su i brojni civili. Tako je OZN-a Rakovica u ljeto 1946. optužila i bez suđenja strijeljala Dragutina Rendulića, Ivana Badanjaka, Tonka Kesera i Milu Štajduhara, u dobi od samo 17 godina.
Njihova su tijela pokopana na mjestu strijeljanja, kraj tzv. žutog puta. Rodbina je tek dvadesetak godina poslije dobila od vlasti odobrenje da posmrtni ostatci strijeljanih mogu biti preneseni u rakovičko groblje.
Najveća grupa križara, 32 pripadnika, pod vodstvom Jose Sertića, likvidirao je KNOJ-a u rano proljeće 1947. godine u šumi Trovrh, iznad Korita. Većina križara je poginula u borbi, a oni koji su zarobljeni bez suđenja su strijeljani, a lokacija njihova strijeljanja i ukopa naziva se Ustaške drage.
Sertići senjski uskoci
- Detalji
- Pregleda: 667
Grbovnica ličke časničke obitelji SertićEvo kako je Ka-portal pisao o nama 2010. godine
- Detalji
- Pregleda: 678
Nije potrebno previše naglašavati važnost interneta, odnosno mogućnosti koje “novi” medij pruža u medijskom i promocijskom smislu. No, ako je suditi po gradovima i općinama Karlovačke županije, njegova je “iskorištenost” gotovo pa nikakva. Dok mnogi načelnici i gradonačelnici romantičarski maštaju o vlastitoj tiskovini kao najboljem poligonu za promociju vlastite političke genijalnosti, a ne mogu je realizirati zbog izuzetno visokih troškova tog medija, internetske stranice općine ili grada kojem su na čelu, najčešće su ili potpuno neugledne ili neažurirane. Krenimo redom.
Malo muzike za puno para - web Županije
Na internetskim stranicama Karlovačke županije – www.kazup.hr, prije nekoliko mjeseci redizajniranima, sada se mogu naći skoro svakodnevne ažurirane informacije. Dizajn i nije toliko loš, a dojam kvari svota od skoro 25 tisuća kuna koliko je župan poduzeću iz Ogulina “iskeširao” za njihovu izradu. Toliko ipak ne vrijede.
Saborsko.net danas slavi 18. rođendan
- Detalji
- Pregleda: 1077
2. veljače 2008. godine započeo je s radom portal saborsko.net.
Prvi dizajn stranice osmislio je i u rad pustio Josip Anušić, vjeroučitelj iz Plaškog. Administrator portala bio je Mario Matovina, tada srednjoškolac, dok je izvještaje pripremao i objavljivao Ivan Matovina. Na portalu su objavljivani i stručni članci prof. dr. sc. Rade Kneževića, prof. pov. umj. Marinke Mužar, dr. Mile Bogovića, prof. Ivana Vukovića i ostalih.
Od samih početaka saborsko.net bavi se istraživanjem povijesti Saborskog i porijekla saborčanskih rodova. Tijekom proteklih 18 godina prikupljeno je gotovo sve što se iz dostupnih povijesnih izvora moglo prikupiti, čime je stvoren vrijedan i jedinstven arhiv o prošlosti našega kraja.
Bile su to prve javne objave u povijesti Saborskog koje su omogućile da svatko, u bilo kojem trenutku i s bilo kojeg mjesta na svijetu, putem interneta vidi što ima novoga u Saborskom. Danas, u vremenu „pametnih“ telefona, to se podrazumijeva – no tada je to bio veliki iskorak.
Danas je ujedno i rođendan urednika portala saborsko.net, koji slavi 63. rođendan. Hvala svima onima koji su nam tijekom svih ovih godina pomagali da opstanemo, bilo to moralno, materijalno ili stručno!
Gatska župa i Brinje (Vukovići i Tomšići su starosjedioci na području srednjovjekovne Gatske)
- Detalji
- Pregleda: 770
Gačani kao naselje zabilježeni su već 818. u vijesti da su na franački dvor došli poslanici Borne, »ducis Guduscanorum«, koji se u Einhardovim analima o tom događaju zovu i Goduscani. Pored Krbave i Like Konstantin Porfirogenet spominje u Hrvatskoj i Gatsku župu kao onu kojom, zajedno sa one prve dvije, upravlja posebno hrvatski ban. Već je spomenuta misao da je ta Gatska bizantinskoga pisca možda zahvatala i Modruš i Vinodol i dio susjedne Istre do Raše. Njoj je u to vrijeme spadao, možebit, i Senj, koji se kasnije kao primorska luka osamostalio.
