Za pojavu ove prekrasne duge jutros su se ispunili svi potrebni uvjeti: tmurni oblaci na sjeverozapadu uz povremenu kišu i sunce nisko na istoku. Duga je jedan od najljepših prirodnih prizora koje možemo vidjeti na nebu. Iako djeluje gotovo čarobno, iza nje stoji fascinantna fizika, a ponekad se pojavi i druga, slabija duga koja skriva još više tajni.
Današnje temperature: min. 11.5 °C u 11:50, max 15.1 °C u 09:24, puše jak južni vjetar uz povremenu kišu ...
Spomen-obilježje masovne grobniceje trajni spomen-znak postavljen na mjestu masovne grobnice kako bi se trajno sjećalo na žrtve koje su tamo pokopane. Takva obilježja podižu se radi očuvanja sjećanja na nestale i ubijene, a često uključuju i podatke o ekshumiranim žrtvama, poput broja, imena i okolnosti stradanja.
Svrha: Očuvanje sjećanja na žrtve masovnih grobnica, poput branitelja i civila stradalih u Domovinskom ratu. Postavljanje: Spomen-obilježja postavljaju se na mjestima na kojima su pronađene masovne grobnice, kao što su nekadašnje privatne kuće, dvorišta ili mjesna groblja. Sadržaj: Često uključuju natpise s podacima o broju i identitetu žrtava, kao i o tome kada su ekshumirani njihovi posmrtni ostaci.
Može li se ranjena golubica smatrati spomenikom?
U prenesenom i simboličkom smislu – da, ranjena golubica može se smatrati „spomenikom“, ali ne u pravnom ili formalnom smislu.
Na današnji dan, prije točno 30 godina, u Saborskom je održan sprovod 24 žrtave ekshumirane iz masovnih i pojedinačnih grobnica. Među ostalima, pokopan je i djed sa svojim unucima. Sprovod je predvodio nadbiskup Anton Tamarut. U ime Vlade RH na sprovodu je bio njezin potpredsjednik, dr. Ivica Kostović. Za nestalima se još uvijek traga.
Ovaj događaj, kao i sve što se zbivalo tijekom Domovinskog rata u ovom dijelu Hrvatske, pao je u zaborav. Sjećanje javnosti na ono što se dogodilo u Saborskom nije postojalo ili je bilo vrlo površno, osim na području bivših općina Ogulin, Slunj te djelomično Otočac i Korenica. Posljednjih godina to se sjećanje obnavlja ili ponovno stvara, premda i dalje nedovoljno u najvećim medijima. Imena i prezimena počinitelja ovih zločina su poznata, ali nitko od njih nije proveo ni dana u zatvoru.
Dana 14. studenoga 2025.godine učenici naše škole dostojanstveno su obilježili Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, prisjećajući se svih stradalih i žrtava Domovinskog rata. U holu škole pripremljena je prigodna izložba koju su učenici izradili s velikom pažnjom i poštovanjem.
U članku Obilježen dan sjećanja na stradavanje i okupaciju Saborskog, objavljenom na službenim stranicama Općine Saborsko, između ostaloga stoji:
„Danas je u Saborskom obilježena obljetnica stradanja mjesta i njegovih stanovnika u Domovinskom ratu. Sjećanje na jedan od najtežih dana u povijesti Saborskog obilježeno je dostojanstveno, uz molitvu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomen-obilježja poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.
Program obilježavanja započeo je kolonom sjećanja koja je vodila dospomen-obilježja, a nastavio se komemoracijom na spomen-području...“
Ovo je čisto izvrtanje činjenica i očiti pokušaj opravdavanja izgradnje spomenika na potpuno neprimjerenom mjestu. Tek sada, kada je postalo jasno da je projekt promašen, pokušava se ispraviti dojam tako što se u članku lažno navodi da su polaganje vijenaca i paljenje svijeća održani kod tog spomenika – što jednostavno nije istina. Takvi pokušaji su uzaludni jer ne mogu prikriti stvarne propuste u planiranju i izvedbi.
Naime vijenci se nisu polagali kod spomen-obilježja poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata (slika lijevo), što je svjesno obmanjivanje javnosti, budući da je zbog njegove nepovoljne lokacije to fizički teško izvedivo.
Kao i prethodnih godina, ceremonija polaganja vijenaca i paljenja svijeća održana je kod obilježja masovne grobnice – Ranjena golubica.
Izraz „spomen-područje“ naveden u članku nije službeni naziv mjesta na kojem se tradicionalno održavaju komemoracije, nego isključivo proizvod nečije mašte. Natpis „Spomen područje Domovinskog rata Saborsko“, ispisan na jednoj od ploča novih spomenika, zapravo je niz imenica bez određenog značenja.
Primjereniji bi bio naziv „Spomen-park žrtava Domovinskog rata“, jer su „žrtve“ u postojećem natpisu potpuno izostavljene, a riječ „područje“ pretjerivanje je samo po sebi – taj se pojam koristi jedino kada je prostor službeno proglašen memorijalnim kompleksom, što ovdje nije slučaj.
Danas je u Saborskom svečano obilježena 34. godišnjica stradanja mjesta i njegovih stanovnika. Nakon čitanja imena pedeset i dvoje poginulih i ubijenih, ceremonija odavanja počasti nastavljena je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća brojnih delegacija iz političkog života, braniteljskih i civilnih udruga te pojedinaca, kod obilježja masovne grobnice Ranjena golubica.
Na današnji se dan navršilo 34 godine od divljačkog napada JNA i paravojnih srpskih jedinica na Saborsko. Posljedice tog napada bile su razaranje i palež mjesta te ubojstva civila i pogibije branitelja. Samo 12. studenoga 1991. godine poginulo je, ubijeno ili nestalo ukupno 40 osoba – branitelja i civila, popis prof. Ivana Vukovića. Od 6 rujna (Sertić Poljana) do 2. studenoga (Kuselj) poginulo je devet branitelja i jedan civil. U obrani Saborskog živote je izgubilo 14 branitelja. Dva su branitelja poginula kasnije, jedan 1993., a drugi 1995. Ukupan broj žrtava iz razdoblja 1991. – 1995. godine iznosi 52 osobe.
Nakon ceremonije kod spomenika, u crkvi sv. Ivana Nepomuka služena je sveta misa za sve žrtve Domovinskog rata, koju je predvodio župnik iz Krasna, vlč. Stipe Zeba.