Kućni brojevi i prezimena obitelji iz Saborskog prema katastru iz 1871. godine. Crvenom bojom su označeni kućni brojevi iz 1780. kad je bila 1. numeracija kuća, ostali brojevi (numeri) su nastali širenjem obitelji. Kod prve numeracije brojevi su se davali  redom, počevši od Funtane tzv. "Hodakove varoši" (Hodak 1), kroz selo, preko Tuka (Vuković 26), Borika (Štrk 35) do Brdina (Žagrović 40). Svaka novoizgrađena kuća nakon 1. numeracije dobila bi slijedeći broj od najvećeg postojećeg, npr. Spudić 41 itd. Brojevi katastarskih čestica iz 1871. nalaze se ovdje na Karti iz 1871. - 1873. na kojoj su novi kućni brojevi po 2. numeraciji.

1. numeracija kuća 1775. i brojevi novoizgrađenih kuća nakon 1. numeracije:

Hodak: (1, 2 ?), 3, 4, 60, 65, 68 / Tomšić: 5 / Krizmanić: 6, 73 / Conjar: 7, 49 / Matovina: 8, 9, 48, 56, 57, 69 / 10 Malkoč / Sertić: 11 / Hodak 12 / Galović: 13 / Kovačić: 14 / Antolić: 15 / Krizmanić 16 / Grdić: 17, 18 / Sertić 19, 20, 21, 22, 43, 44, 49, 53, 59 / Špehar: 23, 24, 25, 45, 63 / Vuković 26 / Štefanac: 27, 28 64 / Vuković: 29, 46, 47, 50, 51, 55 / Dumenčić: 30, 42 / Šolaja: 31, 32, 54, 62, 67 / Malkoč: 33, 34 / Štrk: 35, 62, 64 / (Bićanić: 36, 37, 52 /    Vuković 38, 39 / Žagrović: 40 / Spudić: 41. Ukupno 68 upisanih vlasnika. Dva kbr. iz 1780. godine: 1, 2, nema u ovom katastru.

 

Po redoslijedu od 1 - 73 u katastru nedostaju kućni brojevi: 1, 2, 45, 58, 61, 66, 70, 71, 72 ...?

Znamo da su se Hodaci 1 i 2 odselili u Selište Drežničko, a znamo također da su se i još neki selili u Selište, npr.: jedina obitelj Franković, i neke mlade obitelji Bićanića, Špehara, Krizmanića, Conjara, Vukovića, Sertića, Butoraca, Štefanaca, Tomšića, Malkoča i tako kolonizirali Selište Drežničko kao graničari na turskoj granici na Korani. Ova prezimena danas nalazimo još i u Čatrnji (Hodaci), Grabovcu, Irinovcu i Drežniku.

Kućni broj 10 je bio u vlasništvu obitelji Malkoč, što je danas manje poznato, kuća je bila na tzv. Malkočevom brdu, ostali Malkoči su živili u Boriku u Malkočima. Kasnije su tu kuću od Malkoča kupili Sabljaci, pa se i brdo preimenovalo u Sabljakovo brdo. Karta Saborsko 1763. - 1787.

Kućni broj 11 koji je u ovom katastru Sertićev vjerojatno je bio Butorčev (međaš  s Matovinama), danas na toj poziciji imamo njive pod imenom Butorke. Kućni broj 12 nije izvorno bio Hodakov nego vjerojatno Brajdićev, nive se i danas zovu Brajdićke,a vlasnici su Sertići.

U svojoj knjizi Povijest Selišta Drežničkog Drago Brajdić Frankovićima "daje" kućni broj 13. Frankovićevo imanje se na karti iz Saborsko 1763. - 1787. vodi kao Sztan (karta gore). Jeli stan (ljetni smještaj pastira i njihovih obitelji) mogao imati kućni broj? Lokacija Franjkovićevog stana uz pripadajuće zemljište bila je s južne strane Alana, između Alana i Kapela uz put prema Ravnom Lugu. Obitelj Franković se sa svog imanja u Saborskom odselila u Selište Drežničko i tamo se proširila kao Franjković. Najpoznatiji Franjković zadnjih 30 godina je bio Franjo Franjković dugogodišnji načelnik Općine Rakovica. Te njive se i danas zovu Franjkovićke, danas su u vlasništvu Vukovića, Špehara, Bićanića, Sabljaka, RH, dvije parcela su u vlasništvu Galovića. U katastru iz 1871. sve Frankovićeve njive su u vlasništvu Krizmanića kbr. 16. Ta promjena vlasništva se bez sumnje dogodila prilikom selidbe Frankovića u Selište Drežničko. Frankovićev broj 13 u knjizi  Drage Brajdića opovrgava činjenica da kbr. 13 pripada Galovićima, a nalazi se točno po redosljedu (po prvoj numeraciji kuća u Saborskom) uz glavnu cestu između kbr. 12 i kbr. 14, baš tamo gdje treba, a Frankovićevo imanje se nalazilo 1.5 km južnije od sela s druge strane brda Alan ...? Možda Franković nikada nije imao svoj kućni broj, ali imao je zemlju što opet ne ide bez kućnog broja ...!? Većina kućnih brojeva iz Saborskog u Brajdićevoj knjizi ne odgovaraju ovima iz katastra, osim Hodakovih 1 i 2, Conjar 7 i Matovina 9.

Spudići kbr. 41 već dugo ne postoje u Saborskom, ali se njive i dalje zovu Spudićke, a pozicija njihovog posjeda je bila uz Sertiće na mjestu današnje kuće Pere Galovića. Tako da neke podatke o povijesti Saborskog možemo naći i u nazivima zemljišnih parcela. Godine 1869., u vrijeme ovog katastra, Saborsko je imalo 1.334 stanovnika, a 2021. točno tisuću manje, 334

2. numeracija kuća započinje s brojem 1 u Dumenčićima pod Borikom, slijede Šolaje, Malkoči, Štrci, Tuk, iz Tuka nastavlja lijevom stranom sela do "Hodakove varoši", tu prelazi na drugu stranu ceste i ide natrag kroz selo (53 Krizmanić - karta gore), izostavljena je Biljevina i zatvara krug na Brdinama s kućnim brojem 93 (Žagrović) kod stare crkvice Karti iz 1871. - 1873.

 

ZBUNJUJUĆI POPIS iz Muster liste

Popis vojnika iz razdoblja 1757. - 1820. totalno zbunjuje. Kućni brojevi s ovog popisa u 99% slučaja se ne slažu s prvom numeracijom i katastrom iz 1871. s iznimkom Petra Conjara kbr. 7 koji je točan.

Komentari  

#1 Ivan 2025-03-04 16:28
Postoje također izvori podataka u tzv. Muster listama (vojna evidencija) iz 1775. - 1820. koje sam pokušao usporediti s brojevima iz katastra pa mi se ništa ne slaže ...!?
Ipak je katastar mjerodavniji izvor. Kućni brojevi u sakramentalnim knjigama se poklapaju s podacima iz katastra. To je to!
#2 Ivan 2025-03-06 16:06
Zanimljivo je da se u ovoj katastrarskoj knjizi Saborsko piše "Saborski". Mjenjalo se to kroz povijest od modruškog Zaborsko, Zaborski, Saborski, pa do današnjeg Saborsko.

You have no rights to post comments