Kraj Andrija darovao je 1219. cijelu Gatsku župu templarima. Tom prilikom naznačena je u ispravi o tome i njena granica. Ona je počinjala kod potoka Žrnovnice u blizini današnjih Ledenica, a otuda je tekla na Vratnik, odakle je okrenula na Bužane gdje je između te župe i Gatske međa bila kod Krasna. Odavde je granica išla pored Hrastovke, danas šume kod Tisovca, te je otuda udarila na crkve sv. Đure i Marka (u blizini Sinca), a odande na Jesenice (kod Saborskoga) i dalje do Plasa gdje se nalazila međa s Modrušom. Od Plasa tekla je između te dvije župe granica u ravnoj crtina Žrnovnicu. Templarima je kralj 1269. oduzeo Senj i Gatsku i zadržao za sebe, a njima je dao u zamjenu prostranu i plodnu Dubičku župu. Nešto godina poslije toga dvor je i Gatsku i Senj darovao Frankopanima, koji su ih u svojim rukama održali do pada Like i Bužana u turski posjed. Tada je na području Senja, Otočca i Brinja osnovana Krajina, te su utvrđenja u tim mjestima potpala pod nju.
Nakon jake južine proteklih dana, jutros je u Saborskom mirno
- Detalji
- Pregleda: 479
Nakon jake južine, jutros je u Saborskom mirno, najniža jutarnja temperatura iznosila je -0.4 °C u 08:13. Na najvišim vrhovima Kapele, iznad tisuću metara, vidi se snijeg. Najviša dnevna temperatura uz sjeveroistočni vjetar i pretežno sunčano vrijeme iznosila je 5.9 °C u 12:00.
Papa upozorio na zlouporabu umjetne inteligencije za sebičnu korist na štetu drugih
- Detalji
- Pregleda: 610
Evo što papa Lav XIV. kaže o umjetnoj inteligenciji koja sve jače kuca na naša vrata i prijeti da čovjeka pretvori u stroj. Poanta je u tome da ovo više nije “tehnološki” izazov, već “antropološki”. Usred “digitalne revolucije”, papa Lav XIV. u svojoj poruci za 60. Svjetski dan društvenih komunikacija, koji će se slaviti 17. svibnja, preokrenuo je perspektivu. Prava misija povjerena komunikatorima, u društvu koje već prolazi kroz brze promjene, jest “čuvati ljudske glasove i lica” od rizika umjetne inteligencije, kako kaže naslov teksta, objavljenog danas, liturgijskog spomen-obilježja svetog Franje Saleškog. “Glasovi i lica” svake osobe su “sveti” jer, nastavio je Papa, “dani su nam od Boga, koji nas je stvorio na svoju sliku i priliku”. Očuvati ih u njihovoj jedinstvenosti znači “očuvati ovaj pečat, ovaj neizbrisivi odraz Božje ljubavi”, čitamo u uvodnim retcima. I stoga se ne radi o “zaustavljanju digitalnih inovacija”, već o “vođenju istih”, o odgoju u poštovanju ljudskog dostojanstva.
Očuvanje „ljudskih lica i glasova“ i njihove jedinstvenosti znači, prije svega, nastavio je Papa, zaštititi od napada tehnologije one „temeljne stupove ljudske civilizacije“, budući da ljudska bića nisu „vrsta sastavljena od biokemijskih algoritama, unaprijed definiranih“. Umjesto toga, svaka osoba „ima nezamjenjiv i neponovljiv poziv koji proizlazi iz života i očituje se upravo u komunikaciji s drugima“. Umjetna inteligencija, simulirajući ljudske glasove i lica, ne samo da se miješa „u informacijske ekosustave“, već i prodire u „najdublju razinu komunikacije, onu odnosa među ljudskim bićima“. Prevost je više puta osudio rizike povezane s algoritmima, koji „ljude zatvaraju u mjehuriće lakog konsenzusa i lakog ogorčenja“ i „slabe sposobnost slušanja i kritičkog mišljenja“, povećavajući „društvenu polarizaciju“.
Izvedenice muških imena po saborčanski
- Detalji
- Pregleda: 657
Maštovitost je bila nužnost, jer je u Saborskom nekoć živio velik broj osoba s istim imenima i prezimenima. Kako bi se znalo tko je tko, nastajale su različite inačice krsnih imena. One su se oblikovale na više načina: korištenjem umanjenica i uvećanica (po imenu se često moglo zaključiti je li osoba bila manjeg ili većeg rasta), imenima od milja, imenima prema naravi (blag, ljutit, drzak i sl.)
Stara saborčanska imena koja sam pronašao u sakramentalnim knjigama iz 19. stoljeća, a kojih danas u Saborskom više nema: Gabre, Grga, Gašpar, Ilija, Jakov, Izidor, Tadija, Šimun, Roko, Bartol, Filip, Adam, Karlo, Fabijan, Mijat, Vicko,
Muška imena i njihove izvedenice (20. stoljeće)
Andrija – Jandra, Jandre, Jandrić, ...
Ante – Anta, Antić, Antica, Antiša, Antesija, Antela, Anćina, ...
Dane – Dana, Danić, Daniša, ...
Dragutin – Dragan, Drago, Draga, ...
Franjo – Franja, Vranjo, Vranja, Vranjica, ...
Ivan – Ive, Iva, Ivica, Iveško, Ivelja, Ico, Ica, Ican, Ivanko, Iso, Iko, Ika, ...
Josip – Joso, Joko, Joka, Josa, Joćo, Joćan, Jockan, Josica, Josina, Josarda, Jojan, Joja, Jole, Jojo, ...
Jure – Jura, Jurica, Jurić, Juriša, Juraga, Juraj, Jursa, Đuka, Đuran (naslovna forografija), ...
Leopold – Polda, Polde, Poldić, ...
Dio Imena i Prezimena žitelja Modruške županije prema urbaru iz 1486.
- Detalji
- Pregleda: 607
Modruš
Stipan Grišnjaković, Stipko Jurić, Stipko Belčić, Stipko Prosković, Juraj Barbić, Juraj Brkiš, Juraj Grkšić, Matij Skalić, Matij Bošnjak, Jurko Ladišić, Jurko Gamzić, Jurko Ugrić, Jurko Brkiš, Matko Lasić, Matko Juretić, Matko Črnjak, Šimun Grdasić, Šimun Orlovčić, Šimun Belčić, Šimko Popović, Ivan Malšić, Ivan Grkšić, Ivanko Ivković, Ivko Mavrićev, Ivša Jarnetić, Jurša Gašpić, Mihovil Rodčić, Mihac Tomšić, Franjko Zebić, Benko Baričević, Benko Plešić, Benko Grkšić, Benša Grgečić Benša Banić, Jerko Brkiš, Blažko Pačelatić, Blaško Ferdulić, Cvitko Olovčić, Lukša Pačelatić, Lukša Štefulinić, Lukša Lončar, Bartol Ferdolić, Jakov Medilić, Mikula Banić, Jake Grklić, Mike Martolić, Grgur Valdanić, Grgur Ratković, Grgur Drkosić, Grge Mirčić, Grge Ostronić, Grgo Klenković, Grga Čičić, Lovre Rilić, Lovre Jakomelić, Lovre Durdačić, Vale Medved, Jelka Dedković ...
Je li frankopanski dvorac bio na mjestu župnog stana (kvartira) ili stare škole?
- Detalji
- Pregleda: 595
Karta Saborskog sa zemljišnim parcelama iz 1870.
U Modruškom urbaru iz 1486. godine navodi se da u Zaborskom postoji frankopanski dvorac. Na gornjoj karti crvenim križićima označena su dva moguća mjesta na kojima se dvorac mogao nalaziti: ili na mjestu današnjeg župnog stana (lijevo) ili na mjestu stare škole (desno). Na karti iz 1763. - 1787. godine dvorac je ucrtan s lijeve strane ceste gledano iz smjera Jesenice (karta ispod), što približno odgovara lokaciji današnjeg župnog stana (kvartira) i ružičastog objekta nasuprot crkve na gornjoj karti. Stara škola se nalazi s desne strane ceste, nekoliko stotina metara dalje, što ne odgovara položaju dvorca prikazanom na karti iz 1763. - 1787. godine. Nakon svega i dalje ostaje dilema gdje je zapravo bio frankopanski dvorac?
Stranica 25 od 264